‘Tualako Okutala Nawa Ovilinga Wapeua na Tatekulu’
‘Tualako okutala nawa ovilinga wapeua na Tatekulu, opo uvifuisepo.’ —COL. 4:17.
1, 2. Otyilinga patyi Ovakristau vena?
TUNA otyilinga otyinene tyokukuatesako ovanthu aveho. Omatokolo valinga pahetyino, maakalekesa inkha mavakahupa ine mavakankhia mokueenda ‘kuononkhumbi ononene.’ (Revelação [Apocalipse] 7:14) Omuhoneki wo mukanda wa Proverbio wati: ‘Yovola vana vekahi nokutualwa kononkhia. Kondolako vana vekahi nokuenda keipaelo.’ Tyotyili onondaka ombo mbakolela unene! Inkha katulondola ovanthu opo vaholovone etyi tyaviuka, matukala nonkhali yohonde. Omukanda wa Proverbio utualako okupopia okuti: Inkha mupopia okuti: ‘Etyi onthue ankho katutyii, una wokutala etyi tyikahi momutima ketyiete? Kametyinoñgonoka una ulava omuenyo wove? Kamafete kese munthu okutala kuetyi alinga?’ Ovaumbili va Jeova kavapondola okupopia okuti ankho katutyii okuti ovanthu maveya okuhanyaunuako.—Pro. 24:11, 12.
2 Ku Jeova omuenyo una esilivilo enene. Jeova utuma ovaumbili vae valinge ononkhono onene mbokukuatesako okuyovola omienyo viovanthu ovanyingi. Kese muumbili wa Huku una okutolela vakuavo Ondaka ya Huku iyovola omuenyo. Ovilinga vietu vielifwa no viomulume umue ulava, alondola vakuavo tyina amona otyiponga. Onthue katuhande okukala nonkhali yohonde ya vana maveya okuipawa. (Ezeq. 33:1-7) Moluotyo, tyakolela unene tutualeko okulinga ononkhono ‘mbokuivisa ondaka ya Huku’!—Tanga 2 Timóteo 4:1, 2, 5.
3. Onthele ino, no nonkhuavo onombali mbulandulako mambupopi tyi?
3 Onthele ino, maipopi oñgeni motetulula ovitateka uvasa movilinga viove viokuyovola omuenyo, no ñgeni motyivili okukuatesako ovanthu ovanyingi. Onthele mailandulako, maipopi oñgeni mokala nounongo wokulongesa otyili tyo Mbimbiliya. Onthele yatatu, maikapopia konthele yovilinga oviwa vipameka, vikahi nokulingwa novaivisi Vouhamba wa Huku ouye auho. Putyina nkhele tuhenelilongese ononthele ombo, otyiwa okupitulula omokonda yatyi omuwo uno tukahi wepuiya unene.
Omokonda Yatyi Ovanthu Ovanyingi Vetupu Ekevelelo
4, 5. Ovanthu vekahi nokupita movitateka patyi? Otyo tyikalesa ñgeni ovanthu ovanyingi?
4 Ovipuka vikahi nokupita mouye, vilekesa okuti tukahi ‘konthyulilo youye,’ iya onthyulilo ikahi popepi unene. Ovanthu vekahi nokumona ononkhumbi mbovipuka vina Jesus novalongwa vae vapopile okuti mavikamoneka ‘kononthiki mbahulilila.’ ‘Emone lio nongembia,’ novita, nondyala, novinimawe, novitateka ovikuavo vikahi nokumonesa ovanthu ononkhumbi. Tupu ovituwa viokuhetavela ovitumino, nokulipakako, nokuhetavela ku Huku, vieliyandyana mouye auho. Ononthiki ombu mbepwiya alo umue kovanthu vana valinga ononkhono mbokutavela ovitumino vio Mbimbiliya.—Mat. 24:3, 6-8, 12; 2 Tim. 3:1-5.
5 Anthi, ovanthu ovanyingi, kavetyii omokonda yatyi ovipuka evi vikahi nokumonekela mouye. Moluotyo, ovanyingi vasukalala unene nepameko liavo muene no lio nombunga mbavo. Tyina omunthu una uholwe unene amankhi, novitateka ovikuavo, viihamesa unene ovanthu ovanyingi. Mokonda kavanoñgonokele nawa omokonda yatyi ovipuka ovio vikahi nokumonekela, no kuhetyii olie upondola okuvitetulula, ovanthu ovo vetupu ekevelelo.—Efé. 2:12.
6. Omokonda yatyi ‘Ombambilonia Onene’ kaityivili okuvatela ovanthu vayo?
6 ‘Ombambilonia Onene’ eongano lio nongeleya ambuho mbomatutu, kaikahi nokupameka ovanthu. Anthi ‘novinyu yayo youndalelapo’ Ombambilonia Onene ingwangwanesa ovanthu ovanyingi mopaspilitu. Ngatyina tyilinga ekunga, onongeleya mbomatutu mbukahi nokuyondya nokutumina ‘onohamba mbo kombanda yo ohi’. Mbuundapesa omalongeso omatutu, noumbanda, opo mbutualeko okuhongiliya ovanthu okutavela okulinga etyi ovatumini vambo vopulitika vahanda. Ngotyo, onongeleya mbomatutu mbukahi nokutumina nokuhongiliya ovanthu, mahi mbuanya otyili tyo Mbimbiliya.—Revelação [Apocalipse] 17:1, 2, 5; 18:23.
7. Ovanthu ovanyingi vakevelela tyi? Anthi oñgeni vamue vapondola okuvatelwa?
7 Jesus walongesa okuti ovanthu ovanyingi vekahi mondyila ituala kononkhia. (Mat. 7: 13, 14) Ovanthu vamue, vekahi mondyila oyo, mokonda vaholovona tyawina okuanya etyi Ombimbiliya ilongesa. Anthi ovakuavo, vekahi mondyila oyo mokonda vayondyua, ine vekahi menthiki, mokonda ononkhalamutue mbo nongeleya mbavo kavevelongesile oityi Jeova ahanda kuvo. Mahi, vamue vapondola okupilulula onkhalelo yomuenyo wavo inkha vakuateswako no Mbimbiliya. Anthi, vana vahahande okutunda mo Mbambilonia Onene, na vana vatualako okuanya ovitumino vio Mbimbiliya, kamavakahupa ‘mononkhumbi ononene’.—Revelação [Apocalipse] 7:14.
Tualako Nokuivisa ‘Tyihatalama’
8, 9. Ovakristau votete valingile ñgeni etyi ankho vamoneswa ononkhumbi? Omokonda yatyi?
8 Jesus wapopile okuti ovalongwa vae mavakaivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku nokulinga ovalongwa. (Mat. 28:19, 20) Ovakristau votyotyili, apeho ankho vetyii okuti ovilinga viokuivisa vilinga onthele mefendelo liavo ku Huku. Tupu, ankho vetyii okuti okuivisa otyitumino, tyakolela unene pala okupameka ekolelo liavo. Moluotyo, ovalanduli votete va Jesus vatuaileko okuivisa na tyina ankho vamoneswa ononkhumbi. Ankho velikuambela nonthumbi yokuti Jeova mevepameka, opo vatualeko ‘okupopia ondaka [yae] nondundo onene.’ Moluotyo, Jeova eveavela ospilitu sandu, iya avatualako okuivisa ondaka ya Huku nondundo.—Atos 4:18, 29, 31.
9 Etyi oundyale weliyauisa, okuti ovalanduli va Jesus vayekelepo okuivisa ondaka ya Huku? Au. Moluotyo, ononkhalamutue mbo nongeleya mbo va Judeu, avanumana netyi ono apostolu ankho valongesa, vevekuata avevekokolola nokuveveta avevepake mokaleya. Anthi, no ngotyo, ono apostolu ‘vatuaileko okulongesa tyihatalama, nokuivisa onondaka onongwa konthele ya Kristu, Jesus.’ Ono apostolu ankho vetyii nawa okuti vena ‘okutavela ku Huku tyipona kovanthu.’—Atos 5:28, 29, 40-42.
10. Ovitateka patyi hono Ovakristau valwa navio? Mahi, ovituwa viavo oviwa vipondola okueta tyi?
10 Hono, ovaumbili ovanyingi va Huku kavenevetwe ine okupakwa mokaleya mokonda yovilinga viavo viokuivisa. Anthi, Ovakristau aveho votyotyili valwa novitateka ovinyingi. Mongeleka, otyili tyo Mbimbiliya, walongesua tyikulunda okukala novituwa vikukalesa tyelikalela novanthu vomouye. Iya mokonda ove ulinga etyi Ombimbiliya ilongesa, vana ulongeswa navo kosikola ine uundapa navo, no vomunthele yove, vapondola okusoka okuti ove kuesukile navo. Anthi, otyo tyihekusoyese. Ovanthu mouye vekahi menthiki liopaspilitu, mahi Ovakristau vena ‘[yokuliaima] ngovimimi.’ (Fil. 2:15) Pamue vana vokuna omutima omuwa mavamono ovilinga vienyi oviwa nokuvipanda, iya avankhimaneka Jeova.—Tanga Mateus 5:16.
11. (a) Oityi ovanthu vamue valinga mokonda yovilinga vietu viokuivisa? (b) Apostolu Paulu wapitile mononkhumbi patyi? Iya alingi ñgeni?
11 Onthue tyusukisa okukala nomutima wakola opo tutualeko okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Ovanthu vamue, alo umue vomombunga, vapondola okukulinga omukuele ine ovipuka ovikuavo ovivi opo vekusoyese. (Mat. 10:36) Apostolu Paulu wavetelue ovikando ovinyingi mokonda yovilinga viae viokuivisa. Tala oñgeni Paulu alingile pononkhumbi ombo. Paulu wahoneka okuti: ‘Tete tuamoneswa emone, nokulingwa ovipuka ovivi unene, mahi atukala nondundo onene tuapewa na Huku yetu, opo tumupopile onondaka onongwa mba Huku novilwa ovinene.’ (1 Tes. 2:2) Tyotyili, Paulu ankho wesukisa okukola omutima opo atualeko okuivisa onondaka onongwa, mokonda wakuatua alulwa omuvalo wae, avetwa novikava, iya ayumbwa mokaleya. (Atos 16:19-24) Oityi tyemupele ondundo yokutualako? Tyemupele ondundo, ankho ehando liae enene liokufuisapo ovilinga apelwe na Huku.—1 Cor. 9:16.
12, 13. Ovanthu vamue valwa novitateka patyi? Oñgeni vaovola okuvitetulula?
12 Tupu, otyitateka otyikuavo okutualako okuivisa nombili pofika pana ovanthu vahavasiwa momaumbo, na pana ovanthu vehetavela ondaka ya Huku. Oityi tupondola okulinga povitateka ngovio? Tuesukisa okukala nondundo onene opo tuovole omphitilo yokupopia na kese munthu tuvasa. Tupu tuesukisa okupilaulula ononthiki no noola mbetu mbokuivisa, ine okulinga ononkhono opo tukaivise pana tupondola okuvasa ovanthu ovanyingi.—Tyieleka na João 4:7-15; Atos 16:13; 17:17.
13 Ovitateka ovikuavo ovanthu ovanyingi vena, okuakulupa, nokuvela, iya otyo tyitepulula ovilinga viavo viokuivisa. Inkha no ove una ovitateka ngovio, hosoyo. Jeova wii nawa ovitateka viove, moluotyo, uhambukwa netyi upondola okulinga. (Tanga 2 Coríntios 8:12.) Namphila utumbukilwa novitateka, tyikale okuyalwa, ine ovanthu vahasukile, ine okuvela, linga ononkhono mbokupopila vakuenyi onondaka onongwa.—Pro. 3:27; yeeleka na Marcos 12:41-44.
‘Tualako Okutala Nawa Ovilinga Viove Viokuivisa’
14. Ongeleka patyi apostolu Paulu asapo pala Ovakristau? Iya elondolo patyi aava?
14 Apostolu Paulu wafuisapo nombili ovilinga viae viokuivisa, iya aavela ondundo vakuavo opo vemuhetekele. (Atos 20:20, 21; 1 Cor. 11:1) Umue Paulu aavelele unene ondundo Omukristau wo kotyita tyotete utiwa o Arkipu. Momukanda wae wa Kolossense, Paulu wahoneka okuti: “Popilei Arkipu okuti: ‘Atualeko okutala nawa ovilinga apewa na Tatekulu, opo evifuisepo.’ ” (Colossenses 4:17) Onthue katutyii olie ankho Arkipu, nonkhalelo yomuenyo wae. Mahi, tyimoneka nawa okuti Arkipu wetavelele otyilinga tyokuivisa. Tupu, inkha Umukristau wokuelipakula, no ove wetavela otyilinga tyokuivisa. Okuti ukahi nokutualako okutala nawa ovilinga viove opo uvifuisepo?
15. Elipakulo lio Vakristau lilekesa tyi? Otyo tyikatula omapulo patyi?
15 Tyina nkhele tuhenembatisalwe, tete tuapakula omienyo vietu ku Jeova melikuambelo. Otyo tyalekesa okuti tuatokola okulinga ehando liae. Moluotyo tuesukisa okulipula okuti: ‘Okulinga ehando lia Jeova okuti tyotyili otyo otyipuka tyakolela vali momuenyo wange?’ Pamue tuna ovilinga ovikuavo Jeova ahanda tulinge, ngokutekula ombunga yetu. (1 Tim. 5:8) Mahi, oityi tulinga nononkhono mbetu nomuvo uhupa kovilinga ovio? Otyilinga tyotete momuenyo wetu otyipi?—Tanga 2 Coríntios 5:14, 15.
16, 17. Oityi Ovakristau ovakuendye na vana vehena otyilinga otyinene mombunga, vesukisa okulinga?
16 Okuti ove Umukristau omukuendye ukahi nokumana okulongeswa mosikola? Hamue nkhele utupu ovilinga ovinene viokutekula ombunga. Moluotyo, oityi ove usoka okulinga nomuenyo wove? Omatokolo patyi molingi maekukuatesako okufuisapo nawa omulao wove wokulinga ehando lia Jeova? Ovanyingi vaonganeka nawa onkhalelo yomuenyo wavo, opo vanyingile movilinga vioukokoli-ndyila. Moluotyo, vena ehambu limue enene.—Sal. 110:3; Ecl. 12:1.
17 Ove hamue umukuendye wekula. Uundapa omuwo auho movilinga via kaputu pala okulitekula ove muene, ohena vali otyilinga otyikuavo otyinene. Ove unale ehambu liokuundapa movilinga vio mewaneno. Okuti upondola okukala vali nehambu enene? Ove wasokale okuyawisa vali ovilinga viove viokuivisa? (Sal. 34:8; Pro. 10:22) Movilongo vimue nkhele muna ovilinga ovinyingi viesukisa okulingwa, pala okuivisa kovanthu aveho otyili tyo Mbimbiliya tyiyovola omuenyo. Okuti ove upondola okutepulula ovilinga vimue momuenyo wove, opo ukaundape kuna kuesukisa vali unene ovaivisi Vouhamba wa Huku?—Tanga 1 Timóteo 6:6-8.
18. Ovalinepi vamue valingile Epiluluko patyi? Iya otyo atyiveetela tyi?
18 Tala ongeleka ya Kevin na Elena, vo ko Estado Unido.a Ngetyi tyilinga aveho vokuanepa pahetyino potyilongo tyavo, ankho navo vahanda okulanda ondyuo yavo. Moluotyo, Kevin na Elena aveho ankho vaundapa omuvo auho movilinga viakaputu, opo vakale nonkhalelo ongwa yomuenyo. Ovilinga ovio ankho vivemana omuvo omunyingi, avakala vala no kamuvo kehehi pala ovilinga viokuivisa. Iya avaimbuka okuti vekahi nokumanena omuvo omunyingi nononkhono mbavo, momalumono avo muene. Kevin na Elena vamona ovalinepi vamue ovakokoli-ndyila, vokuna ehambu mokonda yokuatepulula ovipuka vimue momuenyo wavo. Iya avatokola okupilulula onkhalelo yomuenyo wavo. Velikuambela ku Jeova okuita ehongolelo, iya konyima avalandesapo eumbo liavo, avalande ondyuo onthutu. Elena watepulula ko noola ankho aundapa kukaputu, akala omukokoli-ndyila. Otyo atyiavela omulume wae Kiven ondundo, nae ayekepo okuundapa omuvo auho movilinga via kaputu, ahimbika ovilinga vioukokoli-ndyila. Mokueenda kuononthiki, Kevin na Elena availukila kotyilongo otyikuavo tyikala Kokumbili kuo Amelika, ankho kuesukisa unene Ovaivisi Vouhamba wa Huku. Kevin wati: ‘Ankho tuna otyinepo tyina ehambu, mahi etyi tuayawisa vali kovilinga vietu viokuumbila Huku, tyetuavela vali ehambu enene nombembwa. Tanga Mateus 6:19-22.
19, 20. Omokonda yatyi ovilinga viokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku viakolela unene hono?
19 Okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku otyilinga tyimue tyakolela vali unene tyina yokulingwa hono kombanda yoohi. (Revelação [Apocalipse] 14:6, 7) Otyilinga otyo tyiyawisa kokusukukisa enyina lia Jeova. (Mat. 6:9) Kese nima Ondaka ya Huku Ombimbiliya, ikuatesako ovanthu ovanyingi okupilulula omuenyo wavo, iya otyo tyipondola okuvetuala keyovo. Apostolu Paulu wapula okuti: ‘Oñgeni mavetyiivi inkha petupu ou wiivisa? (Rom. 10:14, 15) Mavetyiivi ñgeni? Omokonda yatyi kutokolela okulinga ononkhono mbokufuisapo otyilinga tyove tyokuivisa?
20 Otyipuka otyikuavo upondola okulinga opo ukuateseko ovanthu okunoñgonoka esilivilo lio nonthiki ombo mbokuepuiya, novitateka vitundilila komatokolo vekahi nokulinga, okuyawisa ounongo wove wokulongesa. Onthele mailandulako, maikapopia oñgeni moyawisa ounongo wove wokulongesa.
[Onondaka Pokatoi]
a Omanyina avo apilululwa.
Ove Mokumbulula Ñgeni?
• Otyilinga patyi Ovakristau vena konthele yovanthu aveho?
• Oñgeni matufindi ovitateka tuvasa movilinga vietu viokuivisa?
• Oñgeni matufuisapo ovilinga viokuivisa tuapewa?
[Olutalatu pefo 9]
Tyesukisa okupameka omutima pala okuivisa tyina tumoneswa ononkhumbi
[Olutalatu pefo 10]
Oityi molingi tyina wiivisa pofika pana ovanthu vahavasiwa momaumbo?