Jun
Sande 1 Jun
Yumi mas gotru long plante trabol, blong yumi save go insaed long Kingdom blong God.—Wok 14:22.
Jehova i blesem ol faswan Kristin we oli mekem jenis folem situesen blong olgeta. Plante taem ol man oli mekem i nogud long olgeta, samtaem long ol taem we oli no tingbaot. Traem tingbaot samting we i hapen long Banabas mo aposol Pol, taem tufala i stap prij long eria blong Listra. Fastaem, ol man oli welkamem gud tufala mo oli glad blong lesin long tufala. Be biaen, ol man blong agens oli “kam toktok blong pulum” tingting blong ol man ya, mo sam long olgeta oli stonem Pol mo oli lego hem i stap blong i ded. (Wok 14:19) Be Banabas mo Pol i gohed blong prij long narafala ples. ?Wanem i kamaot from? Tufala i pulum “plante man lelebet oli kam disaepol,” mo ol toktok mo eksampol blong tufala i mekem ol narafala Kristin oli kam strong. (Wok 14:21, 22) From we Pol mo Banabas i no stop blong prij nating se ol man oli agensem tufala, hemia i mekem i gud long plante Kristin. Sipos yumi no givap long wok we Jehova i askem yumi blong mekem, bambae hem i blesem yumi. w23.04 16-17 ¶13-14
Mande 2 Jun
O Jehova, yu lesin long prea blong mi, mo yu lesin gud taem mi stap askem strong blong yu halpem mi. Long dei we mi harem nogud, mi singaot long yu, from yu bambae yu ansa long mi.—Sam 86:6, 7.
King Deved i fesem plante enemi long laef blong hem, mo plante taem hem i prea blong askem long Jehova blong i halpem hem. Deved i sua se Jehova i stap harem mo ansa long ol prea blong hem. Yu tu yu save sua long samting ya. Baebol i mekem yumi sua se Jehova i save givim waes mo paoa we yumi nidim blong stanap strong. Hem i save yusum ol brata mo sista, o olgeta we oli no wosipim hem blong halpem yumi. I no oltaem we Jehova i stap ansarem ol prea blong yumi olsem we yumi wantem. Be nating se i olsem, yumi sua se bambae hem i ansarem olgeta. Bambae hem i givim samting we yumi nidim mo long stret taem we yumi nidim. Taswe yu mas gohed blong prea mo bilif se Jehova bambae i harem yu, mo yu trastem se bambae hem i lukaotgud long yu naoia, mo i “givim samting we olgeta laef samting oli wantem tumas, nao oli harem gud” long niufala wol we i stap kam.—Sam 145:16. w23.05 8 ¶4; 13 ¶17-18
Tusde 3 Jun
?Bambae mi givim wanem long Jehova olsem pei, blong ol gudfala samting we hem i bin mekem blong mi?—Sam 116:12.
I gud blong tingbaot ol blesing we yu kasem taem yu kasem wan mak blong yu. ?Wanem ol blesing we yu mas tingbaot? Sipos mak blong yu hemia blong kam gud moa long Baebol riding o prea, tingbaot olsem wanem samting ya i save mekem frensip blong yu wetem Jehova i kam strong moa. (Sam 145:18, 19) Sipos mak blong yu i blong wokem wan Kristin fasin, tingbaot olsem wanem hemia i save mekem se yu fren gud moa wetem ol narafala. (Kol. 3:14) I gud yu mekem wan lis blong ol risen from wanem yu wantem kasem mak blong yu. Wanwan taem i gud yu jekem lis ya. Mo tu, spenem taem wetem ol man we bambae oli givhan long yu blong kasem mak blong yu. (Prov. 13:20) I tru, i gat sam taem we yumi harem se yumi no gat strong tingting. ?Be hemia i min se yumi no save wok had blong kasem mak blong yumi? Nogat. Yumi save wok had blong kasem mak blong yumi, nating se yumi no gat strong tingting. I tru se hemia i no isi, be bambae yu glad taem yu kasem mak blong yu. w23.05 27-28 ¶5-8
Wenesde 4 Jun
Wanem sid we man i planem, be frut blong hem nomo, man ya bambae i kasem.—Gal. 6:7.
Sipos yumi luksave se yumi mas akseptem frut we i kamaot from ol desisen blong yumi, bambae yumi talemaot ol sin blong yumi, stretem samting we yumi mekem, mo no moa mekem bakegen. Taem yumi tekem aksen olsem, hemia i save givhan long yumi blong gohed long resis blong laef. Sipos yu bin mekem wan rong desisen, akseptem frut blong hem. I no nid blong westem taem mo paoa blong yu blong traem pruvum se yu stret o blong blemem yu wan o narafala. Be i gud yu luksave mastik blong yu mo mekem bes blong yu long situesen we yu stap long hem naoia. Sipos yu harem nogud from wan samting we yu bin mekem, i gud yu prea long Jehova, yu talemaot ol mastik blong yu, mo yu askem long hem blong i fogivim yu. (Sam 25:11; 51:3, 4) Talem sore long olgeta we yu mekem oli harem nogud, mo sipos yu luk se i nidim, askem help blong ol elda. (Jem. 5:14, 15) Lanem samting from mastik blong yu mo traehad blong no mekem bakegen. Sipos yu mekem olsem, yu save sua se Jehova bambae i sore long yu mo i givhan long yu.—Sam 103:8-13. w23.08 28-29 ¶8-9
Tasde 5 Jun
Jehoas i gohed blong mekem samting we i stret long ae blong Jehova long olgeta taem ya we pris ya Jehoeada i stap givim advaes long hem.—2 King 12:2.
Jehoeada i halpem King Jehoas blong i kam wan gudfala man. From samting ya, taem hem i yangfala hem i wantem tumas blong mekem Jehova i glad. Be afta we Jehoeada i ded, Jehoas i lesin long ol prins we oli tanem baksaed long Jehova. (2 Kron. 24:4, 17, 18) Jehova i harem nogud tumas from samting ya, nating se i olsem hem “i gohed blong sanem ol profet i go long olgeta blong tekem olgeta oli kambak . . . , be olgeta oli no wantem lesin.” Mo tu, oli no wantem lesin nating long Sekaraea we i boe blong Jehoeada, we i profet blong Jehova, hem i pris, mo i kasen blong Jehoas. Antap long hemia, King Jehoas i kilim Sekaraea i ded. (2 Kron. 22:11; 24:19-22) Jehoas i no moa gohed blong fraet long Jehova. Jehova i bin talem se: “Olgeta we oli no tinghevi long mi, bambae mi ting nating long olgeta.” (1 Saml. 2:30) Wan smol ami blong ol man Siria oli faet agensem “bigfala ami” blong Jehoas, mo oli givim “bigfala kil” long hem. (2 Kron. 24:24, 25) Ol man blong wok blong Jehoas oli kilim hem i ded, from we hem i bin kilim i ded Sekaraea. w23.06 18-19 ¶16-17
Fraede 6 Jun
Bifo yufala i stap long tudak, be naoia yufala i stap long laet.—Efes. 5:8.
Aposol Pol i spenem plante taem long Efesas, blong talemaot gud nius mo tijim ol man. (Wok 19:1, 8-10; 20:20, 21) Hem i lavem tumas ol brata sista mo hem i wantem givhan long olgeta blong oli gohed blong holemstrong long Jehova. Pol i raetem leta i go long ol Kristin long Efesas, we bifo oli slef long ol giaman bilif mo oli bilif long majik. Mo tu, ol man Efesas oli stap mekem plante nogud fasin long saed blong seks, mo ol nara nogud fasin we oli no sem blong mekem. Long ol pleplei we oli mekem long ol tieta mo ol lafet blong olgeta we i joen wetem giaman wosip, plante taem oli tokbaot seks nomo. (Efes. 5:3) Plante man we oli laef long Efesas “oli no moa gat sem nating,” hemia wan tok we oli yusum blong minim se “oli no moa harem nogud.” (Efes. 4:17-19) Bifo we oli save ol loa blong Jehova long saed blong samting we i stret mo samting we i no stret, tingting blong olgeta i no stikim olgeta nating from ol samting we oli mekem. Taswe, Pol i tokbaot olgeta se oli “stap long tudak mo oli stap longwe long laef ya we God i stap givim.” Be sam man Efesas oli kamaot long tudak ya. w24.03 20 ¶2, 4; 21 ¶5-6
Sarede 7 Jun
Olgeta we oli putum hop blong olgeta long Jehova, bambae oli kasembak paoa. . . . Mo bambae . . . oli no save kam taed.—Aes. 40:31.
Gideon i wok had taem hem i mekem wok olsem wan jaj. Taem ol man Midian oli ronwe long faet long medel naet, Gideon i ronem olgeta stat long Vali Blong Jisrehel go kasem Jodan Reva. (Jaj. 7:22) ?Olsem wanem? ?Gideon i stap nomo long Jodan Reva? !Nogat! Nating se hem i taed, be hem wetem ol 300 man blong hem oli go kros mo oli gohed blong ronem olgeta. Biaen oli kasem ol man Midian mo oli winim olgeta. (Jaj. 8:4-12) Gideon i trastem se Jehova bambae i givim paoa long hem, mo hemia nao samting we Jehova i mekem. (Jaj. 6:14, 34) Wan taem, Gideon mo ol man blong hem oli ronem tu king blong ol man Midian we tufala i stap ron long ol kamel. (Jaj. 8:12, 21) Be wetem help blong Jehova, ol man Isrel oli kasem tufala mo winim tufala. Long sem fasin, ol elda oli save trastem Jehova, man ya we “i neva kam taed mo i neva kam slak.” Bambae hem i givim paoa long olgeta taem oli nidim.—Aes. 40:28, 29. w23.06 6 ¶14, 16
Sande 8 Jun
Bambae [Jehova] i no livim yu yu stap yu wan, o i lego yu.—Dut. 31:6.
Yumi save mekem hat blong yumi i stap strong nomata wanem samting i traem yumi. Taswe yumi mas trastem Jehova. Traem luk olsem wanem Barak i win, from we hem i trastem daereksen blong Jehova. Long taem ya, ol man Isrel oli no rere blong faet from oli no gat ol tul blong faet. Be Jehova i talem long Barak blong i go mo i faet agensem Siseraha we i komanda blong ami blong ol man Kenan, wetem bigfala ami blong hem we oli gat ol tul blong faet. (Jaj. 5:8) Woman profet ya Debora i talem long Barak blong i godaon long levelples blong i faet agensem Siseraha mo ol 900 jariot blong hem. I klia se bambae i moa had blong ol man Isrel oli faet agensem ol jariot ya we oli spid long levelples. Nating se i olsem, Barak i obei. Taem ol soldia blong Isrel oli aot long hil ya Taboro oli kamdaon, Jehova i mekem bigfala ren i foldaon. Nao ol jariot blong Siseraha oli fas long sofmad mo Jehova i mekem Barak i win. (Jaj. 4:1-7, 10, 13-16) Long sem fasin, Jehova bambae i mekem yumi win sipos yumi trastem hem, mo yumi folem ol daereksen we hem i givim tru long oganaesesen blong hem. w23.07 19 ¶17-18
Mande 9 Jun
Man we i stanap strong gogo kasem en, God bambae i sevem hem.—Mat. 24:13.
Blong kasem laef we i no save finis, yumi mas gat longfala tingting. Olsem ol gudfala man blong God bifo, yumi mas wet wetem longfala tingting blong God i mekem ol promes blong hem oli kamtru. (Hib. 6:11, 12) Baebol i talem se yumi olsem wan man blong wokem garen. (Jem. 5:7, 8) Man blong wokem garen i wok had blong planem ol sid mo wotarem, be hem i no save stret wetaem ol sid ya bambae oli gru. Taswe, hem i wet wetem longfala tingting mo i bilif se bambae hem i kasem ol frut blong ol hadwok blong hem. Long sem fasin, yumi stap bisi long wok we Jisas i givim long yumi, nating se yumi ‘no save wanem dei we Masta blong yumi, bambae i kam.’ (Mat. 24:42) Yumi wet wetem longfala tingting, from yumi bilif se long stret taem Jehova bambae i mekem ol promes blong hem oli kamtru. Sipos yumi no moa gat longfala tingting, yumi save kam taed blong wet mo sloslo yumi stat blong lego Jehova. Maet yumi stat blong ronem ol samting we i save mekem yumi glad naoia nomo. Be sipos yumi gat longfala tingting, bambae yumi naf blong stanap strong mo kasem laef.—Maeka 7:7. w23.08 22 ¶7
Tusde 10 Jun
Ol tou long leg daon oli haf aean mo haf klei.—Dan. 2:42.
Taem yumi skelem profet tok blong Daniel 2:41-43 wetem ol narafala profet tok long buk blong Daniel mo Revelesen, yumi faenemaot se tufala leg ya daon i minim Inglan mo Amerika. Tufala i wok tugeta mo tufala nao i bigfala wol paoa long taem blong yumi. Daniel i tokbaot wol paoa ya, se: “Haf blong kingdom ya bambae i strong mo haf i no strong.” ?From wanem haf i no strong? From ol sitisen blong tufala we i minim sofsof klei, bambae oli no ting hevi long kingdom ya nating se i gat paoa olsem aean. Yumi save lanem sam impoten save long saed blong statiu we Daniel i tokbaot. Faswan, Inglan mo Amerika i mekem sam samting blong soemaot se tufala i gat paoa. Wan eksampol, hemia taem oli winim Wol Wo Wan mo Wol Wo Tu. Nating se i olsem, wol paoa ya i no strong from ol sitisen blong hem oli stap faet agensem olgeta bakegen mo agensem gavman. Sekenwan, Inglan mo Amerika nao bambae i laswan wol paoa blong rul bifo we Kingdom blong God i finisim olgeta gavman blong man. w23.08 10-11 ¶12-13
Wenesde 11 Jun
Mi mi harem nogud tumas nao mi singaot i go long Jehova, mi gohed blong krae i go long God blong mi blong i halpem mi. Hem i stap long tempol blong hem, i harem voes blong mi.—Sam 18:6.
Samtaem, Deved i harem nogud from ol trabol mo ol traem we hem i stap fesem. (Sam 18:4, 5) Be taem hem i save se Jehova i lavem hem mo i stap lukaot gud long hem, hemia i mekem hem i harem gud. Jehova i lidim fren blong hem we i taet, i go long “ples we i gat gras” mo “ol ples blong spel we i gat wota.” From samting ya, Deved i kasem paoa bakegen mo i naf blong gohed long wok blong Jehova. (Sam 18:28-32; 23:2) Tede tu i sem mak, “fasin blong Jehova blong lavem man oltaem nao i mekem se yumi no lus olgeta,” taem yumi fesem ol traem mo trabol long laef blong yumi. (Krae 3:22; Kol. 1:11) Plante taem laef blong Deved i stap long denja, mo hem i fesem plante strong enemi. Be from we hem i save se Jehova i lavem hem, hem i harem se hem i sef mo se Jehova i stap protektem hem. Deved i haremsave se Jehova i stap wetem hem long evri situesen we hem i fesem, mo hemia i mekem tingting blong hem i kwaet. Taswe, hem i singsing se: “[Jehova] i tekemaot mi long olgeta samting we i mekem mi mi fraet.” (Sam 34:4) Nating se samtaem Deved i fraet, be hem i naf blong winim fraet ya from we hem i save se Jehova i lavem hem. w24.01 30 ¶15-17
Tasde 12 Jun
Sipos ol sinman oli traem pulum yu, yu no mas go.—Prov. 1:10.
Yumi save lanem samting from ol nogud desisen blong Jehoas. Afta we Hae Pris Jehoeada i ded, Jehoas i jusum ol rabis fren. (2 Kron. 24:17, 18) Hem i lesin long ol advaes blong ol prins blong Juda we oli no lavem Jehova. Ating yu agri se Jehoas i sud stap longwe long ol rabis man olsem. Be hem i lesin long ol nogud advaes we oli givim. Taswe taem Sekaraea we i kasen blong Jehoas i traem blong stretem hem, Jehoas i givim oda blong oli kilim hem i ded. (2 Kron. 24:20, 21; Mat. 23:35) !Hemia wan rabis samting we i no waes nating! Jehoas i wan gudfala man taem hem i yangfala, be sore tumas, biaen hem i kam wan man blong apostasi mo man blong kilim narafala i ded. Biaen, ol wokman blong hem nomo oli kilim hem i ded. (2 Kron. 24:22-25) Traem tingbaot olsem wanem laef blong hem bambae i defren olgeta sipos hem i bin gohed blong lesin long Jehova mo olgeta we oli lavem Hem. w23.09 9 ¶6
Fraede 13 Jun
Yu no fraet.—Luk 5:10.
Jisas i save se aposol Pita i naf blong stap tru long hem. Taswe long kaen fasin hem i talem long Pita se: “Yu no fraet.” Taem Jisas i trastem Pita olsem, hemia i jenisim laef blong Pita. Biaen Pita mo brata blong hem Andru, tufala i lego bisnes blong tufala blong kasem fis mo tufala i joenem Jisas long wok blong prij, nao Jehova i blesem tufala long plante defren rod. (Mak 1:16-18) Taem Pita i folem Kraes, hem i gat plante nambawan ekspiriens. Hem i luk we Jisas i hilim ol sik man, ronemaot ol rabis spirit, mo i mekem ded man i laef bakegen. (Mat. 8:14-17; Mak 5:37, 41, 42) Mo tu, Pita i luk wan nambawan vison blong taem ya we Jisas bambae i kam King long Kingdom blong God, mo hem i neva fogetem samting ya. (Mak 9:1-8; 2 Pita 1:16-18) Pita i luk plante samting we hem i no save luk sipos hem i no folem Jisas. I sua se hem i glad tumas we hem i no letem ol nogud filing long saed blong hem wan i blokem hem blong kasem ol gudfala blesing ya. w23.09 21 ¶4-5
Sarede 14 Jun
Jisas i talem long hem se: “Mi talem long yu, i no seven taem, be go kasem 77 taem.”—Mat. 18:22.
Long fas leta we aposol Pita i raetem, hem i talem se ‘lav ya we i strong gud’ bambae “i kavremap plante plante sin,” i no sam sin nomo. (1 Pita 4:8) Ating Pita i tingbaot samting we Jisas i tijim plante yia bifo, long saed blong fasin blong fogif. Long taem ya, Pita i ting se hem i kaen gud from i talem se hem i glad blong fogivim brata blong hem go kasem “seven taem.” Be Jisas i tijim hem mo yumi, se yumi mas fogivim narafala “go kasem 77 taem,” hemia i min se oltaem, we i no gat en blong hem. (Mat. 18:21) !Yu no mas harem nogud sipos yu faenem i had blong folem advaes ya! Ol man blong Jehova oli no stret gud olgeta, taswe samtaem oli faenem i had blong fogif. Be samting we i impoten, hemia blong mekem evri samting we yu naf blong mekem blong fogivim brata blong yu, mo mekem pis wetem hem. w23.09 29 ¶12
Sande 15 Jun
Mi singaot long Jehova mo hem i ansa long mi.—Jona 2:2.
Taem Jona i stap insaed long bel blong wan fis, hem i sua se Jehova bambae i lesin long prea we hem i mekem wetem tingting daon, mo we i soemaot se hem i tanem tingting blong hem. Hem i sua fulwan se Jehova bambae i halpem hem. Mo i tru, Jehova i sevem hem, mo Jona i rere blong mekem wok blong Jehova bakegen. (Jona 2:10–3:4) Taem yu fesem wan traem, ?yu yu wari bitim mak nao yu no save talemaot tingting blong yu tru long prea, o yu harem se yu no gat paoa blong stadi? Tingbaot se Jehova i kasemsave gud situesen blong yu. Nating sipos yu mekem wan smol prea nomo, yu save sua se bambae hem i givim stret samting we yu nidim. (Efes. 3:20) Sipos yu faenem i had blong rid mo stadi from we yu sik, yu taet o yu wari bitim mak, yu save lesin long ol odio rikoding blong Baebol o wan buk blong yumi. Mo tu, maet yu save lesin long wan long ol singsing blong yumi o wajem wan video long jw.org. Jehova i wantem givim paoa long yu mo bambae hem i mekem olsem, taem yu prea long hem mo yu lukaot ol ansa blong prea blong yu long Baebol mo long ol narafala samting we hem i givim. w23.10 13 ¶6; 14 ¶9
Mande 16 Jun
Tabu spirit i stap soemaot klia se rod we i go insaed long holi ples, i no open yet taem faswan tent i stap.—Hib. 9:8.
Plan blong tabenakel mo ol tempol we oli bildim long Jerusalem biaen, klosap i sem mak. Insaed i gat tu rum, “Rum We i Tabu” mo “Rum We i Tabu We i Tabu,” mo i gat wan bigfala kaliko we i seraotem tufala rum ya. (Hib. 9:2-5; Eks. 26:31-33) Insaed long Rum We i Tabu, i gat wan ples blong putum laet we oli wokem long gol, wan olta blong bonem insens, mo wan tebol blong sobred. Olgeta nomo we “oli makemaot olgeta” olsem ol pris, oli gat raet blong go insaed long Rum We i Tabu blong mekem ol tabu wok blong olgeta. (Nam. 3:3, 7, 10) Long Rum We i Tabu We i Tabu i gat bokis blong kontrak we oli wokem long gol, we i olsem wan saen se Jehova i stap. (Eks. 25:21, 22) Hae pris nomo i gat raet blong go insaed long Rum We Tabu We i Tabu, wan taem evri yia long Dei Blong Atonmen. (Lev. 16:2, 17) Hem i go insaed long rum ya wetem blad blong ol animol, mo i mekem atonmen from ol sin blong hem wan, mo from sin blong ful nesen blong Isrel. Be biaen, Jehova i mekem yumi kasemsave klia long mining blong olgeta samting we i stap insaed tabenakel.—Hib. 9:6, 7. w23.10 27 ¶12
Tusde 17 Jun
Yufala i lavlavem yufala.—Jon 15:17.
Plante taem Baebol i talem se: “Yufala i mas lavlavem yufala.” (Jon 15:12; Rom 13:8; 1 Tes. 4:9; 1 Pita 1:22; 1 Jon 4:11) Be lav i wan filing insaed long hat blong man we yumi no save luk. Taswe, ?olsem wanem blong soemaot se yumi lavlavem yumi? Yumi soemaot lav ya tru long ol toktok mo aksen blong yumi. I gat plante rod we yumi save soemaot se yumi lavem ol brata mo sista. Hemia sam eksampol: “Yufala i mas tok tru long yufala.” (Sek. 8:16) “Yufala i gat pis wetem ol narafala.” (Mak 9:50) “Oltaem yufala wanwan i mas faswan blong ona long yufala.” (Rom 12:10) “Yufala i mas welkamem yufala.” (Rom 15:7) “Yufala i mas glad blong . . . fofogivim yufala.” (Kol. 3:13) “Yufala i mas stap givgivhan long yufala blong karem ol baden blong yufala.” (Gal. 6:2) “Yufala i mas gohed blong leftemap tingting blong yufala.” (1 Tes. 4:18) “Yufala i mas gohed blong . . . givgivhan long yufala blong mekem yufala i strong.” (1 Tes. 5:11) “Yufala i prea from yufala.”—Jem. 5:16. w23.11 9 ¶7-8
Wenesde 18 Jun
Yufala i mas glad from we yufala i gat hop.—Rom 12:12.
Evri dei, yumi nidim strong bilif blong mekem ol desisen. Yumi mekem ol desisen long saed blong ol fren, ol samting we yumi mekem blong spel mo pleplei, edukesen, mared, pikinini, mo wok. Taswe, i gud yumi askem se: ‘?Ol desisen blong mi oli soemaot se mi mi bilif se i no longtaem, God bambae i jenisim rabis wol ya i kam wan niufala wol? ?O mi mi mekem ol desisen folem tingting blong ol man we oli bilif se ded i en blong evri samting?’ (Mat. 6:19, 20; Luk 12:16-21) Sipos yumi bilif strong se niufala wol i klosap tumas, bambae yumi mekem ol waes desisen. Yumi stap fesem ol trabol tu we i nidim strong bilif. Maet ol man oli agensem yumi, o yumi kasem wan strong sik o narafala samting we i mekem tingting blong yumi i foldaon. Long stat, maet yumi harem se yumi naf blong stanap strong. Be sipos ol trabol ya oli gohed blong longtaem, yumi nidim strong bilif blong yumi save stanap strong, mo gohed blong mekem wok blong Jehova wetem glad.—1 Pita 1:6, 7. w23.04 27 ¶4-5
Tasde 19 Jun
Prea oltaem.—1 Tes. 5:17.
Jehova i wantem se yumi wok folem ol prea blong yumi. Eksampol, maet wan brata i prea blong Jehova i halpem hem blong askem spel long wok, blong i save joen long wan bigfala asembli. ?Olsem wanem Jehova bambae i ansarem prea ya? Maet hem i mekem se brata ya i gat strong tingting blong go toktok long bos blong hem. Be, brata ya i mas tekem aksen blong wok folem prea blong hem. Maet hem i mas askem bakegen mo bakegen long bos blong hem, o jenisim ol aoa blong wok wetem wan narafala wokman, o maet hem i save spel we oli no pem hem. Jehova i wantem se yumi gohed blong prea from wan samting. Jisas i talem se sam long ol samting we yumi askem, bambae yumi no kasem stret long taem we yumi askem. (Luk 11:9) !Taswe, yumi no mas givap! Gohed blong prea oltaem wetem fulhat blong yumi. (Luk 18:1-7) Taem yumi mekem olsem, yumi soemaot long Jehova se samting ya i rili impoten long yumi. Mo tu, yumi soemaot bilif blong yumi se Jehova i naf blong halpem yumi. w23.11 22 ¶10-11
Fraede 20 Jun
Hop ya bambae i no mekem yumi harem nogud.—Rom 5:5.
Jehova i promes long fren blong hem Ebraham se bambae hem i blesem olgeta nesen long wol, from pikinini we bambae i kamaot biaen long hem. (Jen. 15:5; 22:18) From we Ebraham i bilif strong long God, hem i sua se promes ya bambae i kamtru. Nating se i olsem, taem Ebraham i gat 100 yia mo waef blong hem i gat 90 yia, tufala i no gat pikinini yet. (Jen. 21:1-7) Be Baebol i talem se: ‘Ebraham i hop mo i bilif se maet hem i save kam papa blong plante nesen, mo bilif blong hem i stanap long tok ya we oli bin talemaot.’ (Rom 4:18) Olsem yu save, hop blong Ebraham i kamtru. Hem i kam papa blong Aesak. ?From wanem Ebraham i sua se Jehova bambae i holem promes blong hem? Ebraham i save gud Jehova, taswe “hem i bilif fulwan se God bambae i mekem promes blong hem i kamtru.” (Rom 4:21) Jehova i glad long Ebraham mo i talemaot se hem i wan stret man from bilif blong hem.—Jem. 2:23. w23.12 8 ¶1-2
Sarede 21 Jun
Man we i lukaot gud long smol samting, hem i save lukaot gud long bigfala samting tu, mo man we i mekem i no stret long smol samting, hem i save mekem i no stret long bigfala samting tu.—Luk 16:10.
Wan yang man we narafala i save trastem, i mekem gud ol wok blong hem. Traem tingbaot gudfala eksampol blong Jisas. Hem i neva wok olbaot o no mekem gud wok blong hem, be oltaem hem i mekem samting we Jehova i askem, nating se samtaem i no isi. Hem i lavem ol man, speseli ol disaepol blong hem, mo i rere blong givim laef blong hem from olgeta. (Jon 13:1) Olsem Jisas, i gud yu wok had blong mekem eni wok we oli givim long yu. Sipos yu no save olsem wanem blong mekem wan wok, i gud yu gat tingting daon mo askem help blong ol brata we oli bigman long spirit. Taem yu mekem wan wok, i nogud yu mekem hafhaf. (Rom 12:11) Be i gud yu finisim wok ya olsem we i “blong Jehova, be i no blong ol man.” (Kol. 3:23) I tru, yu no stret gud olgeta, taswe i gud yu gat tingting daon mo talemaot ol mastik blong yu.—Prov. 11:2. w23.12 26 ¶8
Sande 22 Jun
Man we i stap trastem Jehova, hem i kasem blesing.—Jer. 17:7.
Yumi glad tumas taem yumi baptaes mo yumi joen long famle blong Jehova. Olgeta we oli kasem nambawan blesing ya oli agri wetem Deved, we i talem se: ‘Man we yu Jehova, yu jusum mo yu tekem hem i kam klosap, blong i stap long yad blong yu, hem i glad.’ (Sam 65:4) ?Jehova i tekem wanem kaen man i kam insaed long yad blong hem? Hem i jusum olgeta we oli soemaot se oli wantem fren gud wetem hem. (Jem. 4:8) Taem yu givim laef blong yu long Jehova mo yu baptaes, yu save sua se bambae hem i ‘kafsaedem blesing i kam long yu gogo yu no moa sot long wan samting.’ (Mal. 3:10; Jer. 17:8) Baptaes, hem i stat nomo blong wan niufala rod we yu folem blong mekem wok blong Jehova. Yu mas gohed blong mekem bes blong yu blong holem promes we yu mekem, nating sipos yu fesem ol samting we i traem bilif blong yu. (Pri. 5:4, 5) From we yu wan disaepol blong Jisas, bambae yu folemgud eksampol blong hem mo ol komanmen blong hem.—Mat. 28:19, 20; 1 Pita 2:21. w24.03 8 ¶1-3
Mande 23 Jun
Man bambae i aot long papa mo mama blong hem, mo bambae hem i go joen wetem waef blong hem.—Jen. 2:24.
?Olsem wanem sipos yu no glad blong spenem taem wetem hasban o waef blong yu? ?Long taem olsem yutufala i save mekem wanem? Tingbaot pijatok blong faea. Hem i no laet bigwan wantaem nomo taem man i jes laetem, man i mas gohed sloslo blong putum faea wud long hem. Long sem fasin, i gud yutufala i stat blong spenem smol taem tugeta evri dei. Long taem olsem, yutufala i save mekem samting we yutufala tugeta i laekem. (Jem. 3:18) Sipos yutufala i mekem olsem, yutufala i save gohed blong mekem lav blong yutufala i kam strong bakegen. Respek i impoten long mared. Hem i olsem oksijen we i mekem faea i laet bigwan. Sipos i no gat oksijen, kwiktaem nomo faea ya bambae i ded. Long sem fasin, sipos i no gat respek, lav we wan kapol i gat i save kam kolkol. Be sipos wan hasban mo waef i traehad blong soemaot respek long tufala, tufala i save mekem se lav blong tufala i save stap strong. Be yu mas tingbaot se i no yu we yu harem se yu soemaot respek, be hasban o waef blong yu nao i mas haremsave se yu respektem hem. w23.05 22 ¶9; 24 ¶14-15
Tusde 24 Jun
Taem mi wari bitim mak, yu mekem mi harem gud, mo yu mekem tingting blong mi i kwaet.—Sam 94:19.
Long Baebol, sam gudfala man blong God oli talem se i gat sam taem we oli harem nogud, oli fraet long ol enemi, mo oli fesem sam narafala traem. (Sam 18:4; 55:1, 5) Long sem fasin, yumi tu yumi save fesem fasin agens long skul, long wok, long famle, o long gavman. Maet yumi gat wan sik we i mekem yumi fraet blong ded. Long ol taem olsem, yumi save kam olsem ol pikinini we oli harem se i no moa gat rod. ?Be Jehova i mekem wanem blong halpem yumi long taem olsem? Hem i promes blong mekem yumi harem gud mo mekem tingting blong yumi i kwaet. Taswe, oltaem yumi mas spenem taem wetem Jehova, yumi prea long hem, mo ridim Tok blong hem. (Sam 77:1, 12-14) Olsem nao, taem yu harem se yu wari, faswan tingting we i kam long yu, hemia blong lukluk i go long Papa blong yu long heven. Talemaot long Jehova, samting we i mekem yu fraet mo ol wari blong yu. Biaen letem hem i yusum Tok blong hem blong toktok long yu mo mekem yu harem gud.—Sam 119:28. w24.01 24-25 ¶14-16
Wenesde 25 Jun
[God] nao i mekem se . . . yufala i wantem wok mo i givim paoa long yufala blong mekem olgeta samting we hem i laekem.—Fil. 2:13.
I rili impoten blong gat strong tingting blong yu save kasem mak blong yu. Wan man we i gat strong tingting i wantem tumas blong kasem mak blong hem. Mo taem yumi gat strong tingting bambae yumi naf blong kasem mak blong yumi. ?Be yu save mekem wanem blong gat strong tingting? Prea blong gat strong tingting. Jehova i save yusum tabu spirit blong hem, blong mekem yu gat strong tingting blong kasem mak blong yu. Samtaem yumi putum wan mak from yumi save se yumi mas mekem, mo hemia i wan gudfala samting. Be maet yumi no rili wantem traehad blong kasem. Tingting dip long samting we Jehova i bin mekem blong yu. (Sam 143:5) Aposol Pol i tingting dip long fasin blong Jehova blong kaen long hem, mo hemia i mekem se hem i gat strong tingting blong traehad long wok blong Jehova. (1 Kor. 15:9, 10; 1 Tim. 1:12-14) Long sem fasin, taem yu tingting dip long samting we Jehova i mekem blong yu, hemia bambae i givim strong tingting long yu blong kasem mak blong yu.—Sam 116:12. w23.05 27 ¶3-5
Tasde 26 Jun
Yufala i presem nem blong Jehova.—Sam 113:1.
Yumi mekem Papa blong yumi long heven i glad, taem yumi presem nem blong hem. (Sam 119:108) ?Be hemia i min se God i olsem ol sinman we oli wantem blong narafala i presem olgeta, from oli nidim blong harem gud? Nogat. Taem yumi presem Papa blong yumi long heven, yumi stap pruvum se narafala tok we Setan i talem long saed blong yumi wanwan, i giaman. Hem i talem se bambae i no gat wan man i gohed blong holemstrong long God taem hem i fesem trabol. Mo hem i talem se yumi evriwan bambae i stop blong wosipim God, sipos yumi ting se hemia bambae i mekem i gud long yumi. (Job 1:9-11; 2:4) Be gudfala man ya Job i pruvum se Setan i wan man blong giaman. ?Olsem wanem long yu? Yumi wanwan i save jusum blong holemstrong long Jehova mo mekem hem i glad, taem yumi gohed blong wosipim hem nomo. (Prov. 27:11) Yes i wan bigfala ona blong mekem samting ya. w24.02 8-9 ¶3-5
Fraede 27 Jun
Yufala i mas trastem ol profet blong hem, olsem nao bambae yufala i win.—2 Kron. 20:20.
Afta long ol dei blong Moses mo Josua, Jehova i putumap ol jaj blong lidim ol man blong hem. Biaen, long taem blong ol king, Jehova i putum ol profet blong lidim ol man blong hem. Ol gudfala king, oli folem advaes blong ol profet. Eksampol, King Deved i gat tingting daon taem i letem profet Natan i stretem hem. (2 Saml. 12:7, 13; 1 Kron. 17:3, 4) King Jehosafat i folem advaes blong profet Jahasiel mo i leftemap tingting blong ol man Juda blong oli “trastem ol profet blong [God].” (2 Kron. 20:14, 15) Taem King Hesekia i stap long trabol, hem i askem profet Aesea blong i halpem hem. (Aes. 37:1-6) Evri taem we ol king oli folem advaes blong Jehova, hem i blesem olgeta mo i protektem ol man blong hem. (2 Kron. 20:29,30; 32:22) I klia se Jehova i stap yusum ol profet blong lidim ol man blong hem. w24.02 21 ¶8
Sarede 28 Jun
Yufala i no mas go joen nating wetem olgeta.—Efes. 5:7.
Setan i wantem se yumi joen wetem ol man we oli mekem i had blong yumi folem ol rul blong Jehova. I no olgeta ya nomo we yumi stap toktok wetem olgeta fes tu fes, be olgeta tu we yumi stap spenem taem wetem olgeta long sosol media. Yumi mas faet agensem tingting ya blong wol se ol doti fasin oli oraet nomo, from yumi save gud se tingting ya i no stret. (Efes. 4:19, 20) Taswe i gud yu askem se: ‘?Mi mi mekem bes blong mi blong no joen wetem ol fren long wok, skul, o ol narafala we oli no respektem ol rul blong Jehova? ?Mi mi gat strong tingting blong folem ol rul blong Jehova nating se samfala oli no agri wetem mi?’ Mo tu, 2 Timoti 2:20-22 i soemaot se yumi mas lukaot gud, taem yumi jusum ol fren blong yumi insaed long Kristin kongregesen. Yumi mas tingbaot se maet samfala oli no givhan long yumi blong gohed blong wok strong long wok blong Jehova. w24.03 22-23 ¶11-12
Sande 29 Jun
Jehova i lavem man tumas.—Jem. 5:11.
?Samtaem yu yu stap tingbaot se Jehova i olsem wanem? Nating se yumi no luk Jehova, be Baebol i diskraebem hem long plante defren rod. Baebol i tokbaot hem olsem “wan san mo wan sil” mo “olsem wan faea we i save bonem evri samting.” (Sam 84:11; Hib. 12:29) Long wan vison we Esikel i luk, hem i tokbaot se Jehova i olsem ston ya safaea, i olsem wan aean we i saen, mo i olsem laet blong wan renbo. (Esik. 1:26-28) Yumi no save luk Jehova, taswe maet i had blong bilivim se hem i lavem yumi. Samfala oli ting se Jehova i neva save lavem olgeta, from ol nogud samting we i bin hapen long laef blong olgeta. Be Jehova i kasemsave long ol filing blong yumi mo i save from wanem i had blong yumi kam klosap long hem. Taswe blong halpem yumi, hem i yusum Tok blong hem Baebol blong soemaot long yumi se hem i wan God we i lavem man tumas. Beswan tok blong diskraebem Jehova hemia lav. (1 Jon 4:8) Jehova hem i lav. Baebol i talem se God hem i lav. Evri samting we Jehova i mekem, hem i mekem from hem i gat lav. Mo hem i soemaot bigfala lav ya, i no long ol man nomo we oli lavem hem, be long olgeta ya tu we oli no lavem hem.—Mat. 5:44, 45. w24.01 26 ¶1-3
Mande 30 Jun
Hem i stap long wan bigfala klaod we i stanap stret, i stap toktok long olgeta.—Sam 99:7.
Jehova i putumap Moses blong lidim ol man Isrel oli aot long Ijip, mo blong soemaot klia se hem nao i yusum Moses blong lidim olgeta, hem i yusum wan bigfala klaod blong lidim olgeta long dei, mo i yusum wan bigfala faea blong lidim olgeta long naet. (Eks. 13:21) Moses i folem bigfala klaod mo faea ya, we i lidim hem mo ol man Isrel i go long Red Si. Be taem ol man Isrel oli luk bigfala solwota ya long fored, mo ol ami blong Ijip biaen long olgeta, oli fraet we oli fraet. Be hemia i no wan mastik. Jehova nao i yusum Moses blong lidim olgeta oli kam long ples ya. (Eks. 14:2) Biaen, Jehova i mekem wan samting blong sapraes, blong sevem olgeta. (Eks. 14:26-28) Foti yia afta, Moses i gohed blong dipen long bigfala klaod ya blong lidim ol man blong God taem oli stap long draeples. (Eks. 33:7, 9, 10) Mo long bigfala klaod ya, Jehova i toktok long Moses blong givim tok we hem i mas talemaot long ol man Isrel. Yes, ol man Isrel oli save luk klia se Jehova i yusum Moses blong lidim olgeta. w24.02 21 ¶4-5