Jihova Họ Ọnọ “O Re Dhesẹ Eware Ididi”

“Uzẹme, Ọghẹnẹ ra na họ Ọghẹnẹ nọ o vi edhọ kpobi jegbe Ọnowo ivie kpobi, nọ o re dhesẹ eware ididi.”—DAN. 2:47.

ẸVẸ WHỌ TE K’UYO ENỌ NANA?

Eme e te jọ obaro via nọ Jihova o dhesẹ kẹ omai no?

Eme uzou ọsosuọ rite orọ avọ ezeza erọ arao-ojihẹ na i dikihẹ kẹ?

Abọ vẹ ọrọ arao-ojihẹ na avọ ọrọ ẹmema nọ Nebukadneza ọ ruẹ na i wo otofa ovona?

1, 2. Eme Jihova o dhesẹ kẹ omai no, kọ fikieme o ro ru ere?

OKENỌ Uvie Ọghẹnẹ o te raha isuẹsu akpọ na, ogaga-esuo akpọ-soso vẹ o te jọ otọakpọ? Ma riẹ uyo onọ na keme Jihova Ọghẹnẹ ọnọ “o re dhesẹ eware ididi” na o dhesẹ i rie kẹ omai no. O ru nọ ma rọ riẹ kpahe isuẹsu yena ẹkwoma eruẹaruẹ Daniẹl gbe Jọn ukọ na.

² Jihova o dhesẹ eruẹaruẹ kẹ Daniẹl avọ Jọn orọ erao sa-sa nọ e romavia. O te je dhesẹ otofa ẹmema ologbo jọ nọ Daniẹl ọ ruẹ rọ kẹe. Jihova o ru re a kere eruẹaruẹ nana fihọ Ebaibol na jẹ sẹro rai re ma ruẹsi wo erere no ai ze. (Rom 15:4) O ru ere re ọ ruẹse bọ ẹruore nọ ma wo ga inọ kẹle na Uvie Ọghẹnẹ o te raha isuẹsu ahwo-akpọ kpobi no.—Dan. 2:44.

 3. Re ma sai wo otoriẹ eruẹaruẹ gbagba, eme o gwọlọ nọ ma rẹ kaki wo otoriẹ riẹ, kọ fikieme?

³ Eruẹaruẹ Daniẹl avọ Jọn na e ta kpahe ivie hayo isuẹsu eree erọ ahwo-akpọ gbe okenọ ọvuọvo o ti ro muhọ esuo unọjọ utọjọ. Re ma sai wo otoriẹ eruẹaruẹ nana gbagba, ma rẹ kaki wo otoriẹ eruẹaruẹ ọsosuọ nọ a kere fihọ Ebaibol na. Fikieme o rọ rrọ ere? Keme orugba eruẹaruẹ yena họ uzoẹme nọ o dhẹ Ebaibol na duwu. O wọhọ ufi nọ o gba eruẹaruẹ efa kpobi kugbe.

UBI ARAOMUOMU NA GBE ARAO-OJIHẸ NA

 4. Amono họ ubi aye na, kọ eme ubi yena u ti ru?

⁴ Nọ ọkparesuọ ọgbọ Idẹn na ọ nwane romavia no, Jihova ọ tẹ ya eyaa inọ “aye” jọ o ti yẹ ‘ubi’ hayo ọmọ jọ.a (Se Emuhọ 3:15.) Ubi nana o vẹ te nwa Setan araomuomu na uzou. Uwhremu na Jihova o te dhesẹ nọ ubi na u ti no uyẹ Abraham tha, evaọ orẹwho Izrẹl, orua Juda, uviuwou Devidi Ovie na. (Emu. 22:15-18; 49:10; Ol. 89:3, 4; Luk 1:30-33) Abọ ọsosuọ ubi nana họ Jesu Kristi. (Gal. 3:16) Abọ avivẹ ubi na họ enọ a rọ ẹzi wholo evaọ ukoko Ileleikristi na. (Gal. 3:26-29) Jesu avọ enọ a rọ ẹzi wholo na a ti su evaọ Uvie Ọghẹnẹ, yọ Ọghẹnẹ ọ te rọ Uvie na pẹhẹ Setan.—Luk 12:32; Rom 16:20.

5, 6. (a) Bro egaga-esuo Daniẹl avọ Jọn a ta kpahe? (b) Eme izou arao nọ a fodẹ evaọ obe Eviavia na i dikihẹ kẹ?

⁵ Eruẹaruẹ ọsosuọ obọ Idẹn na i te je dhesẹ nọ ‘ubi’ jọ u ti no oma Setan ze. Ubi nana u ti mukpahe ubi aye na. Amono họ ubi Setan na? Ohwo kpobi nọ ọ be rọ aro kele Setan mukpahe Ọghẹnẹ. Anwọ ikpe buobu ze na, enọ i ru ubi Setan via na, Setan o fi rai họ bi su evaọ egọmeti sa-sa. (Luk 4:5, 6) Dede na, umutho isuẹsu jọ ọvo evaọ otọakpọ na e họre wọso idibo Ọghẹnẹ no, koyehọ orẹwho Izrẹl hayo Ileleikristi nọ i wo ẹruore obọ odhiwu. Fikieme ẹme nana o ro wuzou? Keme u ru nọ ma rọ riẹ oware nọ eruẹaruẹ Daniẹl avọ Jọn e rọ ta kpahe egaga-esuo akpọ itieye na eree ọvo.

⁶ Oware wọhọ ikpe idu ivẹ nọ e vrẹ, Jesu o dhesẹ eruẹaruẹ imuozọ jọ kẹ Jọn ukọ na. (Evia. 1:1) Evaọ eruẹaruẹ jọ, Jọn ọ ruẹ odudu nọ o dikihẹ akotọ abade. Ẹdhọ họ odudu nana. (Se Eviavia 13:1, 2.) Jọn ọ tẹ jẹ ruẹ oghẹrẹ arao imuozọ jọ nọ ọ va no abade ze, odudu na ọ tẹ kẹ arao na ogaga. Ukọ-odhiwu jọ ọ tẹ ta kẹ Jọn inọ izou ihrẹ arao nọ a fodẹ evaọ Eviavia 13:1 na i dikihẹ kẹ “ivie ihrẹ” hayo isuẹsu akpọ ihrẹ. (Evia. 13:14, 15; 17:3, 9, 10) Okenọ Jọn o je ro kere eruẹaruẹ nana, ivie isoi i su vrẹ no, ọjọ o je su, yọ ọjọ ọ re romavia ha. Ivie hayo esuo akpọ vẹ eye? Joma ta kpahe izou arao na ọvuọvo wọhọ epanọ a dhesẹ i rai evaọ obe Eviavia. Ma te jẹ ruẹ epanọ eruẹaruẹ Daniẹl e rọ ta kokodo kpahe ivie nana, ikpe buobu taure i te ti muhọ esuo.

IJIPTI AVỌ ASIRIA HỌ IZOU IVẸ OSỌSUỌ

 7. Eme uzou ọsosuọ arao na u dikihẹ kẹ, kọ fikieme ma rọ ta ere?

⁷ Uzou ọsosuọ arao na u dikihẹ kẹ uvie Ijipti. Fikieme ma rọ ta ere? Keme Ijipti họ ogaga-esuo ọsosuọ nọ u mukpahe idibo Ọghẹnẹ. Emọ uyẹ Abraham nọ ubi aye nọ a ya eyaa riẹ na u ti no ze a je dhe ebuebu evaọ ẹkwotọ Ijipti. Ahwo Ijipti a te je kienyẹ emọ Izrẹl. Setan ọ tẹ jẹ gwọlọ nọ o re kpe idibo Ọghẹnẹ no keme ọ gwọlọ nọ ubi nọ a ya eyaa riẹ na o rẹ romavia ha. Evaọ oghẹrẹ vẹ? O ru nọ Fẹro ọ jẹ rọ gwọlọ kpe emezae eboba Izrẹl kpobi no. Jihova ọ whaha oyena kpata kpata je ru nọ a ro siobọno idibo riẹ no igbo Ijipti. (Ọny. 1:15-20; 14:13) Uwhremu na ọ tẹ rehọ emọ Izrẹl ziọ Ẹkwotọ Eyaa na.

 8. Eme uzou avivẹ na u dikihẹ kẹ, kọ eme o jẹ gwọlọ ru?

⁸ Uzou avivẹ arao na u dikihẹ kẹ uvie Asiria. Uvie ulogbo nana o jẹ gwọlọ kpe idibo Ọghẹnẹ muotọ re. Uzẹme, Jihova ọ rẹhọ ahwo Asiria kẹ uvie erua ikpe emọ Izrẹl uye fiki edhọgọ gbe aghẹmeeyo rai. Dede na, ahwo Asiria a tẹ jẹ gwọlọ raha Jerusalẹm. O sae jọnọ Setan ọ gwọlọ kpe orua ivie nọ Jesu o ti no ze muotọ. Oyena o jọ ẹjiroro Jihova ha fikiere ọ tẹ rehọ edhere igbunu siwi idibo riẹ ẹkwoma ewegrẹ na nọ o kpe.—2 Iv. 19:32-35; Aiz. 10:5, 6, 12-15.

BABILỌN HỌ UZOU AVỌ ESA

9, 10. (a) Eme Jihova ọ kuvẹ nọ ahwo Babilọn a ru? (b) Re eruẹaruẹ e ruẹsi rugba, eme ọ rẹ via?

⁹ Uzou avọ esa orọ arao nọ Jọn ọ ruẹ na u dikihẹ kẹ uvie nọ Babilọn ọ jọ okpẹwho esuo riẹ. Jihova ọ kuvẹ re ahwo Babilọn a fi Jerusalẹm kparobọ je mu ahwo riẹ kpohọ igbo. Rekọ taure Jihova ọ tẹ te kuvẹ kẹ onana, ọ vẹvẹ emọ Izrẹl unu inọ oghẹrẹ oware utiona o te via kẹ ae. (2 Iv. 20:16-18) Jihova ọ ta kẹ ae inọ ọ te gbẹ kuvẹ hẹ re ivie e keria “agbara uvie ỌNOWO” nọ ọ rọ obọ Jerusalẹm. (1 Irv. 29:23) Dede na, Jihova ọ ya eyaa inọ ohwo jọ evaọ orua Devidi nọ “o wo” uvie na ọ te tha te rehọ ẹta riẹ.—Izik. 21:25-27.

¹⁰ Eruẹaruẹ efa i dhesẹ nọ ahwo Ju a te gbẹ gọ evaọ etẹmpol nọ ọ rrọ obọ Jerusalẹm evaọ okenọ Mesaya nọ a ya eyaa riẹ hayo Ọnọ A Wholo na ọ te tha. (Dan. 9:24-27) Eruẹaruẹ jọ nọ a kere fihotọ taure a te ti mu emọ Izrẹl kpohọ igbo obọ Babilọn, e ta nọ a ti yẹ Mesaya na evaọ Bẹtlẹhẹm. (Mae. 5:2) Re eruẹaruẹ yena kpobi e sai rugba, ahwo Ju a re no igbo, a ve zihe kpohọ ẹwho rai jẹ wariẹ bọ etẹmpol na. Rekọ o jọ uruemu ahwo Babilọn vievie he re a siobọno erigbo rai kpo. Kọ ẹvẹ emọ Izrẹl a ti ro no igbo kpo? Jihova o dhesẹ oghẹrẹ nọ a ti ro kpo kẹ eruẹaro riẹ.—Emọs 3:7.

11. Oghẹrẹ sa-sa vẹ a dhesẹ uvie Babilọn? (Rri oruvẹ obotọ na.)

¹¹ Daniẹl ọruẹaro na ọ jọ usu ahwo Ju nọ a mu kpohọ igbo evaọ obọ Babilọn. (Dan. 1:1-6) Jihova ọ rehọ e riẹ kere kpahe egaga-esuo akpọ sa-sa nọ i ti su nọ uvie Babilọn u te su vrẹ no. Jihova ọ rehọ eka sa-sa dhesẹ onana kẹ Daniẹl vevẹ. Wọhọ oriruo, o ru nọ Nebukadneza ovie Babilọn ọ rọ wezẹ ewezẹ kpahe ẹmema ologbo jọ nọ a rehọ utehru ru. (Se Daniẹl 2:1, 19, 31-38.) Jihova ọ rọ ẹkwoma Daniẹl dhesẹ inọ uzou igoru orọ ẹmema na u dikihẹ kẹ uvie Babilọn.b Igbama gbe igbabọ isiliva erọ ẹmema na u dikihẹ kẹ uvie nọ u ti su nọ Babilọn o te su vrẹ no. Uvie vẹ oye, kọ ẹvẹ u ti ru idibo Ọghẹnẹ?

MIDIA GBE PASIA HỌ UZOU AVỌ ENE

12, 13. (a) Eme Jihova o dhesẹ via kpahe ọraha Babilọn? (b) Fikieme a sae rọ ginẹ ta nọ uvie Midia gbe Pasia họ uzou avọ ene orọ arao na?

¹² Bu vrẹ ikpe udhusoi taure oke Daniẹl u te ti te, Jihova ọ rọ ẹkwoma Aizaya ọruẹaro na ta kpahe uvie nọ u ti fi Babilọn kparobọ. Jihova ọ fodẹ oghẹrẹ nọ a ti ro fi Babilọn kparobọ je tube se odẹ osu nọ o ti fi ei kparobọ. Osu yena họ Sairọs ohwo Pasia na. (Aiz. 44:28-45:2) A wariẹ dhesẹ eruẹaruẹ ivẹ efa kẹ Daniẹl kpahe uvie Midia gbe Pasia na. Evaọ eruẹaruẹ jọ, a rẹhọ uvie na dhesẹ adaka nọ a kpare obọ ovo riẹ kpehru. A tẹ ta kẹe inọ jọ ọ “re ekẹ erawo buobu.” (Dan. 7:5) Evaọ eruẹaruẹ efa jọ, Daniẹl ọ tẹ ruẹ egbo nọ o wo izei ivẹ, onọ u dikihẹ kẹ uvie ahwo Midia gbe Pasia.—Dan. 8:3, 20.

¹³ Jihova ọ rehọ uvie Midia gbe Pasia na ru eruẹaruẹ gba ẹkwoma uvie na nọ o ro fi ahwo Babilọn kparobọ je ru nọ a ro siobọno emọ Izrẹl no igbo kpo. (2 Irv. 36:22, 23) Uwhremu na, uvie nana ovona u je ti kpe idibo Ọghẹnẹ no. A jọ obe Ẹsta ta kpahe ẹgwae oyoma jọ nọ Heman, ọzae nọ o wo ọkwa ologbo evaọ esuo Pasia ọ gba kpahe idibo Ọghẹnẹ. Ọzae na ọ tẹ ma omaa epanọ o re ro kpe ahwo Ju kpobi nọ a jẹ rria orẹwho Pasia no, jẹ nabe ruẹrẹ ẹdẹ fihọ nọ o ti ro ru onana. Jihova o te je siwi idibo riẹ no abọ ubi Setan. (Ẹsta 1:1-3; 3:8, 9; 8:3, 9-14) Fikiere, uvie ahwo Midia gbe Pasia họ uzou avọ ene orọ arao nọ a fodẹ evaọ obe Eviavia na.

GRISI HỌ UZOU AVỌ ISOI

14, 15. Eme Jihova o dhesẹ via kpahe uvie Grisi oke anwae?

¹⁴ Uzou avọ isoi arao nọ a dhesẹ evaọ obe Eviavia na u dikihẹ kẹ uvie Grisi. Wọhọ epanọ Daniẹl o dhesẹ evaọ okenọ ọ jẹ fotọ ewezẹ Nebukadneza na, eva gbe ikpekpawọ ẹroo erọ ẹmema na i dikihẹ kẹ uvie Grisi ovona. A te je dhesẹ eruẹaruẹ ivẹ efa kẹ Daniẹl onọ a jọ ta eware buobu kpahe uvie Grisi na gbe ovie riẹ nọ a riẹ gaga.

¹⁵ Evaọ eruẹaruẹ jọ, Daniẹl ọ ruẹ ẹkpẹ nọ o wo ibekpe ene onọ a ro dhesẹ uvie Grisi, yọ uvie na u ti fi erẹwho efa kparobọ ababọ oke oraha. (Dan. 7:6) Evaọ eruẹaruẹ efa, Daniẹl o dhesẹ epanọ okri nọ o wo uzei ulogbo ovo o ro kpe egbo nọ o wo izei ivẹ ababọ oke oraha, koyehọ uvie Midia gbe Pasia. Jihova ọ ta kẹ Daniẹl nọ okri na o dikihẹ kẹ Grisi, uzei ulogbo riẹ na u te dikihẹ kẹ ovie Grisi jọ. Daniẹl o te je kere inọ a rẹ te kpare uzei ulogbo riẹ na no, izei esese ene efa e vẹ te ta no oria riẹ ze. Dede nọ a kere eruẹaruẹ nana fihotọ ikpe buobu taure uvie Grisi o tẹ te jọ ogaga-esuo akpọ, eruẹaruẹ na kpobi i rugba. Alekzanda Ologbo na, ovie nọ ọ mae rro evaọ Grisi oke anwae, ọye o su ogbaẹmo Grisi nyae họre Midia gbe Pasia. U kri hi, uzei nana u te wiri, ovie ologbo nana o whu evaọ okenọ isuẹsu riẹ e rro gaga no, yọ ikpe 32 ọvo ọ jọ. Kẹsena iletu ene nọ e jọ otọ riẹ a tẹ te ghale uvie na rehọ.—Se Daniẹl 8:20-22.

16. Eme Antiochus IV o ru?

¹⁶ Nọ Grisi o fi Pasia kparobọ no, o te je su ẹkwotọ idibo Ọghẹnẹ. Evaọ oke yena yọ ahwo Ju a zihe kpohọ Ẹkwotọ Eyaa na jẹ wariẹ bọ etẹmpol Jerusalẹm no. A gbẹ jọ ahwo nọ Ọghẹnẹ ọ salọ, yọ etẹmpol nọ a wariẹ bọ na ọ gbẹ jọ ehri egagọ uzẹme. Rekọ, evaọ ikpe-udhusoi avivẹ taure Kristi ọ tẹ te ze, Grisi nọ ọ rrọ uzou avọ isoi orọ arao-ojihẹ na, o tẹ kpareso idibo Ọghẹnẹ. Antiochus IV, omọvo iletu Alekzanda nọ ọ reuku abọjọ uvie na, ọ tẹ rọ agbada-idhe ẹdhọgọ vi etẹmpol obọ Jerusalẹm je fi uzi họ inọ ohwo kpobi nọ o dhomahọ egagọ ahwo Ju, a re kpei. Onana yọ ọwọsuọ ọgaga nọ u no obọ ubi Setan ze. Rekọ u kri hi, a te fi uvie Grisi kparobọ. Kọ esuo vẹ ọ te jọ uzou avọ ezeza ọrọ arao-ojihẹ na?

ROM HỌ UZOU AVỌ EZEZA, ỌNỌ “Ọ VỌ AVỌ IDUDU GBE ỌWHEWHE”

17. Abọ logbo vẹ uzou avọ ezeza na u wo evaọ erugba Emuhọ 3:15?

¹⁷ Rom ọ jọ ogaga-esuo akpọ-soso evaọ okenọ a dhesẹ eruẹaruẹ arao-ojihẹ na kẹ Jọn. (Evia. 17:10) Uzou avọ ezeza nana u wo abọ logbo evaọ erugba eruẹaruẹ nọ e rrọ obe Emuhọ 3:15 na. Setan ọ rehọ egọmeti Rom rọ nwa ubi na oma evaọ “ithihrawọ.” Evaọ oghẹrẹ vẹ? A gu ọrue ruru Jesu inọ ọ wọso egọmeti, a te kpei. (Mat. 27:26) Rekọ oma nọ a nwa Jesu na u lehie re u te kpo ho keme Jihova ọ kpare riẹ no uwhu ze.

18. (a) Orẹwho okpokpọ vẹ Jihova ọ salọ, kọ fikieme? (b) Oghẹrẹ vẹ ubi araomuomu na u gbe je ro mukpahe ubi aye na?

¹⁸ Isu egagọ ahwo Ju a kuobọgbe egọmeti Rom wọso Jesu, yọ ahwo buobu evaọ orẹwho na a se riẹ. Fikiere, Jihova ọ tẹ siọ emotọ Izrẹl. (Mat. 23:38; Iruẹru 2:22, 23) Ọ tẹ salọ orẹwho okpokpọ kẹ omariẹ, oyehọ ‘Izrẹl Ọghẹnẹ.’ (Gal. 3:26-29; 6:16) Orẹwho yena họ Ileleikristi nọ a rọ ẹzi wholo na, nọ e rrọ ahwo Ju gbe ahwo erẹwho efa. (Ẹf. 2:11-18) Nọ Jesu o whu jẹ kparoma ze no, ubi araomuomu na u gbe je mukpahe ubi aye na. Egọmeti Rom ọ daoma ẹsibuobu re o raha ukoko Ileleikristi na muotọ riẹriẹriẹ, onọ o rrọ abọ avivẹ ọrọ ubi aye na.c

19. (a) Ẹvẹ Daniẹl o dhesẹ ogaga-esuo avọ ezeza na? (b) Eme uzoẹme ofa o te ta kpahe?

¹⁹ Evaọ ewezẹ nọ Daniẹl ọ f’otọ riẹ kẹ Nebukadneza na, awọ ogbokọ na i dikihẹ kẹ Rom. (Dan. 2:33) Daniẹl ọ tẹ jẹ ruẹ eruẹaruẹ efa nọ a jọ dhesẹ ogaga-esuo Rom gbe ogaga-esuo akpọ-soso ofa nọ u ti no Rom ze. (Se Daniẹl 7:7, 8.) Evaọ ikpe buobu, Rom ọ jọ esuo nọ “ọ vọ avọ idudu gbe ọwhewhe avọ ogaga” rọkẹ ewegrẹ riẹ. Rekọ, eruẹaruẹ na i dhesẹ nọ “izei ikpe” i ti no esuo nana ze, kẹsena uzei osese jọ u ve ti no udevie rai ze nọ o te rro vi enọ i kiọkọ. Eme họ izei ikpe nana, kọ ovẹ họ uzei osese na? Abọ vẹ ọrọ ẹmema nọ Nebukadneza ọ ruẹ na u wo otofa ovona kugbe uzei osese na? Uzoẹme nọ o rrọ ẹwẹ-obe avọ 14 na o te k’uyo enọ nana.

[Oruvẹ-obotọ]