Bolujete li od križobolje?
“Bol je bila nesnošljiva. Bilo je to kao da je netko uzeo šibicu i zapalio mi leđa! Jedino čega se sjećam bilo je da sam se sagnula da maknem svog malog nećaka od razbijenog stakla i najednom su mi čitava leđa bila kao zapaljena. Danima sam ostala u tom položaju, ne mogavši se ispraviti. Nikada ranije nisam osjetila takvu bol”, priča Karen, stara 32 godine, domaćica i majka dvoje djece.
KRIŽOBOLJA je, iza glavobolje, druga po redu bolest po broju oboljelih u Sjedinjenim Državama. Ona je glavni uzrok dugotrajne invalidnosti kod ljudi mlađih od 45 godina i treći glavni uzrok među onima starijim od 45 godina. Bolesnici godišnje potroše oko 24 milijarde dolara u potrazi za lijekom — četiri puta više od onog koliko je potrošeno za liječenje AIDS-a u 1991.
Prema dr. Alfu L. Nachemsonu, znanstvenom istraživaču problema u vezi s križoboljom, u prošlom je desetljeću dvije milijarde pacijenata širom svijeta patilo od boli u donjem dijelu leđa. “U neko vrijeme tokom našeg aktivnog života 80 posto nas će u stanovitoj mjeri iskusiti križobolju”, rekao je.
Zatvoreni krug bolesti
Križobolja ne pravi razliku. I fizički radnici i službenici skloni su ozljedama leđa. Muškarci i žene, mladi i stari mogu postati žrtve ove boli. Kada se bol ponavlja i ne prestaje ona može utjecati na zaposlenje, prihode, obitelj i nečiju ulogu u obitelji, stvarajući i emocionalnu patnju. Na koji način?
Ljudi se nađu u zatvorenom krugu boli, kako kaže knjiga The Fight Against Pain. Fizička bol izaziva anksioznost i depresiju koja zauzvrat može dovesti do još intenzivnije i trajnije boli. Naprimjer, mladi će roditelj ili hranitelj možda morati izlaziti na kraj s pritiscima na poslu, u obitelji i s prijateljima zbog invalidnosti koja može biti posljedica boli u leđima.
“Smatram da je najveći problem pomanjkanje razumijevanja i suosjećanja od strane obitelji i prijatelja. Ljudi su skloni podcjenjivati bol, ne razumijevajući koliko vi stvarno patite”, rekla je 35-godišnja Pat, tajnica koja je prvi od mnogih napadaja imala 1986. “Budući da ne znate kada ili gdje će izbiti bol, niste skloni pravljenju mnogih planova. Možete se doimati vrlo nedruštvenima, ne prihvaćajući pozive, ne uzimajući na ruke nečije novorođenče, ne smijući se, a sve to zato što osjećate bol. Bol može, ako joj to dopustite, potpuno vama ovladati.”
Zbog čega bole leđa?
Je li križobolja neizbježiva? Što možete učiniti da je ublažite ili spriječite? Kada biste trebali zatražiti medicinsku pomoć za svoja leđa? Iako neprestana križobolja može ukazivati na mnoga unutarnja oboljenja, ovo će se razmatranje usredotočiti na dva glavna uzroka križobolje — hernije diskova i muskularne spazme.
Hernija diskova je glavni uzrok križobolje među odraslima mlađe i srednje dobi. O takvim se diskovima često govori kao o “izmaknutim diskovima”, što je pogrešan naziv, budući da se oni ne mogu izmaknuti prema unutra niti prema van.
U vrijeme kad osoba dođe u svoje dvadesete godine, elastična unutrašnjost diska počinje gubiti svoju gipkost i vlažnost, uzrokujući tako skupljanje diska. Ali to obično nema za posljedicu bol. Međutim, kod nekih ljudi javlja se jaka bol kad dio polutekuće unutrašnje mase izlazi, ili nabuja, kroz vanjski prsten vezivnog tkiva.
Časopis Fortune izjavljuje u pogledu diskova: “Kad su se već jednom degenerirali preko određene mjere, i najmanji napor — nešto toliko neznatno kao što je kihanje ili sagibanje da bi se premjestilo stereo uređaj — može biti kap koja je prelila čašu.”
Diskovi djeluju kao amortizeri udaraca između prva 24 kralješka, ili kostiju kralješnice. Te su kosti postavljene jedna iznad druge i tvore okomiti tunel, kralješnični kanal, kroz koji prolazi leđna moždina. Između svakog para kralješaka, postoji mali otvor iz kojeg izlazi splet živaca, koji se zove živčani korijen, te izlazi po jedan splet na svakoj strani. Disk može nabubriti i pritiskati određeni živac. Taj pritisak može prekinuti živčane signale koji provode impulse u druge dijelove tijela i natrag.
Ako se, naprimjer, vrši pritisak na korijene ishijadičnog živca, može se javiti vrlo bolno stanje poznato kao išijas. Ishijadični živac tvori nekoliko živčanih korijena koji izlaze iz donjeg dijela kičme. Na svakoj strani nalazi se po jedan korijen koji prolazi bedrom sve do koljena granajući se potom u druge živce. Ishijalna bol obično počinje u donjem dijelu leđa i proširuje se na kuk i stražnjicu te nadolje stražnjom stranom natkoljenice ponekad sve do lista i stopala. Kao posljedica toga osoba može imati klonulu nogu — stanje u kojem se noga teško pokreće jer nožni mišići ne mogu podići prste. Bolesnik također može imati osjet mravinjanja, obamrlosti i slabosti mišića u bolesnoj nozi.
Ukoliko disk pritišće na korijene živaca u caudi equini, spletu živaca malo ispod struka koji poslužuje mokraćni mjehur i debelo crijevo, osoba može imati poteškoće s uriniranjem i defekacijom. Osobe koje imaju bilo koji od ovih simptoma trebale bi se bez odlaganja posavjetovati s liječnikom, budući da to mogu biti znakovi ozbiljnih neuroloških problema.
Kada su stegnuti i opušteni, mišići u leđima pridružuju se ligamentima u ulozi potpornja, štiteći kralješnicu od rušenja i omogućujući joj da se savija i okreće. Međutim, kod naprezanja se mišić koji nije u formi može zgrčiti, napinjući se toliko jako da postane tvrda gruda. Budući da se javljaju bez upozorenja i čine osobu privremeno nepokretnom, napadaji grčeva u leđima mogu biti mučni. Jedan bolesnik opisuje bolove kao “nizove potresa koji izbijaju u vašim leđima”.
Liječnici se slažu u tome da se muskularni spazmi javljaju da bi zaštitili osobu od nanošenja daljnjeg oštećenja oslabljenim mišićima. Time-Lifeova knjiga The Fit Back primjećuje: “Time što leđa čini nepokretnima, spazam vas prisiljava da postupite onako kako je najbolje, da legnete. Ovaj položaj ne samo da polaže najmanju količinu pritiska na vaša leđa, nego i omogućava da se oporavi upaljeno tkivo.”
Leđni, trbušni i bedreni mišići moraju biti napeti i tvrdi kako bi sprečavali naprezanje leđa koje često prouzročuje spazme. Opušteni trbušni mišići, naprimjer, mogu prouzročiti naprezanje leđa time što ne pružaju odgovarajuću potporu i u manjoj su mjeri sposobni oduprijeti se pritisku tjelesne težine na kralješnicu. Ako su trbušni mišići u dobrom stanju, onda stvaraju “mišićni pojas” koji sprečava istezanje donjeg dijela leđa u sagnuti položaj. Sagib, prekomjerno zakrivljenje donjeg dijela kičme, izbacuje kralješnjake donjeg dijela leđa iz svog reda.
Što možete učiniti da umanjite bol?
Loše držanje, gojaznost, slabi mišići i naprezanje četiri su faktora koji pridonose vjerojatnosti za bol u donjem dijelu leđa. Uobičajeni poslovi koje se radi na neispravan način, kao što je sjedenje, stajanje ili podizanje nečega daljnji su predispozicijski faktori.
Između dobrog držanja i snažnih trbušnih i leđnih mišića postoji međusobna povezanost. Ispravno držanje omogućava mišićima da ispravno rade, dok je odgovarajuća napetost mišića neophodna za dobro držanje. Za dobro držanje potrebna je linija koja prati prirodnu zakrivljenost kralješnice u obliku slova S. Pravilno držanje ne znači ukočenu, ravnu kralješnicu.
Bol koja ima korijene u držanju može se otkloniti ako se ispravi nepravilno držanje, navodi Robin McKenzie u knjizi Treat Your Own Back, dodajući: “S vremenom, međutim, ako ga se ne ispravi, uobičajeno loše držanje uzrokuje promjene u strukturi zglobova, dolazi do prekomjernog trošenja, a posljedica toga je prerano starenje zglobova.”
Prekomjerna težina, naročito u trbuhu, može također naprezati leđa jer stvara gravitacijski pritisak na mišiće koji podupiru leđa. Redoviti program vježbe ključ je da leđa budu zdrava i u dobroj formi. Čak i ako se više ne osjeća bol, vježbanje je neophodno zato što je križobolja koja je prošla sklona ponovo se neočekivano pojaviti. Prije početka programa vježbi preporučuje se kompletan medicinski pregled. Liječnik bi mogao preporučiti odgovarajuće vježbe za probleme pojedinca u vezi s križoboljom ili bi mogao uputiti pacijenta fizioterapeutu.
Mnogi istraživači smatraju da stres također može učiniti osobu osjetljivom na probleme s križoboljom. Stres može kod nekih ljudi izazvati spazme zato što neprestana napetost steže mišiće, što dovodi do križobolje. Izaći na kraj s izvorima stresa ili ih odstraniti može također pomoći u smanjivanju opasnosti od križobolje.
Ljudi koji mnogo vremena provode sjedeći na poslu ili putujući na velike udaljenosti mogu naprezati leđa. U sjedećem se položaju na donji dio leđa stavlja mnogo više težine, sudeći po jednom švedskom istraživanju. Nažalost, ova se opasnost povećava upotrebom uredskih stolica koje nemaju odgovarajuću potporu za leđa. Moglo bi biti korisno prekidati sjedenje u pravilnim vremenskim razmacima stajanjem i šetnjom uokolo po nekoliko minuta.
Prilikom podizanja teških ili čak i laganih predmeta, ljudi bi trebali paziti da ne koriste leđne mišiće. Dok se nešto podiže, preporučuje se savijanje koljena tako da leđni mišići ne nose sav teret.
Osoba koja radi u nezgodnom položaju također je vjerojatno sklona problemima s križoboljom. Radnici na traci, bolničarke, električari, domaćice i poljoprivrednici također se moraju tokom obavljanja svojih poslova u dugim vremenskim razmacima pregibati prema naprijed. Da bi se opasnost od povrede leđa smanjila na najmanju moguću mjeru, fizioterapeuti preporučuju redovito odmaranje i promjenu položaja. Ljudima koji dugo vremena provode na nogama savjetuje se da koriste malu stolicu ili neko drugo odmaralo za noge i malo podignu jednu nogu tako da isprave donji dio leđa.
Potraga za liječenjem
Većini onih koji imaju križobolju mišićnog porijekla liječnici preporučuju konzervativno liječenje — odmaranje u krevetu, upotrebu topline, masažu, vježbe te, u početku, protuupalne lijekove koji umanjuju bol. U vezi s ovim posljednjima, dr. Mark Brown, sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta Miami, pruža riječ opreza. On primjećuje kako je u Sjedinjenim Državama dugotrajna upotreba lijekova, to jest njihovo popratno djelovanje, glavni uzrok oboljenja od križobolje. Ljudi trebaju paziti da ne razvijaju otpornost prema lijeku, što bi moglo dovesti do povećanog doziranja, moguće prouzročujući ovisnost.
Fizikalna terapija i hiropraktičarski pregledi mogu također pružiti pomoć i olakšanje nekim bolesnicima. Na hiropraktiku otpada oko dvije trećine svih pregleda pacijenata s križoboljom u Sjedinjenim Državama, iznosi časopis HealthFacts.
Da bi se ispravili problemi ili ublažila bol povezana s hernijom diskova možda će biti neophodan kirurški zahvat. Međutim, većini bolesnika od križobolje liječnici će mnogo češće najprije preporučiti blaži oblik liječenja. Ljudi kojima je rečeno da trebaju kirurški zahvat dobro bi učinili kad bi pribavili drugo ili treće mišljenje.
Stalna no snošljiva križobolja milijunima je ljudi sastavni dio života. Mnogi se pomire s boli, ali nastoje ne dozvoliti da im ona smeta u svakodnevnim aktivnostima. Oni su svjesni faktora koji uzrokuju bol i poduzimaju mjere kako bi ih spriječili ili suzbili. Redovito vježbaju, održavaju odgovarajuću tjelesnu težinu, ispravljaju svoje držanje te reduciraju stres u životu. Unatoč recidivnim napadima boli zbog hernije diska i mišićnih spazama, Karen, spomenuta u uvodu, radosno se drži svog aktivnog plana, provodeći mnogo vremena u djelu propovijedanja i poučavanja kao Jehovina svjedokinja. Mnogi bolesnici poput Karen zadržavaju pozitivan stav i trude se da kontroliraju svoju križobolju.
[Okvir na stranici 24]
Neki savjeti za sprečavanje križobolje
☞ Izbjegavajte podizati stvari naglim trzajima. Umjesto da se sagibate u struku, savinite koljena.
☞ Zatražite pomoć kad podižete teške predmete.
☞ Kad nosite više prtljage, pravilno rasporedite teret na obje strane. Ukoliko nosite jednu tešku stvar, nosite je objema rukama ispred sebe, uz tijelo. Ako nosite na strani, mijenjajte strane.
☞ Za putovanja koristite sklopive nosače za prtljagu i⁄ili laganu putnu torbu s naramenicama.
☞ Kad vadite prtljagu iz prtljažnika, namjestite prtljagu blizu tijela prije nego je podignete.
☞ Kad usisavate prašinu, koristite usisač prašine s dugačkom drškom. Umjesto da se sagibate u struku da biste usisali niže predmete, kleknite na jedno koljeno koristeći jastučić za koljena. Ako se morate sagibati u struku, kad je to moguće, koristite jednu ruku da biste se na nešto oslonili.
☞ Kad obavljate uredski posao, izmjenjujte sjedenje za stolom sa stajanjem za radnom plohom u visini struka.
☞ Kleknite dok radite u vrtu i razdijelite posao na kraće etape. Kad stojite, ne sagibajte se u struku.
☞ Redovito radite vježbe za leđa, čak i ako je to samo 10 do 15 minuta dnevno. Koristite umjerene vježbe ako ste stariji.
☞ Kada prostirete krevete, kleknite jednim koljenom na krevet i poduprite se jednom rukom dok se ispružate preko kreveta. Dok poravnavate ili spremate plahte, kleknite na pod kod svake strane kreveta.
☞ Kada vozite na velikim udaljenostima, napravite stanke za odmor. Ukoliko naslon automobilskog sjedala nije udoban, koristite jastuk kako bi popunili mjesto gdje sjedalo ne odgovara u potpunosti križima.
☞ Nemojte džogirati po tvrdim površinama. Nosite odgovarajuću obuću za vježbanje.
☞ Uzmite jastuk ili drugu potporu za leđa dok sjedite u naslonjaču ili fotelji. Polako ustajte, služeći se nogama da biste se odgurnuli.
☞ Ako mnogo sati provodite na poslu, nabavite stolicu koja ima ispravni oblik potpore za leđa. Povremeno ustajte i krećite se.
☞ Nemojte se duže vrijeme sagibati nad ladicama ormara s dokumentima, već sjednite na stolicu kad možete.
☞ Ako tokom dana morate nositi cipele s visokim petama, ponesite udobniji par cipela da ih izmjenjujete s ovima kada je to moguće.