SIRONGWA SELIRONGO 50
Kuvhura tu kare vahungami nsene tu kara nepuro noku yi likida moyirugana yetu
“Kara nepuro ngwendi eli ga kere nalyo zinyakurwetu Abirahamu.”—ROM 4:12.
RUSUMO 119 Twa hepa kukara nepuro
ETWAROMOa
1. Epuro musinke nampo natu lipura apa atu gazadara ko kepuro eli ga kere nalyo Abirahamu?
NAMPILI ngomu sinzi sovantu va zuvha kuhamena Abirahamu, sinzi sawo kwa diva tupu yoyisesu kumuhamena. Nye nampili ngoso, ove wa diva yoyinzi kuhamena Abirahamu. Pasihonena, ove wa yi diva asi Bibeli kwa uyunga kuhamena Abirahamu asi: “Age kwa ya kere guhya gwanavenye ava va ya kere nepuro.” (Rom. 4:11) Kuvhura o lipure asi ‘kuvhura ni kare nepuro ngwendi eli ga kere nalyo Abirahamu ndi?’ Nhi, kuvhura.
2. Morwasinke ya karera nomulyo kulironga sihonena saAbirahamu? (Jakopo 2:22, 23)
2 Nkedi zimwe omu natu kara nepuro ngwendi lyaAbirahamu kuna kara pokulironga sihonena sendi. Karunga kwa mu pangerere a dirukire kosirongo sokoure, age kwa ka tungire monotende nomvhura dononzi ntani kwa here kuzamba munendi Isaka ogu ga here. Eyi ga rugene kwa likidire asi ga kere nepuro lyenene. Mokumona asi Abirahamu ga kere nepuro ntani ga yi likidire moyirugana, age kwa hafesere Jehova ntani kwa ya kere kaume kaKarunga. (Resa Jakopo 2:22, 23.) Jehova kuna tu harere natuvenye kukwatera mo nove yipo tu mu hafese ntani nokukara vakaume vendi. Ano morwa konda ozo, age kwa gendesere vatjangi woBibeli ngwendi Paurusa naJakopo yipo va tjange sihonena saAbirahamu moBibeli. Tu zeni tu ka zogere sihonena sendi ngomu va si faturura moVaroma egaununo lyaune ntani mwaJakopo egaununo lyauvali. Paurusa naJakopo navenye kwa uyungire yininke yomulyo kuhamena Abirahamu.
3. Velise musinke ga temwinine Paurusa naJakopo?
3 Paurusa naJakopo kwa temwinine nonkango edi da kara mwaGenesis 15:6, edi adi uyunga asi: “Abiramu kwa pulire eyi ga mu tanterere Jehova, makura Karunga ta mu tara asi age mugara gomuhungami.” Apa Jehova a hafere muntu, age kumutara asi muhungami ndi asi kapi ga kara nonzo. Ayo kutuhafesa pokudiva asi Karunga kuvhura kutumbura muntu gokudira kusikilira mo gomunanzo asi kapi ga kara nounzoni. Yosili, ove nampo kuna hara kukutara asi ove muntu gomuhungami ntani age kuvhura kuyirugana oyo. Ngesi tatu ka lironga eyi Jehova ga tumbwilire Abirahamu asi muhungami ntani neyi twa hepa kurugana yipo va tu tumbure asi vahungami.
TWA HEPA KUKARA NEPURO MOKUNINKA ASI TU KARE VAHUNGAMI
4. Yisinke ayi ninkisa vantu va dire kuhungama?
4 Mombilive ezi Paurusa ga tjangerere Varoma, age kwa uyungire asi vantu navenye vananzo. (Rom. 3:23) Morwasinke Karunga a tu haferere nokututumbura asi vahungami? Mokuvatera Vakriste navenye yipo va limburure epuro olyo, Paurusa kwa ruganesere sihonena saAbirahamu.
5. Morwasinke Jehova ga tumbwilire Abirahamu asi muhungami? (Varoma 4:2-4)
5 Jehova kwa tumbwire Abirahamu asi muhungami ngomu ga tungire mosirongo saKanani. Morwasinke Jehova ga tumbwilire Abirahamu asi muhungami? Age ngoso kwa mu tumbwire asi muhungami morwa Abirahamu kwa limburukwire koVeta zaMosesa ndi? Hawe. (Rom. 4:13) Karunga kwa tumbwire Abirahamu asi muhungami komeho Veta zaMosesa vaya zi gave koVaisraeli. Azo kwa zi geve konyima zonomvhura dokupitakana 400, kutunda apa Jehova ga tumbwire Abirahamu asi muhungami. Morwasinke Karunga ga tumbwilire Abirahamu asi muhungami? Jehova kwa likidire nkenda kwaAbirahamu nokumutumbura asi muhungami morwa epuro eli ga kere nalyo.—Resa Varoma 4:2-4.
6. Morwasinke Jehova a tumbwire vananzo asi vahungami?
6 Paurusa kwa uyungire asi apa muntu a kara nepuro mwaKarunga, age ku mu “varwira kouhungami morwa epuro lyendi.” (Rom. 4:5) Paurusa kwa uyungire hena asi: “Ngwendi moomu Ndafita ga uyungire kuhamena ruhafo rogu a hungameke Karunga nye kapisi asi morwa yirugana yendi asi: ‘Vantu woruhafo vaava va gusira po yirugana yawo yoyidona ntani vaava va dongwenena po nonzo dawo, muntu goruhafo googu Jehova a dili kuvarwira nonzo dendi.’” (Rom. 4:6-8; Epis. 32:1, 2) Jehova kugusira po vantu ava va kara nepuro mwendi. Age kuvagusira po nomutjima nagunye ntani kapi a varura nonzo dawo. Age kutara vantu owo asi kapi va kara nounzoni ntani vahungami morwa epuro eli va kara nalyo.
7. Morwasinke natu uyungira asi vakareli vaKarunga vanare kwa kere vahungami?
7 Nampili ngomu Abirahamu naNdafita ntani novakareli vapeke vaKarunga va va tumbwire asi vahungami, nye simpe awo kwa kere vananzo. Nye morwa va kere nepuro, Karunga kwa va tere asi kapi va kere nounzoni, unene po pokuvahetakanesa nava va dilire kukara nepuro mwendi. (Efe. 2:12) Mombilive ezi Paurusa ga tjangerere Varoma, age kwa fatwilire asi twa hepa kukara nepuro mokuninka asi tu kare vakaume vaKarunga. Abirahamu naNdafita kwa kere vakaume vaKarunga morwa va kere nepuro mwendi. Nose kuvhura kukara vakaume vaKarunga nsene tu kara nepuro mwendi.
NGAPI OMU EPURO LYALIKWATAKANA NOYIRUGANA?
8-9. Yininke musinke yepuko va uyunga ko vantu vamwe kuhamena eyi ga tjenge Paurusa naJakopo ntani morwasinke?
8 Ure wonomvhura dononzi, vampitisili womaukarelikarunga kwa lipatana kuhamena elikwatakano eli lya kara pokatji kepuro noyirugana. Vampitisili vamwe womaukarelikarunga kuronga asi mokuninka asi o ka paruke wa hepa kupura mwaJesus Kristusa. Ove nampo wa va zuvha kuna kuuyunga asi “pura mwaJesus yipo ngo paruke.” Vampitisili vamwe kuuyunga asi Paurusa kwa rongere yininke eyi morwa age kwa uyungire asi: “Ngwendi moomu Ndafita ga uyungire kuhamena ruhafo rogu a hungameke Karunga nye kapisi asi morwa yirugana yendi.” (Rom. 4:6) Nye nampili ngoso, vamwe kuuyunga asi ove kuvhura ngo paruke nsene o dingura mavango aga ava tara vanangereka asi ga pongoka ntani pokurugana yirugana yoyiwa. Awo nampo kwa temwinina nonkango daJakopo edi da kara mwaJakopo 2:24 asi: “Muntu va hepa kumuhungameka koyirugana, nye kapisi kepuro tupu.”
9 Morwa mapuliro aga gokulisiga, valirongi vamwe woBibeli kugazara asi Paurusa naJakopo kwa lipatanene kuhamena eyi ga hepa kurugana muntu yipo Karunga a mu hafere. Kuliza novampitisili vamwe womaukarelikarunga, awo kugazara asi Paurusa kwa uyungire asi muntu ga hepa tupu kukara nepuro yipo Karunga a mu hafere, nye Jakopo kwa yi pulire asi muntu ga hepa kurugana yoyiwa yipo Karunga a mu hafere. Mulirongi gumwe gomoukarelikarunga kwa uyunga asi: “Jakopo kapi ga kwete egano eyi Paurusa ga uyungilire asi muntu ga hepa tupu kukara nepuro yipo a kare muhungami ntani asi Jakopo kapi ga kwatesere ko eyi ga fatwilire Paurusa.” Nye Jehova yige ga gendesere Jakopo naPaurusa yipo va tjange eyi ya kara moBibeli. (2 Tim. 3:16) Yipo nye, pwa hepa kukara efatururo lyoureru kuhamena eyi pwa karerere elisigo pweyi ga uyungire Jakopo naPaurusa. Twa hepa kuzogera hena yimwe eyi va tjenge monombilive dawo yipo tu kwate egano eyi va uyungire.
Paurusa kwa yi nkondopekere koVakriste woVajuda woVaroma asi epuro yilyo lya kara nomulyo po kupitakana kulimburukwa Veta zaMosesa (Tara paragarafu 10)b
10. Yirugana musinke ga tembe Paurusa? (Varoma 3:21, 28) (Tara hena efano.)
10 “Yirugana” musinke ga tembe Paurusa eyi va tumbura moVaroma egaununo lyautatu neli lyaune? Age kwa tembe koyirugana yokusikisa mo veta zaMosesa ezi ga gwene poNdundu zaSinayi. (Resa Varoma 3:21, 28.) Ayo kumoneka asi momazuva gaPaurusa, Vakriste vamwe woVajuda kwa yi pulire asi va hepere simpe kukwama Veta zaMosesa. Yipo nye, Paurusa kwa ruganesere sihonena saAbirahamu mokuyilikida asi muntu kapi ga hepa kukwama Veta zaMosesa mokuninka asi Karunga a mu hafere. Nye mevango lyoyo, Paurusa kwa fatwilire asi twa hepa kukara nepuro. Eyi kukorangeda sili morwa ayo kuturonga asi nsene tu kara nepuro mwaKarunga ntani mwaKristusa, Karunga nga tu hafera.
Jakopo kwa korangedere Vakriste va likide epuro kupitira moyirugana, ngwendi pokurugana yirugana yoyiwa pwa hana mpongo (Tara paragarafu 11-12)c
11. Yirugana musinke ga tembe Jakopo?
11 Nye nampili ngoso, “yirugana” eyi va tumbura mwaJakopo egaununo lyauvali kapi ya lifana nokulimburukwa Veta zaMosesa. Jakopo kwa tembe yirugana eyi ava rugana Vakriste nkenye ezuva. Yirugana oyo kulikida nsene asi Mukriste ga kara nepuro mwaKarunga ndi hawe. Tu tareni ko yihonena yivali eyi ga ruganesere Jakopo.
12. Ngapi omu Jakopo ga fatwilire elikwatakano eli lya kara pokatji kepuro noyirugana? (Tara hena efano.)
12 Mosihonena sokuhova, Jakopo kwa uyungire asi Vakriste kapisi va kare nompongo novakwawo. Mokukwatesa ko sitwa esi, age kwa ruganesere sihorokwa somugara ogu ga likidire nkenda komuntu gongawo, nye age kapi ga likidire nkenda komuntu goruhepo. Jakopo kwa uyungire asi mugara gwangoso kuvhura a uyunge asi ga kara nepuro, nye yirugana eyi ga rugene kwa likidire asi kapi ga kere nepuro. (Jak. 2:1-5, 9) Mosihonena sauvali, Jakopo kwa tumbwire muntu ogu ga mwene ‘mukwawo ogu ga dilire kukara nonondya ndi noyidwara,’ nye kapi ga mu vaterere. Nampili yi kare asi muntu ogo kwa lininkisire asi ga kere nepuro, nye yirugana yendi kwa likidire asi kapi ga kere nepuro. Ngwendi moomu tupu ga yi tjenge Jakopo, “epuro lya hana yirugana, lya fa.”—Jak. 2:14-17.
13. Sihonena musinke ga ruganesere Jakopo mokuyilikida asi twa hepa kukara nepuro ntani nokurugana yirugana yoyiwa? (Jakopo 2:25, 26)
13 Jakopo kwa tumbwire Rahabu asi age kwa kere sihonena somuntu ogu ga likidire epuro moyirugana yendi. (Resa Jakopo 2:25, 26.) Age kwa zuvhire yuma kuhamena Jehova ntani ga dimbwilire asi age kwa vaterere Vaisraeli. (Jos. 2:9-11) Yirugana eyi ga rugene kwa likidire asi ga kere nepuro. Mokumona asi ga kere nepuro, age kwa poperere nondadi mbali doVaisraeli apa da kere mosiponga. Ngoyitundwamo, mukadi ogu ga dilire kukara Muisraeli, kwa mu tumbwire asi muhungami ngwendi Abirahamu. Ose kulirongera ko kwaRahabu asi ayo ya kara nomulyo kulikida epuro kupitira moyirugana.
14. Morwasinke natu uyungira asi eyi ga tjenge Jakopo naPaurusa kapi ayi lirwanesa?
14 Paurusa naJakopo kwa fatwilire epuro noyirugana mononkedi mbali dokulisiga. Paurusa kwa tanterere Vakriste woVajuda asi Jehova kapi nga va hafera nsene va kwama Veta zaMosesa. Jakopo kwa yi nkondopekere asi Vakriste navenye va hepa kulikida epuro pokuruganena wopeke uwa.
Epuro lyoge kukutumangeda o rugane yirugana eyi ga hara Jehova ndi? (Tara paragarafu 15)
15. Mononkedi musinke dimwe natu likida epuro lyetu moyirugana? (Tara hena mafano.)
15 Jehova kapi ana kuuyunga asi nsene tuna hara kukara vahungami, twa hepa kurugana yokulifana ngwendi eyi ga rugene Abirahamu. Pwa kara nonkedi dononzi omu natu likida epuro lyetu kupitira moyirugana. Ose kuvhura tu tambure vantu wovape komapongo, kuvatera vanavazinyetu ava vana hepa evatero ntani kuruganena uwa vemepata lyetu. Eyi kuna kara yininke eyi ayi hafesa Karunga ntani nga tu tungika. (Rom. 15:7; 1 Tim. 5:4, 8; 1 Joh. 3:18) Nkedi zimwe zongwa omu natu likida epuro kuna kara pokuzuvhisa mbudi zongwa noupampi kwava wopeke. (1 Tim. 4:16) Natuvenye kuvhura kuyilikida kupitira moyirugana yetu asi twa kara nepuro asi matumbwidiro gaJehova ngaga ka sika mo ntani asi nonzira daJehova nongwa. Nsene tu yi rugana ngoso, ose ngatu kara nehuguvaro asi Karunga nga tu tara asi vahungami ntani ngovakaume vendi.
EHUGUVARO KUNKONDOPEKA EPURO LYETU
16. Ehuguvaro musinke ga kere nalyo Abirahamu ntani epuro musinke ga kere nalyo?
16 MoVaroma egaununo lyaune kwa tumbura mo sirongwa somulyo esi natu lirongera ko kwaAbirahamu. Aso kuna kara: Mulyo gokukara nehuguvaro. Jehova kwa tumbwidilire asi nga tungika “nomuhoko dononzi” kupitira mwaAbirahamu. Gazadara ko tupu ketumbwidiro lyewa eli ga ndindilire Abirahamu! (Gen. 12:3; 15:5; 17:4; Rom. 4:17) Nye nampili ngoso, apa Abirahamu ga kere nonomvhura 100, ano Sara age nomvhura 90, awo simpe kapi va kere nomunona gomumati ogu va va tumbwidilire. Ayo kwa monekere ngwendi asi Abirahamu naSara kapi tava vhuru kukara nomunona gomumati. Olyo kwa kere eheteko lyenene kwaAbirahamu. “Age kwa yi pulire asi nga kara guhya gonomuhoko dononzi.” (Rom. 4:18, 19) Ano moruhura, yininke eyi ga ndindilire Abirahamu ya ya sikire mo. Age kwa ya kere Guhya Isaka, munona gomumati ogu ga ndindilire.—Rom. 4:20-22.
17. Ngapi omu twa yi diva asi kuvhura tu kare vakaume vaKarunga wovahungami?
17 Karunga kuvhura a tu hafere ntani kuvhura tu kare vakaume vendi wovahungami ngwendi Abirahamu. Eyi yiyo Paurusa ga yi nkondopekere apa ga tjenge asi: “Nye nonkango edi ‘kwa mu varwilire’ kapi tupu da tamba kwendi kwelike [Abirahamu], nye hena noku kwetu ava ngava varwira kouhungami, morwa kupura mogu ga pindura Jesus.” (Rom. 4:23, 24) Ngwendi Abirahamu, twa hepa kukara nepuro nokulilikida kupitira moyirugana ntani twa hepa kukara hena nehuguvaro. Paurusa kwa twikilire kuzogera kuhamena ehuguvaro eli va tumbura moVaroma egaununo lyautano eli ngatu ka zogera mosirongwa sokukwama ko.
RUSUMO 28 Tulisa po ukaume naJehova
a Tuna hara Karunga a tu hafere ntani a tu tare asi vahungami. Sirongwa esi tasi ka ruganesa eyi ga tjenge Paurusa naJakopo mokukazogera omu nayi tu tompoka eyi ntani neyi twa hepera kukara nepuro nokuyilikida moyirugana yetu yipo Jehova a tu hafere.
b EFATURURO LYEFANO: Paurusa kwa korangedere Vakriste woVajuda va demenene kokukara nepuro nye kapisi pokusikisa mo veta, pasihonena ngwendi kudwara sikoverero esi sakara nowanda wosinauguru, kudana Paska ntani pokuruganesa ngendeseso zokulikuhwa komawoko.
c EFATURURO LYEFANO: Jakopo kwa korangedere Vakriste va likide epuro pokuruganena wopeke uwa ngwendi pokuvatera vantu woruhepo.