Oluja s grmljavinom — zadivljujuća kraljica oblaka

Od dopisnika Probudite se! iz Australije

MNOGI su ljudi još od djetinjstva fascinirani oblacima. Jedan se 80-godišnjak prisjeća kako je još kao mali dječak često znao ležati u travi i promatrati oblake koji, kako je on to rekao, “paradiraju nebom”. Sjeća se da se često pitao od čega su oblaci napravljeni. Jesu li od vate? Zašto svaki izgleda drugačije? Jedan izgleda poput jedrenjaka, a drugi poput konja koji se propinje. A zatim stiže jedan debeljko koji izgleda kao neki zamak. Dok su tako plovili nebom, neprestano mijenjajući mnoštvo raznih oblika i veličina, uvijek su ushićivali njegovu dječju maštu. On kaže da i dan-danas uživa promatrati oblake koji izgledaju kao da se “igraju pantomime” na nebu. Možda i vi uživate u toj jednostavnoj zabavi.

Međutim, čovjeka vjerojatno najviše impresioniraju i zadivljuju oblaci koji mogu “govoriti”. Oni se zovu cumulonimbusi ili grmljavinski oblaci. Ti se tamni i prijeteći oblaci mogu uzdizati do visine od preko 16 kilometara ili još više, i upravo ti oblaci sa sobom donose oluju praćenu grmljavinom. Dok se olujni oblaci nagomilavaju na nebu, iz njih znaju sijevati munje, a nebom se razliježe tutnjava koja upozorava na oluju. Noću znaju izvoditi zadivljujuću predstavu “zvuk i svjetlo”, koja nadmašuje svaki vatromet koji je ikad upriličio čovjek. Dolaze nošeni vjetrom, donose nam pljuskove i tuču, a potom nastavljaju dalje, ostavljajući za sobom miris svježe, čiste kiše, i to često na zemlji koja je prije toga bila sasušena.

Kako nastaju oluje s grmljavinom

U posljednje vrijeme čovjek može planetu Zemlju promatrati iz svemira. Tako vidi pokrivač od oblaka koji lebdi iznad većeg dijela njene površine. Pisac Fred Hapgood izvještava nas da je “u svakom trenutku polovina zemaljske kugle, a to je površina od 250 milijuna kvadratnih kilometara, prekrivena [oblacima] — ravnim, okruglim, nalik jastuku, vlaknastim, čipkastim, pahuljastim, svih nijansi svijetlih i tamnih boja, koji se po cijelom svijetu pojavljuju, šire, plove nebom te iščezavaju”. Oluje s grmljavinom čine dio ove oblačne mase — ustvari, na Zemlji svake godine izbije do 15 000 000 oluja, a u svakom ih trenutku bjesni oko 2 000.

Oluje s grmljavinom nastaju kad se gusti hladni zrak nalazi iznad rjeđeg vlažnog zraka. Sunčeva toplina, meteorološka fronta ili visinski predjeli neki su od faktora koji uzrokuju da topli vlažni zrak počinje prodirati kroz hladni zrak. Pritom se stvaraju zračne struje, a toplinska energija koja se nalazi u zraku i vodenoj pari pretvara se u vjetar i električnu energiju.

Atmosferske prilike koje pogoduju nastanku oluja najčešće se javljaju u područjima blizu ekvatora. To nam objašnjava zašto su Južna Amerika i Afrika kontinenti koji su najviše izloženi riziku od izbijanja oluja te zašto se već dugo smatra da nijedno područje u svijetu nije toliko često pogođeno olujama kao područje centralne Afrike i Indonezije. Službeni rekord iznosi 242 olujna dana u godini, a zabilježen je u Kampali (Uganda). Međutim, oluje se pojavljuju i u mnogim drugim dijelovima svijeta.

Vatromet na nebu

Dva jasno vidljiva karakteristična obilježja oluje s grmljavinom jesu grmljavina i munje. No što uzrokuje te spektakularne, često zastrašujuće fenomene? Munja je samo pražnjenje elektriciteta koje nastaje kad su razlike u električnim nabojima na dva različita mjesta dovoljno velike da prevladaju izolacijsko djelovanje atmosfere. To se može događati unutar samog oblaka, između dva oblaka ili između oblaka i zemlje. Munja može prouzročiti da se zrak trenutno zagrije do zapanjujuće visokih temperatura — čak do 30 000 stupnjeva Celzija u trenutku pražnjenja električnog naboja.

Munje se mogu podijeliti na linijske, viljuškaste i munje u obliku žara. Ako je pražnjenje električnog naboja vidljivo u obliku jedne linije, to je linijska munja. Ako je linija vidljivo razdijeljena ili razgranata, onda je to viljuškasta munja. Ako do bljeska dođe unutar oblaka, to jest ako je oblak osvijetljen difuznim svjetlom, onda je ta pojava poznata kao munja u obliku žara. Stručnjaci kažu da mi uglavnom vidimo munje koje nastaju između oblaka i zemlje.

Gromovi nanose štetu živim bićima — mogu čak ozlijediti i ubiti ljude i životinje. Najugroženije su osobe koje se zateknu na plažama, terenima za golf i drugdje u prirodi, budući da nisu zaštićene od pražnjenja električnog naboja. (Pogledajte okvir na stranici 15.)

Samo oko 30 posto ljudi koje udari grom umre od tog udara, a opasnost od dugotrajnih štetnih posljedica mala je ako se prva pomoć ukaže bez odlaganja. Međutim, suprotno onome što mnogi vjeruju, grom može više puta udariti na isto mjesto, i to se često događa!

Udari gromova uzrokuju brojne požare. Ti požari mogu opustošiti ogromne površine zemlje. Otprilike 10 posto svih šumskih požara u Sjedinjenim Državama uzrokuju udari gromova. U tim požarima izgori više od 35 posto ukupno opožarene šumske i pustinjske vegetacije te zemlje.

No udari gromova su i korisni. Za šume su, naprimjer, korisni iz nekoliko razloga. Gromovi uzrokuju požare manjih razmjera koji prorjeđuju nisko šumsko raslinje. Time se može smanjiti opasnost od puno štetnijih požara, kod kojih se razvijaju visoke temperature i prilikom kojih vatra zahvaća krošnje drveća. Gromovi ujedno uzrokuju korisne promjene kod plinovitog dušika, koji biljke ne mogu koristiti kad je u takvom stanju. Oni taj plin pretvaraju u spojeve dušika koji su neophodni za formiranje tkiva biljaka i za razvoj sjemenki koje životinjama osiguravaju za život neophodne bjelančevine. Procjenjuje se da munje i gromovi stvaraju od 30 do 50 posto dušik-oksida u kišnim oborinama te da u svijetu svake godine na taj način nastane 30 milijuna tona organskih spojeva dušika.

Najveće koristi koje donosi oluja

Oluja s grmljavinom može donijeti enormne količine vode. Glavni razlog zbog kojeg ogromne količine kišnih oborina padnu za tako kratko vrijeme leži u tome što za vrijeme jake oluje snažno dizanje zračne mase u visinu zadržava velike količine vode, a zatim ih odjednom oslobađa. Mjerenja su pokazala da količina tih kišnih oborina koja padne na tlo u toku jednog sata može dostići razinu od 200 milimetara. Naravno, takve jake oborine mogu imati i svoju lošu stranu.

Kad se oluja miče polako, veći dio kiše padne na relativno malu površinu zemlje, pa zbog toga mogu nastati vodene bujice. Za vrijeme takve oluje zemlja ne može upiti svu vodu, pa potoci i rijeke nabujaju. Procjenjuje se da u Sjedinjenim Državama otprilike jedna trećina svih šteta od poplava nastaje zbog vodenih bujica koje su posljedica oluja.

Međutim, olujne kiše donose i mnoge koristi. Velike količine vode natapaju tlo te pune spremišta vode i akumulaciona jezera. Istraživanja su pokazala da u nekim područjima od 50 do 70 posto svih zaliha vode potječe od oluja s grmljavinom, tako da su u tim područjima olujne kiše neophodne za život.

A što je s tučom?

Oluje s grmljavinom često su popraćene jakom tučom, što je jedna njihova vrlo opasna karakteristika. Tuča nastaje kad se kišne kapi smrznu, a nakon toga se povećavaju vrteći se u krug uslijed podizanja i spuštanja zračnih masa. Neki izvještaji govore o nevjerojatnoj veličini i težini zrna tuče. Navodno je 1925. u Njemačkoj pao komad tuče čije su dimenzije iznosile 26 puta 14 puta 12 centimetara. Težina mu je bila procijenjena na preko 2 kilograma. Zabilježeno je da je jedan od najvećih komada tuče u Sjedinjenim Državama pao 1970. u državi Kansas. Njegov je opseg iznosio 44 centimetra, a težio je 776 grama. Tako velik komad tuče koji padne s visine na kojoj se nalazi oblak može ubiti čovjeka.

Na sreću, zrna tuče obično su mnogo manja od upravo spomenutih i puno je veća vjerojatnost da će biti neugodna nego da će biti smrtonosna. Osim toga, zbog same prirode oluja s grmljavinom prilikom kojih nastaje tuča, razorna tuča pogađa relativno mala područja. Ipak, štete koje tuča nanosi poljoprivrednim kulturama u cijelom svijetu procjenjuju se na stotine milijuna dolara godišnje.

Tornada i oluje s grmljavinom

Možda najopasnija pojava koja nastaje kao posljedica oluja s grmljavinom jest tornado. Praktički je svaki tornado povezan s olujom, no nije svaka oluja praćena tornadom. Tornado je uzak stup zraka koji silovito rotira, njegov prosječni promjer iznosi nekoliko stotina metara, a proteže se od oblaka cumulonimbusa pa sve do tla. Brzina vjetra kod tornada najjačeg intenziteta može biti veća od 400 ili 500 kilometara na sat. Zbog kombiniranog djelovanja snažnih kružnih vjetrova i naglog podizanja zračne mase u centru, tornado može rušiti zgrade i zrakom vitlati njihove dijelove koji mogu biti smrtonosni. Tornada se pojavljuju u mnogim zemljama svijeta.

Manje vizualno dramatični, no ipak veoma opasni, jesu horizontalni vjetrovi koji su praćeni spuštanjem zračne mase i udarima vjetra. Zbog spuštanja zračne mase, na tlu ili malo iznad njega mogu nastati opasni vjetrovi koji mogu dostići brzinu čak od 150 kilometara na sat. Udari vjetra su jači i mogu dostići brzinu od 200 kilometara na sat.

Iz ovog se jasno vidi da oluje ne bismo smjeli olako shvaćati te da bismo trebali biti svjesni opasnosti koje nose sa sobom. One su samo jedan od mnogih aspekata stvaranja o kojima još mnogo toga trebamo naučiti.

[Okvir/slika na stranici 15]

Preventivne mjere zaštite od udara groma

Australska služba za izvanredna stanja predlaže da za vrijeme oluje s grmljavinom poduzmete sljedeće mjere opreza.

Zaštita na otvorenom

◼ Potražite zaklon u automobilu koji ima čvrsti krov ili pak u nekoj zgradi; izbjegavajte male nastambe, platnene šatore te stabla koja stoje sama ili u malim skupinama.

◼ Ako se nalazite na otvorenom, a u blizini nema nikakvog zaklona, šćućurite se (svatko zasebno), po mogućnosti u nekom udubljenju u zemlji, skupite noge te s glave i tijela uklonite sve metalne predmete. Nemojte leći na zemlju, no isto tako nemojte biti najviši objekt u okolini.

◼ Ako vam se kosa nakostriješila ili čujete zujanje koje dopire iz obližnje stijene, ograde ili nekog drugog objekta, bez odlaganja premjestite se na neko drugo mjesto.

◼ Nemojte puštati zmaja ili makete aviona koji su žicama povezani s komandnom kutijom.

◼ Kad ste na otvorenom, nemojte držati u ruci dugačke ili metalne predmete kao što su štap za pecanje, kišobran i palica za golf .

◼ Nemojte dodirivati metalne konstrukcije, žičane ograde ili žice za sušenje rublja, niti prolaziti blizu njih.

◼ Nemojte jahati na konju, voziti se na biciklu ili u vozilu sa spuštenim krovom.

◼ Ako ste za volanom, usporite ili parkirajte podalje od stabala, stupova s električnim vodovima i drugih visokih objekata. Ostanite u vozilu ili prikolici s čvrstim krovom, ali nemojte dodirivati ili se naslanjati na njihove metalne dijelove.

◼ Ako plivate ili surfate, smjesta izađite iz vode i potražite zaklon.

◼ Ako se vozite jedrilicom, što prije krenite prema obali. Ako je to opasno, potražite zaklon ispod neke visoke konstrukcije kao što je most ili u blizini lukobrana. Pobrinite se da jarbol te oprema za privez i sidrenje budu adekvatno uzemljeni tako da osiguravaju provođenje struje u vodu.

Zaštita u zatvorenom

◼ Držite se podalje od prozora, električnih aparata, cijevi i ostalih metalnih instalacija.

◼ Izbjegavajte koristiti telefon. Ako morate obaviti hitan telefonski poziv, budite što kraći.

◼ Prije izbijanja oluje isključite vanjsku antenu te iskopčajte iz struje radio i televizor. Isključite kompjuterski modem i sve aparate koji su priključeni na električnu mrežu. Zatim se držite podalje od električnih uređaja.

[Zahvala]

Iz publikacije Severe Storms: Facts, Warnings and Protection.