Okuti Ove Utala Vakuenyi Ngetyi Jeova Evetala?
“Molutu muhakale eliyapauko . . . Ononthele ambuho mbolutu muesukisa okumbutekula nawa pokati.”—1 CORÍNTIOS 12:25.
1. Oñgeni welitehelela etyi wanyingila mo palaisu yopaspilitu?
ETYI tuatunda mouye ou wovivi atuhimbika okuliongiya novanthu va Jeova, ankho tuahambukilwe unene mokonda yonkhalelo yapoleya nohole, nesuko na vakuavo tuavasa pokati kavo. Onkhalelo oyo, ankho yelikalela unene nonkhalelo ombi yovanthu vatuminwa na Satanasi, nokuhole omaundyale, nomalutañgu! Tuanyingila mo palaisu yopaspilitu yeyula ombembwa netokeko.—Isaías 48:17, 18; 60:18; 65:25.
2. (a) Onkhalelo omu tutala ovakuatate vetu ipondola okuyembela pi? (b) Oityi tuesukisa okulinga?
2 Mahi, mokueenda kuomuvo, tupondola okuhimbika okutala ovakuatate vetu monkhalelo yahaviukile. Onkhali tuapiñgana ipondola okutuhindila okupopia vali oviponyo vio vakuatate vetu, tyipona ovituwa viavo oviwa. Tuhimbika okulimbwako okuvetala ngetyi Jeova evetala. Inkha tyikahi nokupita nonthue, tuesukisa okutala nawa onkhalelo yetu, atuipilulula opo ikale ngonkhalelo yayela ya Jeova.—Êxodo 33:13.
Oñgeni Jeova Atala Ovakuatate Vetu
3. Ombimbiliya yeleka ewaneno lio Vakristau natyi?
3 Ngetyi tyahonekwa mu 1 Coríntios 12:2-26, apostolu Paulu waeleka ewaneno lio Vakristau nolutu luna ‘ononthele ononyingi.’ Ngetyi ononthele mbolutu mbelikalaila unene no nonkhuavo, tupu aveho mewaneno velikalaila unene movituwa no muetyi vapondola okulinga. Mahi, Jeova utavela aveho mewaneno namphila velikalaila. Jeova upanda kese umue mewaneno no kuna oluembia nae. Moluotyo, Paulu tupu utulondola okuti atuho mewaneno ‘tuesukisa okulitekula nawa kese umue na mukuavo.’ Otyo pamue tyipuiya, mokonda ovituwa via vakuetu vielikalela no vietu.
4. Omokonda yatyi tuesukisa okupilulula onkhalelo yetu yokutala ovakuatate vetu?
4 Pamue tupondola okukala neyembelo liokutala vala oviponyo vio vakuatate vetu. Okulinga ngotyo, okutala kese kapuka okatutu kapenga vakuetu valinga. Mahi, Jeova utala onkhalelo aiho yomuenyo womunthu. Onthue tupondola okutala vala kotyipuka tyimue tuyele. Mahi, Jeova utala omunthu watyo wamundindi, novituwa viae aviho oviwa. Tyina tulinga unene ononkhono mbokuhetekela Jeova, tupu matulingi onthele yetu okuyawisa ohole nehonyeno mewaneno.—Efésios 4:1-3; 5:1, 2.
5. Omokonda yatyi okukoyesa vakuetu tyapenga?
5 Jesus ankho utyii nawa okuti ovanthu ovakuankhali, vena eyembelo liokukoyesa vakuavo. Walondola okuti: “Yekeipo okukoyesa vakuenyi, opo nonue muhakoyeswe.” (Mateus 7:1) Tala okuti Jesus kapopile okuti: ‘Muhakoyesei’; wati, ‘Yekeipo okukoyesa.’ Jesus ankho utyii okuti ovateheleli vae ovanyingi vena otyituwa tyokupopia vakuavo omapita. Okuti nonthue tupondola okukala notyituwa otyo? Inkha tuna eyembelo liokupopia vakuetu omapita, tuna okulinga ononkhono mbo kuyekapo otyituwa otyo, opo tuhakakoyeswe. Tyilityili, onthue valie pala okukoyesa una Jeova aholovona pala okulinga ovilinga viae, ine okupopia okuti ou kapondola okukala mewaneno liae? Pamue omukuatate walinga oviponyo vimue. Mahi, inkha Jeova nkhele utualako okutavela omukuatate oo, okuti tyaviuka onthue okumuyala? (João 6:44) Okuti tutavela okuti Jeova ukahi nokuhongolela eongano liae? Tutavela okuti inkha tyesukisa okulinga omapiluluko amue, oe meelingi momuvo ahanda?—Tanga Romanos 14:1-4.
6. Oñgeni Jeova atala ovaumbili vae?
6 Otyipuka tyihuvisa unene konthele ya Jeova, omokonda oe utala mokati ka kese Mukristau okuti upondola okukavasa omuenyo wehena nkhali mouye omupe. Tupu, Jeova wanoñgonoka omapiluluko valingale opo vekule mopaspilitu. Moluotyo, kesukisa okutala ku kese tyiponyo omunthu alinga. Tutanga mu Salmo 103:12 okuti: ‘Ngetyi outundilo ukahi kokule noutakelo, tupu Huku ononkhali mbetu wembupaka kokule nonthue.’ Kese umue puonthue upondola okupandula unene moluotyo!—Salmo 130:3.
7. Oityi tulilongesila konkhalelo omu Jeova ankho atala David?
7 Ombimbiliya itulekesa nawa okuti Jeova una epondolo enene liokutala ovituwa oviwa omunthu ena. Huku wapopile konthele ya David okuti, ‘omuumbili wange David, waendelele movitumino viange, nokulandula muame nomutima wae auho. walingile vala etyi tyaviuka komaiho ange.’ (1 Reis 14:8) Mahi, onthue tutyii okuti David walingile ovipuka vimue ovivi. Anthi, Jeova wakoyapo okutala vala kovipuka oviwa, mokonda oe utyii okuti omutima wa David ankho waviuka.—1 Crônicas 29:17.
Tala Ovakuatate Vove Ngetyi Jeova Evetala
8, 9. (a) Omonkhalelo patyi tupondola okuhetekela Jeova? (b) Otyo tupondola okutyieleka natyi? Iya otyo tyitulongesa tyi?
8 Jeova upondola okunoñgonoka omalusoke ekahi momitima, iya onthue katutyivili. Moluotyo katupondola okukoyesa vakuetu. Onthue katuii ovipuka aviho omunthu asoka. Tuesukisa okuhetekela Jeova, mokuhatale koviponyo viovanthu, mokonda mavilambe mokueenda kuomuvo. Okuti hatyiwako okuovola okukala nga Jeova konthele yotyo? Inkha tulinga ngotyo, matukala noupanga omuwa nombembwa novakuatate no nomphange mbetu.—Efésios 4:23, 24.
9 Mongeleka, soka kondyuo imue ikahi nokuhanyauka. Omiti vihimbika okutoka, onondyanena ambuteke, oluhoka aluhanyauka iya aihimbika okuloka. Ovanthu ovanyingi vapondola okusoka okuti ondyuo oyo ihanda vala okuihanyaunapo. Otyo, okutala omapita. Mahi, omunthu umue upondola okukala nolusoke luelikalela unene. Oe upondola okutala nawa otyitateka tyondyuo oyo, anoñgonoka okuti omiti viondyuo oyo viakola vina olute, yesukisa vala okuipindulapo aipame nawa. Moluotyo, omunthu oo, ulandapo ondyuo oyo, atungu nawa pana yahanyauka nokuiviukisa. Tyina ameiviukisa, kese munthu ukuatapo mati ondyuo ei yefiua nawa. Okuti tupondola okukala ngomunthu oo waundapa pala okupindulapo ondyuo? Tupondola okutyilinga, inkha tulityilika okutala koviponyo viavakuetu, atutale vala kovituwa oviwa vena, netyi vapondola okulinga opo vatualeko okukula mopaspilitu. Inkha tulinga ngotyo, matukala nohole novakuatate vetu okuhetekela Jeova, mokonda youwa wavo mopaspilitu.—Tanga Hebreus 6:10.
10. Oñgeni elondolo livasiwa mu Filipenses 2:3, 4 malitukuatesako?
10 Apostolu Paulu waava omalondolo amue apondola okutukuatesako okukala noupanga omuwa novanthu aveho mewaneno. Oe walondola Ovakristau okuti: ‘Muahalingei natyimue novilwa ine okulipakako. Mahi, lingei nomutima weliola, okutala vakuenyi ngatyina ovanene vali kuonwe. Amuhatale vala komasuka-suka enyi muene, mahi tupu otyo mutala no komasuka-suka avakuenyi.’ (Filipenses 2:3, 4) Okukala nomutima weliola matyitukuatesako okutala nawa vakuetu. Okusuka na vakuetu, nokutala kovituwa viavo oviwa, tupu matyitukuatesako okuvetala ngetyi Jeova evetala.
11. Omapiluluko ouye ekahi nokukalesa ñgeni omawaneno amue?
11 Mokonda yomapiluluko ekahi nokupita hono mouye auho, ovanthu ovanyingi vekahi nokueenda unene. Momapundaumbo amue pahe muvasiwa ovanthu vo kovilongo ovinyingi vielikalaila. Ovanthu vamue vokutunda kovilongo pahe vasuka notyili tyo Mbimbiliya, vafenda Jeova kumue nonthue. Ovanthu ovo, ‘vatunda momalongo aeho nomihoko aviho no momalaka aeho ovanthu.’ (Revelação [Apocalipse] 7:9) Moluotyo, momawaneno etu omanyingi, muna ovanthu vatunda movilongo viouye auho.
12. Tuesukisa okutualako okukala notyituwa tyokutala ñgeni vakuetu? Okulinga ngotyo tyipondola okupuiya mokonda yatyi?
12 Momawaneno etu, tuesukisa okutala vali nawa opo tutualeko okutala vakuetu monkhalelo yaviuka. Otyo, tyituhinangelesa onondonga apostolu Petulu aava mbokukala ‘nohole yotyotyili no vakuatate, nokukala nohole onene itunda komutima.’ (1 Pedro 1:22) Tyipondola okupuiya okukala nohole yotyotyili mewaneno muna ovanthu ovanyingi vatunda kononthele mbelikalaila mbouye. Ovituwa vio vakuatate vetu no nosikola vaenda, nomalumono, nomihoko viavo no nontheto valongwa, pamue vielikalela unene no vietu. Okuti tyikupuiya okunoñgonoka omalusoke novituwa vio vakuatate vamue? Pamue navo ongotyo vasoka konthele yove. No ngotyo, onthue atuho tualongeswa okuti: ‘Kalei nohole novakuatate venyi aveho.’—1 Pedro 2:17.
13. Omapiluluko patyi tuesukisa okulinga monkhalelo yetu yokusoka?
13 Tyesukisa okulinga omapiluluko amue monkhalelo yetu yokusoka, opo tuyawise ohole yetu no vakuatate vetu aveho. (Tanga 2 Coríntios 6:12, 13) Okuti pamue onthue tupopia okuti ‘ame ndyitupu okapungulula, mahi . . . ’ atuyawisako okupopia ovituwa vimue ovivi viovanthu vomuhoko umue? Olusoke ngoolo lulekesa okuti tuesukisa okulinga ononkhono mbokuyekapo otyituwa otyivi nkhele tuna momutima tyokupungula ovanthu. Tuesukisa okulipula onthue muene okuti, ‘Ndyikahi umue nokulinga ononkhono mbokuiwa nawa ovanthu vomihoko omikuavo? Okuovola okulinoñgonoka nawa onthue muene, matyitukuatesako okukala vali nohole no vakuatate vetu aveho nokuvepanda.
14, 15. (a) Popia onongeleka mba vana vapilululile onkhalelo yavo yokusoka konthele ya vakuavo? (b) Oñgeni onthue matuvehetekela?
14 Ombimbiliya ituavela onongeleka onongwa mba vana valingile omapiluluko monkhalelo yavo yokusoka. Umue o apostolu Petulu. Mokonda Petulu ankho omu Judeu, ankho wesukisile okulityilika okunyingila monondyuo mbovanthu Vouye. Nkhele soka oñgeni tyemukalesile, etyi aihanwa okukatalelapo Korneliu omulume Womouye meumbo liae! Petulu walingile omapiluluko, mokonda wanoñgonokele okuti o Huku uhanda ovanthu vomalongo aeho vakale Ovakristau. (Atos 10:9-35) Saulu, wo kueya okukala apostolu Paulu, tupu walingile omapiluluko, ayekepo okulinga ovanthu okapungulula. Paulu wetavelele muene okuti ankho wayalele unene Ovakristau, ‘namonesa ewaneno lia Huku ononkhumbi ononene, tyokuhanda okulinyimako.’ Mahi, etyi Tatekulu Jesus aviyula Paulu, oe alingi omapiluluko omanene, etavela alo umue okuhongolelwa na vana ankho amonesile ononkhumbi.—Gálatas 1:13-20.
15 Nonthue tupondola okulinga omapiluluko monkhalelo yetu yokusoka, nombatelo yospilitu ya Jeova. Inkha tuamona okuti nkhele tuna okatyindya kamue kokupungulula ovanthu, tuna okulinga ononkhono mbokukenyimamo. Atulingi ononkhono mbokukala ‘tyelikuata okapandi mospilitu nokukala kumue nombembwa.’ (Efésios 4:3-6) Ombimbiliya ituavela ondundo ‘[yokulivaleka] ohole, mokonda oyo itukutila kumue okapandi katona.’—Colossenses 3:14.
Tuhetekelei Jeova Movilinga Vietu Viokuivisa
16. Oityi Huku ahanda konthele yovanthu?
16 Apostolu Paulu wahoneka okuti, “Huku utupu okapungulula.” (Romanos 2:11) Jeova uhanda ovanthu vomalongo aeho velihonyeke kumue opo vemufende. (Tanga 1 Timóteo 2:3, 4) Moluotyo, Jeova watuma okuivisa ‘onondaka onongwa mbahapu, kovanthu vovilongo aviho nomihoko nomalaka aeho.’ (Revelação [Apocalipse] 14:6) Jesus wati: “Epia ouye.” (Mateus 13:38) Onondaka ombo mbuna esilivilo patyi pala ombunga yetu?
17. Oñgeni matukuatesako ovanthu vatyo aveho?
17 Vamue kavapondola okuenda kokule okukaivisa onondaka Mbouhamba wa Huku ku vakuavo. Mahi, tupondola okuivisa onondaka ombo kovanthu vatunda kovilongo kokule vekahi apa tuivisila. Okuti tukahi umue nokutala nawa opo tupopile ovanthu aveho, atuhapopila vala vana tupopilale omanima aeho? Tokola okuovola aveho vana veheneive nkhele onondaka ombu onongwa.—Romanos 15:20, 21.
18. Jesus ankho wali nesukalalo patyi novanthu?
18 Jesus ankho una ehando enene liokukuatesako aveho. Kaivisile vala potyilongo tyike. Ehipululo limue Liombimbiliya litupopila okuti, Jesus ‘waendaenda momapundaumbo aeho nomomaumbo.’ Iya tyina ankho ‘atala ounyingi wovanthu ankho ukala nonkankhenda navo’ moluotyo evekuatesako.—Mateus 9:35-37.
19, 20. Omononkhalelo patyi mbumue tuna okusuka novanthu aveho okuhetekela Jeova na Jesus?
19 Omononkhalelo patyi mbumue noove upondola okuhetekela Jesus? Vamue valinga ononkhono mbokukaivisa onondaka onongwa pononthele mbuna vapewa mahi nkhele veheneivise nawa. Pononthele ombo pamue pena onovenda ine onopalasa, na pana patalama omatukutuku noviendelo ovikuavo, ine oponthele yonondyuo mbumue pepuiya okuivisa mokonda mbuikwa apeho. Ovakuavo valinga ononkhono mbokulilongesa okupopia elaka ekuavo, opo vakaivisile ovanthu velaka olio vekahi potyilongo tyavo, ine opo vakavatele vana veheneivisilwe nawa kohale. Okulilongesa oñgeni tyikukuinyua ovanthu ovo melaka liavo muene, matyilekesa ovanthu ovo okuti tuasuka navo. Inkha onthue katutyivili okulilongesa okupopia elaka ekuavo, okuti tupondola okuavela ondundo vana vetyipondola. Onthue katuhande okusoyesa vakuetu, ine okupula omokonda yatyi valingila ononkhono mbatyo ombo pala okuivisila vana vatunda kovilongo ovikuavo. Omienyo aviho viakolela komaiho a Huku. Iya onthue tuhanda okutala ovipuka aviho monkhalelo ya Huku.—Colossenses 3:10, 11.
20 Okukala nolusoke lua Huku konthele yovanthu, tupu tyihangununa okuivisa onondaka onongwa kovanthu aveho, tyihatale kononkhalelo mbavo. Vamue pamue vetupu ondyuo yokukala, vasila, ine vatyinda omuenyo womaundalelapo. Inkha ovanthu vamue vetukumbulula omapita, otyo katyituavela ehunga liokusoka okuti ovanthu vomuhoko oo ine otyilongo, aveho vatuwa omapita. Paulu nae walingilue ovipuka ovivi novanthu vamue. Mahi otyo katyatyilikile Paulu okuivisa onondaka onongwa kovanthu vomuhoko wa vana vemulinga omapita. (Atos 14:5-7, 19-22) Paulu ankho una onthumbi yokuti vamue mavetavela nehambu.
21. Oñgeni onkhalelo omu Jeova atala vakuetu maikukuatesako?
21 Pahe tyayandyuluka nawa okuti tuesukisa okukala nolusoke luaviuka lua Jeova, pokati ketu novakuatate mewaneno lietu nomeongano ouye auho, novanthu vana tuvasa mepia. Tyina tulinga ononkhono ononene mbokukala nolusoke lua Jeova, tupu matuavela vakuetu ondundo onene yokukala nombembwa nehonyeko. Moluotyo, matukala tyafuapo pala okukuatesako vakuetu okukala nohole na Jeova, Huku una “wehena okapungulula,” mahi una uhole nokuasuka novanthu aveho, “mokonda oe wevetunga nomaoko ae.”—Jó 34:19.
Okuti Ove Upondola Okukumbulula?
• Tuasukisa okulityilika okutala ñgeni ovakuatate vetu?
• Oñgeni matuhetekela Jeova monkhalelo yetu yokutala ovakuatate vetu?
• Oityi welilongesa konthele yoñgeni tuna okutala ovakuatate vetu ouye auho?
• Oñgeni matuhetekela onkhalelo omu Jeova atala ovanthu, tyina tukahi movilinga viokuivisa?