Značajno dostignuće za ljubitelje Božje Riječi
Godine 1998. ostvareno je dostignuće koje je vrlo značajno za sve ljubitelje Božje Riječi. Tijekom te godine iz tiskarskog je stroja izašao 100 milijunti primjerak “Svetog pisma prema prijevodu Novi svijet”. Time je taj prijevod ušao među najšire distribuirane Biblije nastale u ovom stoljeću!
OVO je dostignuće od posebnog značaja, s obzirom na to da je taj prijevod nakon što je objavljen postao predmet oštre kritike. Međutim, on ne samo da se uspio održati već je postigao uspjeh, prodirući u domove — i srca — milijuna ljudi diljem svijeta! Kako je nastao ovaj jedinstveni prijevod? Tko stoji iza njega? I kakve koristi možeš imati ako ga upotrebljavaš?
Čemu novi prijevod?
Već više od sto godina Watch Tower Bible and Tract Society, pravno tijelo koje zastupa Jehovine svjedoke, bavi se distribuiranjem Biblija. No, zašto su Jehovini svjedoci smatrali da je potrebno napraviti još jedan prijevod Božje Riječi? U knjizi So Many Versions?, autora Sakae Kuboa i Waltera Spechta, navodi se zapažanje: “Niti jedan prijevod Biblije ne može se smatrati posljednjim. Prijevodi moraju ići ukorak s napretkom biblijskog izučavateljstva i promjenama u jeziku.”
U ovom je stoljeću došlo do značajnog napretka u razumijevanju hebrejskog, grčkog i aramejskog — jezika na kojima je Biblija izvorno napisana. Osim toga, pronađeni su biblijski manuskripti koji su stariji i točniji od onih kojima su se služile prijašnje generacije prevodilaca Biblije. Stoga se Božja Riječ danas može prevesti točnije no ikada ranije! Zato je s dobrim razlozima osnovan Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet kako bi krenuo u pothvat prevođenja Biblije na suvremene jezike.
Godine 1950. objavljeno je englesko izdanje Kršćanskih grčkih pisama prema prijevodu Novi svijet. Već sam naslov označio je smiono odstupanje od tradicije, odbacujući podjelu Biblije na “Stari” i “Novi” zavjet. Tijekom narednog su desetljeća dijelovi Hebrejskih pisama objavljivani u nastavcima. Jednosveščano izdanje kompletne Biblije na engleskom jeziku objavljeno je 1961.
Tko je prevodio tu izuzetnu Bibliju? U Kuli stražari od 15. rujna 1950 (engl.) stajalo je: “Ljudi koji sačinjavaju prevodilački odbor ovog prijevoda dali su na znanje da žele (...) ostati anonimni, te izričito odbijaju da se njihova imena objave bilo za života bilo nakon smrti. Svrha je ovog prijevoda veličati ime živog, pravog Boga.” Neki su kritičari zahtijevali da se prijevod treba bez oklijevanja proglasiti djelom amaterâ, no nisu svi dijelili takav nerazuman stav. Alan S. Duthie piše: “Ako znamo tko su prevoditelji ili izdavači određenog prijevoda Biblije, pomaže li nam to odrediti je li taj prijevod dobar ili loš? Ne izravno. Ništa ne može zamijeniti istraživanje karakteristika samog prijevoda.”a
Jedinstvena obilježja
Upravo to učinili su milijuni čitatelja i otkrili da je prijevod Novi svijet ne samo čitak već i izuzetno točan. Njegovi su prevodioci prevodili s izvornih jezika, hebrejskog, aramejskog i grčkog, služeći se najboljim tekstovima koji stoje na raspolaganju.b Posebno se pazilo i na to da se drevni tekst prevede što je moguće doslovnije, ali jezikom koji se lako razumije. Stoga su se neki bibličari zbog cjelovitosti i točnosti tog prijevoda pohvalno izrazili o njemu. Naprimjer, Andover Newton Quarterly od siječnja 1963. izvijestio je sljedeće: “Ovaj prijevod Novog zavjeta pokazatelj je da među pripadnicima tog pokreta ima stručnjaka koji su sposobni inteligentno svladati mnoge izazove povezane s prevođenjem Biblije.”
Prevodioci su otvorili jedan posve novi vidokrug razumijevanja Biblije. Biblijski reci koji su se dotada tek nejasno razumijevali postali su zapanjujuće jasni. Naprimjer, zbunjujuće riječi iz Mateja 5:3, “blago siromašnima duhom” (Daničić-Karadžić), prevedene su tako da imaju smisla: “Sretni su oni koji su svjesni svoje duhovne potrebe.” Prijevod Novi svijet ujedno je i prilično dosljedan i jednoobrazan u prevođenju ključnih izraza. Primjerice, grčka riječ psykhé prevedena je s “duša” na svim mjestima gdje se pojavljuje. Zahvaljujući tome, čitatelji mogu lako razumjeti da duša, suprotno religijskim teorijama, nije besmrtna! (Matej 2:20; Marko 3:4; Luka 6:9; 17:33).
Vraćanje Božjeg imena
Još jedno izvanredno obilježje prijevoda Novi svijet povezano je s vraćanjem Božjeg imena Jehova. U drevnim prijepisima hebrejske Biblije božansko ime predstavljeno je s četiri suglasnika koja se mogu transliterirati kao YHWH ili JHVH. To se osebujno ime pojavljuje gotovo 7 000 puta samo u takozvanom Starom zavjetu (2. Mojsijeva 3:15; Psalam 83:18). Očigledno je da je naš Stvoritelj želio da njegovi obožavatelji znaju i koriste to ime!
Međutim, židovski je narod iz praznovjernog straha prestao koristiti božansko ime. Nakon smrti Isusovih apostola prepisivači Grčkih pisama počeli su Božje osobno ime zamjenjivati grčkim riječima Kýrios (Gospodin) ili Theós (Bog). Nažalost, suvremeni su prevodioci nastavili tu tradiciju koja obeščašćuje Boga te su u većini Biblija izostavili Božje ime i čak zatajili činjenicu da Bog ima ime. Naprimjer, u Ivanu 17:6 nalaze se Isusove riječi: “Objavio sam tvoje ime ljudima.” No Todayʹs English Version prevodi to: “Obznanio sam tebe.”
Neki izučavatelji kao opravdanje za uklanjanje božanskog imena navode to što nije poznat njegov točan izgovor. No, poznata biblijska imena, kao što su Jeremija, Izaija i Isus, obično se prevode u oblicima koji nemaju gotovo nikakve sličnosti s izvornim izgovorom na hebrejskom jeziku. Budući da je Jehova oblik prevođenja božanskog imena koji ima temelja — a i poznat je mnogim ljudima — prigovori zbog korištenja tog oblika zvuče posve neuvjerljivo.
Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet učinio je odvažan korak, upotrebljavajući ime Jehova i u hebrejskom i u grčkom dijelu Svetog pisma. Presedan za to pronašli su u ranim misionarskim prijevodima za stanovnike Srednje Amerike, Južnog Pacifika i Orijenta. Međutim, upotreba Božjeg imena nije nešto što je od interesa samo za izučavatelje. Poznavanje Božjeg imena presudno je da bi se upoznalo njega kao osobu (2. Mojsijeva 34:6, 7). Prijevod Novi svijet milijune je čitatelja potaknuo da upotrebljavaju njegovo ime!
Dopire do čitatelja s drugih jezičnih područja
U periodu između 1963. i 1989. prijevod Novi svijet, cijeli ili djelomičan, postao je dostupan na još deset jezika. No, posao prevođenja bio je izuzetno težak, a neki su projekti trajali čak 20 ili više godina. Potom je 1989. u svjetskoj centrali Jehovinih svjedoka formiran Odjel prevodilačke službe. Taj se odjel, pod vodstvom Odbora za pisanje Vodećeg tijela, dao na posao da bi se ubrzalo prevođenje Biblije. Izrađen je sistem prevođenja u kojem je istraživanje biblijskih riječi povezano s kompjuterskom tehnologijom. Kako taj sistem funkcionira?
Nakon što Odbor za pisanje odobri prevođenje Biblije na novi jezik, on imenuje grupu predanih kršćana koja će služiti kao prevodilački tim. Timovi mogu napraviti uravnoteženiji prijevod nego jedna osoba koja sama radi. (Usporedi Priče Salamunove 11:14.) Obično svi članovi tima već imaju određenog iskustva u prevođenju publikacija Društva. Tim zatim prolazi temeljitu obuku o principima prevođenja Biblije i korištenju specijalno izrađenih kompjuterskih programa. Kompjuter ne izvršava sam posao prevođenja, no može članovima tima omogućiti pristup važnim informacijama i pomoći im da pohrane informacije o rješenjima za koja su se odlučili.
Projekt prevođenja Biblije sastoji se od dvije faze. U prvoj fazi prevodioci dobiju listu riječi i izraza koji su upotrijebljeni u engleskom prijevodu Novi svijet. Srodni izrazi, kao što su “pomiriti”, “pomirenje” i “pomirba”, svrstani su zajedno, kako bi se prevodioce upozorilo na male nijanse u njihovom značenju. Zatim se napravi lista istoznačnih riječi na jeziku na koji se prevodi. No ponekad prevodilac može imati poteškoća u prevođenju nekog retka. Kompjuterski sistem za istraživanje pruža prevodiocima informacije o grčkim i hebrejskim izrazima te im omogućava pristup publikacijama Watch Towera.
Kada projekt prijeđe u drugu fazu, odabrani prevedeni izrazi automatski se unose u biblijski tekst. Na taj se način omogućava znatna točnost i dosljednost prijevoda. Međutim, tekst dobiven nakon takve kompjuterske zamjene “riječ za riječ” jedva da se može i čitati. Potrebno je obaviti još vrlo velik posao da bi se biblijski reci uredili i preformulirali tako da ih je lako čitati.
Ovaj sistem prevođenja pokazao se izuzetno djelotvornim. Jedna je grupa uspjela za samo dvije godine prevesti čitava Hebrejska pisma. Usporedi to s grupom koja je radila na jednom srodnom jeziku, ali bez pomoći kompjutera. Trebalo joj je 16 godina. Dosada su Kršćanska grčka pisma od 1989. tiskana na još 18 jezika. Prijevod Novi svijet sada je dostupan, cijeli ili djelomičan, na 34 jezika. Stoga preko 80 posto Jehovinih svjedoka ima na raspolaganju barem Kršćanska grčka pisma na svom materinjem jeziku.
Prema izvještaju Ujedinjenih biblijskih društava, od 6 500 svjetskih jezika dijelovi Biblije dostupni su na samo 2 212.c Zato nekih 100 prevodilaca radi na prevođenju Hebrejskih i Grčkih pisama prema prijevodu Novi svijet na 11, odnosno 8 jezika. Bog želi “da se sve vrste ljudi spase i dođu do točne spoznaje istine” (1. Timoteju 2:4). Nema sumnje u to da će prijevod Novi svijet i dalje igrati značajnu ulogu u tome.
Stoga se radujemo da je taj prijevod prešao značajnu brojku od 100 milijuna tiskanih primjeraka i molimo se da još mnogo više milijuna bude proizvedeno u budućnosti. Hrabrimo te da ga sam istražiš. Svidjet će ti se njegove brojne osebujnosti tehničke prirode: jasna slova, naslovi u zaglavlju, indeks koji ti može pomoći da pronađeš poznate retke, detaljne karte i zanimljive informacije u dodatku. A što je još važnije, ovu Bibliju možeš čitati s pouzdanjem da točno prenosi riječi samog Boga na tvoj jezik.
[Bilješke]
a Zanimljivo je da je na omotu New American Standard Bible, izdanje s bilješkama iz 1971, slično stajalo: “Nismo naveli ime niti jedne stručne osobe da bi to poslužilo kao autoritet ili preporuka, jer vjerujemo da Božju Riječ treba procjenjivati na temelju nje same.”
b Westcott-Hortov The New Testament in the Original Greek poslužio je kao temeljni grčki tekst. Biblia Hebraica, Rudolpha Kittela, bila je temeljni tekst za Hebrejska pisma.
c Budući da mnogi ljudi govore dva jezika, smatra se da je Biblija, cijela ili djelomično, prevedena na dovoljno jezika da je može čitati više od 90 posto svjetskog stanovništva.
[Istaknuta misao na stranici 29]
“Ovaj prijevod Novog zavjeta pokazatelj je da među pripadnicima tog pokreta ima stručnjaka koji su sposobni inteligentno svladati mnoge izazove povezane s prevođenjem Biblije” (ANDOVER NEWTON QUARTERLY, SIJEČANJ 1963).
[Istaknuta misao na stranici 30]
“Prijevodi moraju ići ukorak s napretkom biblijskog izučavateljstva i promjenama u jeziku”
[Okvir/slika na stranici 31]
IZUČAVATELJI UPUĆUJU POHVALE PRIJEVODU NOVI SVIJET
GOVOREĆI o Kršćanskim grčkim pismima prema prijevodu Novi svijet, Edgar J. Goodspeed, prevodilac grčkog “Novog zavjeta” u Bibliji An American Translation, u pismu od 8. prosinca 1950. napisao je sljedeće: “Zanima me vaše misionarsko djelo svjetskih razmjera i vrlo mi se sviđa slobodan, otvoren i živopisan prijevod. Koliko ja mogu posvjedočiti, on otkriva izuzetno širok spektar utemeljenog i važnog znanja.”
Izučavatelj hebrejskog i grčkog jezika Alexander Thomson napisao je sljedeće: “Ovaj je prijevod očigledno djelo iskusnih i sposobnih izučavatelja, koji su nastojali prenijeti pravi smisao grčkog teksta koliko god ga je moguće izraziti engleskim jezikom” (The Differentiator, travanj 1952, stranice 52-7).
Profesor Benjamin Kedar, hebreist iz Izraela, 1989. je rekao sljedeće: “U svom lingvističkom istraživanju povezanom s hebrejskom Biblijom i njenim prijevodima često se služim engleskim izdanjem poznatim kao prijevod Novi svijet. Pritom uvijek iznova potvrdim svoje uvjerenje da je to djelo odraz iskrenog nastojanja da se postigne što je moguće točnije razumijevanje teksta.”