Pogled u svijet

Za čovjeka koji je jako nespretan kaže se da je kao slon u trgovini porculana. Slično tome, na engleskom se za takvog čovjeka kaže da je kao bik u trgovini porculana. No jeste li se ikad pitali što bi se dogodilo kad bi bik stvarno ušao u trgovinu porculana? Na vijestima BBC-a rečeno je da se to upravo i dogodilo. Jedan je bik pobjegao sa stočnog sajma u Lancashireu (Engleska) i ušao u trgovinu antikviteta. “U trgovini se prodaje stari porculan i bik je, kao što se moglo i očekivati, razbio nekoliko vrijednih predmeta”, pišu jedne novine izvještavajući o tom događaju. Nakon savjetovanja s vlasnikom bika i razmišljanja o tome koliko bi bilo opasno da se bika pokuša uhvatiti, odlučeno je da bi ga bilo najbolje ustrijeliti. Stoga su policajci zabranili pristup tom području i ustrijelili bika koji je bio zarobljen u trgovini.

Istraživači koji analiziraju podatke dobivene putem satelita otkrili su da je “u Brazilu učestalost udara groma veća nego u bilo kojoj drugoj zemlji svijeta”, izvještava list O Globo. U Brazilu “svake sekunde dođe do dva-tri električna pražnjenja, što ukupno iznosi 70 milijuna godišnje”. Što je uzrok tome? Obilje kišnih šuma i topla klima. To su idealni uvjeti za česte grmljavinske oluje. Osim što godišnje ubiju stotinjak Brazilaca, udari groma oštećuju telefonske i električne kablove, tvornice i razne druge objekte, pričinjavajući materijalnu štetu koja se procjenjuje na 170 milijuna eura. Zanimljivo je da, protivno uvriježenom vjerovanju, “grom može udariti tri, pet, pa čak i deset puta u isto mjesto”, kaže znanstvenik Osmar Pinto, ml., iz brazilskog Državnog instituta za svemirska istraživanja.

Mobiteli s ugrađenom kamerom predstavljaju prijetnju za čuvanje poslovnih tajni, izvještavaju novine Frankfurter Allgemeine Zeitung. Premda su u početku kamere bile samo još jedna novotarija čija je svrha bila poboljšati prodaju mobitela, digitalne slike koje se mogu snimiti pomoću nove generacije mobitela imaju puno bolju rezoluciju i djelatnici službe osiguranja u mnogim poduzećima smatraju ih sve većim problemom. Kamera koja je ugrađena u mobitel nije zamjetljiva i razlikuje se od klasične kamere po tome što omogućava da se slika odmah pošalje. Stoga je kao stvorena za industrijsku špijunažu. Čak i ako se uljeza uhvati na djelu, od toga nema nikakve koristi ukoliko je on već poslao sliku. Iz tih su razloga neka poduzeća već zabranila korištenje mobitela s ugrađenom kamerom u projektnim uredima, na mjestima gdje se testiraju novi modeli proizvoda te u nekim drugim strogo čuvanim prostorima.

“Prometne nesreće svake godine odnose na tisuće žrtava više nego nasilni kriminal”, izvještava španjolski list El País. U Europi u prometnim nesrećama godišnje pogine 55 000 osoba, a 3,5 milijuna zadobije ozljede. U Španjolskoj u 35 posto prometnih nesreća stradaju osobe u dobi od 15 do 29 godina. U toj su dobnoj skupini prometne nesreće glavni uzrok smrti. “To je najozbiljniji problem koji pogađa javno zdravstvo”, kaže Jeanne Picard Mahaut, glasnogovornica nevladine organizacije La Ligue koja se zalaže za poboljšanje sigurnosti u prometu. “Ako mi ne vjerujete”, dodaje ona, “pitajte liječnike koji svakog vikenda primaju hitne slučajeve.” Organizacija La Ligue i još dvije europske organizacije zalažu se za provođenje raznih mjera za poboljšanje sigurnosti u prometu, kao što su tvornička ugradnja uređaja za ograničenje brzine te ugradnja ‘crne kutije’ koja bi otkrivala moguće uzroke nesreće.

Izuzetno vruće ljeto 2003. za alpske je ledenjake bilo “najgore ljeto koje itko pamti”, pišu talijanske novine Corriere della Sera. Budući da ljeta postaju sve toplija i da prosječne temperature rastu, snijeg i led na planinama sjeverne Italije topi se “kao nikad prije”. Zbog topljenja leda došlo je do iznenađujućih otkrića. Tako je, primjerice, na nadmorskoj visini od 3 178 metara nedavno pronađen top težak 3,3 tone koji je proizveden u Austriji. U Prvom svjetskom ratu tim se topom tuklo po talijanskim položajima. “U posljednjih 20 godina sve je više takvih otkrića”, kaže se u članku. “Kako ljeta postaju sve toplija, ledenjaci se tope poput leda u zamrzivaču čija su vrata ostala otvorena.”

Od 1999. u Južnoj Koreji svake godine raste broj samoubojstava, izvještava The Korea Times. “U posljednjih nekoliko mjeseci”, pišu novine, “gotovo svakog dana pristižu tragične vijesti o ljudima koji su si oduzeli život, uglavnom zbog ekonomskih problema, kao što su dugovi nagomilani korištenjem kreditne kartice, ali i zbog toga što su izgubili svaku nadu u bolju budućnost. Prema podacima korejske državne policije, [godine 2002] dogodilo se 13 055 samoubojstava, što je porast od 6,3 posto u odnosu na prethodnu godinu, u kojoj je zabilježeno 12 277 samoubojstava. To znači da se svakog dana dogodilo 36 samoubojstava, odnosno 1,5 svakog sata.” No postoji još jedan problem koji izaziva veliku zabrinutost. Times piše: “Ima roditelja koji u očaju odluče ubiti ne samo sebe nego i svoju djecu.” Jedan takav primjer je 37-godišnja žena koja je počinila samoubojstvo nakon što je saznala da je njen suprug u burzovnim transakcijama izgubio novac u vrijednosti od 120 000 eura. Njeno dvoje djece — 14-godišnji sin i 12-godišnja kći — također je pronađeno mrtvo. “Psiholozi kažu da sve više ljudi odluči počiniti samoubojstvo jer im društvo ne daje nikakvu nadu da će se njihovi problemi riješiti”, zaključuje se u članku.

“Diljem svijeta preko 11 posto putnika oboli od bolesti dišnih puteva”, piše kanadski list The Medical Post. To je rezultat istraživanja koje je provelo udruženje GeoSentinel, koje je nastalo suradnjom Međunarodnog društva za razvoj putničke medicine te američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti. GeoSentinel obuhvaća 25 klinika putničke medicine diljem svijeta te omogućava prikupljanje i izmjenu medicinskih podataka. U razdoblju od siječnja 1997. do prosinca 2002. u tim je klinikama pomoć zatražilo 18 817 putnika, među kojima su bile 2 173 osobe kojima su dijagnosticirane razne bolesti, od upale grla, uha i sinusa do upale pluća, bronhitisa i gljivično-bakterijskih infekcija. Ljudima koji putuju u zemlju u kojoj vlada velika opasnost od zaraze nekom bolešću savjetuje se da provjere jesu li cijepljeni protiv te bolesti. Osim toga, ne bi bilo loše da se cijepe protiv gripe, i to bez obzira na godišnje doba. Dr. Isabelle Nuttall, specijalistica za zarazne bolesti u Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, napominje da dobre higijenske navike imaju izuzetno važnu ulogu u zaštiti od bakterijskih i virusnih bolesti. Ona kaže: “Svima uvijek govorimo: ‘Perite ruke!’”