Tualako Okukala Nekolelo Nomutima Auho
“Ame mandyendela motyili tyove. Waneka omutima wange, opo ndyikale nonthilo nenyina liove.”—SALMO 86:11.
1, 2. Ngetyi tyapopia o Salmo 86:2, 11, oityi matyituvatela okutualako nekolelo mu Jeova, tyina tulolwa ine tumoneswa ovitateka? (b) Onalupi tuesukisa okukala nomutima wekolelo?
OMOKONDA yatyi Ovakristau vamue vakoleleya omanima omanyingi ononkhumbi no movikaleya, mahi konyima avatokeswa nomalumono? Omokonda yonkhalelo yomutima wetu, ine yetyi tuatuwa mokati. O Salmo 86 ilekesa okuti ekolelo okukala nomutima wike, ine omutima welifuilapo. David welikuambela okuti: “Yunga nawa omuenyo wange, mokonda ame ndyina ekolelo. Yovola omuumbili wove, Huku yange, nayumba onthumbi muove.” Tupu David welikuambela okuti: “Ndongese onondyila mbove Jeova. Ame mandyendela motyili tyove. Waneka omutima wange opo ndyikale nonthilo nenyina liove.”—Salmo 86:2, 11.
2 Inkha katuyumbu onthumbi mu Jeova nomutima wetu auho, ovipuka ovikuavo vipondola okutepulula ekolelo lietu mu Huku yotyotyili. Omapeleyo elungavi elifwa nofika tuenda patelwa onomina. Pamue tutualako nekolelo lietu mu Jeova no putyina tuvasiwa novitateka viepuiya. Mahi, tupondola okutokela momaliva a Satanasi. Tyakolela unene tukale nomutima wekolelo mu Jeova pahetyino, tyina nkhele tuhenevasiwe nomakengelelo no nonkhumbi! Ombimbiliya yati: “Kovipuka aviho viesukisa okupaka nawa, paka vali nawa omutima wove.” (Provérbios 4:23) Tupondola okulilongesila unene kongeleka yomuuli wo ko Judaa watuminue na Jeova ko Hamba yo Isilayeli Jeroboau.
“Eta Ndyikupe Otyiawa”
3. Onondaka mbekoyeso omuuli wa Huku apopile, mbakalesile ñgeni Jeroboau?
3 Nkhele soka. Omunthu wa Huku ankho wapopiale onondaka onombi atuminwe okukapopila Ohamba Jeroboau, wokuahinda efendelo liotyilolo tyonthane mouhamba wo Isilayeli. Ohamba yanumana. Pahe utuma ovanthu vakuate omutumwa oo. Anthi, Jeova aamena omuumbili wae. Liwa-liwa, okuvoko ayulika nako akukukuta kehuviso, iya o altar yefendelo liomatutu aivambuka pokati. Onkhalelo yo Hamba aipiluluka liwa. Aiti komunthu wa Huku okuti: “Mbambavo, ita ku Jeova Huku yove etuevele, nokundyitilako opo okuvoko kuange kukale nawa.”—1 Reis 13:1-6.
4. Otyiawa tyohamba ankho eliva enene komuuli wekolelo mokonda yatyi? (b) Omuuli wakumbululile ñgeni?
4 Jeroboau wapopila omunthu wa Huku yotyotyili okuti: “Tuende kondyuo yange ukelipameke, iya eta ndyikupe otyiawa. (1 Reis 13:7) Pahe oityi omuuli malingi? Okuti metavela okukapewa otyiawa otyo nohamba, ngwe wemupopila onondaka onombi mbekoyeso? (Salmo 119:113) Ine maanye, namphila ohamba imoneka ngoti yelivela? Tyili, Jeroboau ankho omuhona, ankho upondola okuavela omapanga ae etyi ahanda. Inkha omuuli wa Huku ankho una epeleyo liomalumono momutima, otyiawa tyohamba, ankho eliva enene. Jeova wapopilile omuuli oo okuti: “Uhalie natyike nokunwa omeva, tupu uhakondoke nondyila wakuata pokuenda.” Moluotyo, omuuli wakumbulula ohamba okuti: “Namphila watile momphe otyikati ovipuka una, ñgeno haile nove, tupu ñgeno hakalile ine okunwa omeva pofika pano.” (1 Reis 13:8-10) Ngotyo, omuuli atundu ko Mbetele nondyila onkhuavo. Etokolo liomuuli litulongesa tyi konthele yokukala nomutima wekolelo?—Romanos 15:4.
“Hambukilwa Etyi Una”
5. Oñgeni omalumono apondola okukala eliva liekolelo lietu?
5 Omalumono kaamoneka ngatyina eliva pala ekolelo, mahi tyili eliva. Okuti tuna onthumbi momulao wa Jeova wokuti metuavela etyi tuesukisa? (Mateus 6:33; Hebreus 13:5) Pamue tulinga ononkhono mbokuovola ovipuka vimue “oviwa” momuenyo vitupuilisa. Mahi, okuti katupondola okukala tyihena ovipuka ovio? (Tanga Filipenses 4:11-13.) Okuti pamue tutepulula ovilinga vietu mewaneno, opo tukaovole ovipuka tuhanda pahetyino? Okuti tuapaka tete momuenyo wetu okuundapela Jeova nekolelo? Omakumbululo etei unene inkha tukahi nokuundapa nomutima auho movilinga via Huku, ine katukahi. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Tyotyili, okukala nonthilo na Jeova, tyieta ouwa omunene, tyina omunthu ahambukwa netyi ena. Mokonda katuaetele natyimue kouye, na tyina tuenda katutyindi natyike. Moluotyo, inkha tuna etyi tulia netyi tulihika, tuhambukwa novipuka ovio.”—1 Timóteo 6:6-8.
6. Otyiwa patyi tupondola “okupewa”? Oityi matyitukuatesako okulinga etokolo liaviuka?
6 Pamue omuhona tuundapela utulondeka vali kovilinga nokutuyawisa vali konombongo novipuka ovikuavo vitukuatesako. Ine pamue tusoka okuti inkha tuilukila kotyilongo otyikuavo, matukavasa ovilinga vituavela onombongo ononyingi. Tete, ovilinga ovio, ngoti ononkhano onongwa mbutunda ku Jeova. Anthi, tyina nkhele tuhenetavele ine tuheneiluke, katusukisa okunoñgonoka nawa omahando etu? Tete tuesukisa okulipula okuti, “Oñgeni etokolo liange malikalesa oupanga wange na Jeova?”
7. Omokonda yatyi tyakolela okupola momutima epeleyo liomalumono?
7 Ouye wa Satanasi unkhimaneka unene omalumono. (Tanga 1 João 2:15, 16.) Eliapu lihanda okunyona omitima vietu. Moluotyo, tusukisa okulunguka unene opo tuimbuke epeleyo liomalumono nokulipola momutima wetu. (Revelação 3:15-17) Jesus katyemupuiyile okuanya omauhamba ouye apelwe na Satanasi. (Mateus 4:8-10) Jesus walondola okuti: “Kalei tyipahi, nokuliyunga komapeleyo aeho, mokonda namphila omunthu ena omalumono omanyingi, omuenyo wae kautundu movipuka ena.” (Lucas 12:15) Okukala nekolelo tyitukuatesako okuyumba onthumbi mu Jeova, hamuonthue muene.
“Wakembelue” Nomuuli Ombuale
8. Oñgeni ekolelo liomuuli wa Huku lialolelwe?
8 Inkha omuuli wa Huku atuaileko noungendi wae wokukondoka keumbo, ñgeno atyiho tyemuenda nawa. Mahi, kapakalele avasiwa notyitateka otyikuavo. Ombimbiliya yatyi, “ovana vomuuli umue ombuale ankho ukala mo Mbetele, veya avapopila he” ovipuka aviho viamoneka onthiki oyo. Etyi ombuale oyo yeiva onondaka ombo, aiti vemupakele omutumba kotyimbulu, opo alandule omuuli wa Huku. Waendapo vala katutu emuvasi upolulukuapo mombuelo yomuti omunene, emupopila okuti: “Tuende keumbo liange ukalie.” Etyi omunthu wa Huku aanya okuenda, ombuale aiti: “Naame ndyimuuli ngove, iya oandyu yamphopila ondaka ya Jeova okuti, ‘Kondoka nae keumbo liove, opo alie ombolo nokunwa omeva.’ ” Mahi, Ombimbiliya yati: “Ombuale yemukemba.”—1 Reis 13:11-18.
9. Oityi Ovihonekwa vipopia konthele yovanthu vokukemba? Iya olie vanyona?
9 Katutyii oityi omuuli ombuale ankho asoka, mahi yakemba. Tyafuile ombuale oyo ankho yali omuuli wekolelo wa Jeova. Mahi, pahe ikahi nokukemba. Ovihonekwa vilekesa okuti otyituwa otyo otyivi unene. (Tanga Provérbios 3:32.) Ovanthu vokukemba kavanyono vala oupanga wavo na Jeova, mahi tupu vanyona ekolelo lia vakuavo.
“Omulume oo Akondoka” Nombuale
10. Oñgeni omuuli wa Huku akumbululile ombuale? Iya otyo tyemuetelele tyi?
10 Omuuli wo ko Judaa ankho upondola okuimbuka ounkhembi wombuale oyo. Ankho upondola okulipula okuti, ‘Omokonda yatyi Jeova atumina oandyu komunthu omukuavo opo amphopile onondonga mbelikalela?’ Omuuli oo ankho upondola okupula Jeova opo emupopile vali nawa etyi ombuale oyo yapopia. Mahi, Ombimbiliya kailekesa okuti omuuli oo walingile ngotyo. Anthi, “wakondoka [nombuale] oyo, opo akalie ombolo nokunwa omeva keumbo liae.” Otyo, tyanumanesile Jeova. Konyima etyi pahe omuuli elipaka mondyila okuenda no ko Judaa, avasiwa nonkhulika aimuipaa. Ovilinga viomuuli oo, viapwa omapita unene!—1 Reis 13:19-25.a
11. Ongeleka patyi ongwa Aija aava?
11 Anthi, omuuli Aija, una watuminue okukanaka ohamba Jeroboau, watuaileko nekolelo liae alo akulupa. Etyi Aija akala omumphoki, Jeroboau watumine omukai wae opo akapule Aija, inkha omona wavo ankho uvela maveluka. Aija apopi tyihena owoma okuti omona wa Jeroboau mankhi. (1 Reis 14:1-18) Aija wapelue ononkhano onongwa ononyingi. Waava ombatelo Mondaka ya Huku. Ñgeni ngotyo? Omunakwa Esdra waundapesile onondaka mbahonekwa na Aija, pala okulongesa.—2 Crônicas 9:29.
12-14. (a) Etyi tyapita nomukuendye omuuli, tyitulongesa tyi? (b) Lekesa oñgeni tuesukisa okulikuambela opo tutavele onondonga mbo Mbimbiliya tupewa novakulu vewaneno.
12 Ombimbiliya kaipopi omokonda yatyi omukuendye omuuli ahapulile ku Jeova puetyi nkhele ehenekondoke nombuale okukalia nokukanwa. Okuti omukulu oo wemupopilile etyi ankho ahanda okutehelela? Otyo, tyitulongesa tyi? Onthue tuesukisa okukala nonthumbi yokuti ovitumino via Jeova viaviuka unene. Tuna okutokola okuendela movitumino ovio.
13 Ovanthu vamue tyina vapewa onondonga, vetavela etyi vahanda okutehelela. Pamue omuivisi umue upewa ovilinga vitepulula omuvo wae ankho ñgeno akala nombunga yae nokuundapa movilinga via Huku. Iya pamue ukaita ekuateso komukulu weuaneno. Omukulu oo uhimbika okumupopila okuti kapondola okupopila etyi ena okulinga opo atekule ombunga yae. Konyima omukulu weuaneno apitulula nomukuatate oo, ovitateka vipondola okunyona ekolelo liae, inkha utavela ovilinga ovio. Okuti omukuatate oo, mahinangela vala onondaka omukulu weuaneno atetekela okupopia? Ine masokolola nawa konondonga alandulisako? Omukuatate wesukisa okutokola oityi tyaviuka ngetyi ondaka ya Huku ilekesa.
14 Nkhele soka vali. Pamue omphange umue ukapula omukulu weuaneno, inkha upondola okuhenga omulume wae uhembangi. Omukulu weuaneno memupopila okuti oe muene una okutokola inkha mahenge omulume wae ine kamahenge. Konyima apitulula nomphange onondonga mbo Mbimbiliya konthele oyo. (1 Coríntios 7:10-16) Okuti omphange oo, metavela etyi omukulu weuaneno emupopila? Ine momutima wae watokolale okuhenga omulume wae? Omunandunge pokulinga etokolo liae, ulikuambela opo etyivile okutavela onondonga mbo Mbimbiliya.
Kala Nomutima Weliola
15. Otyiponyo tyomuuli wa Huku tyitulongesa tyi?
15 Oityi vali tulilongesila kotyiponyo tyomuuli wo ko Judaa? Provérbios 3:5, yati: “Yumba onthumbi mu Jeova nomutima wove auho, wahakolele menoñgonoko liove muene.” Omuuli wo ko Judaa katuaileko okuyumba onthumbi mu Jeova. Pahe ankho wayumba onthumbi metokolo liae muene. Otyiponyo tyae, tyemunyonesa enyina ewa komaiho a Huku nokuemuipaesa. Ongeleka oyo, ilekesa nawa okuti tyakolela unene okuumbila Jeova nekolelo, nomutima weliola!
16, 17. Oityi matyitukuatesako okutualako okukolela mu Jeova?
16 Inkha tukala nelungavi, omutima wetu mautuhongolela omapita. “Omutima omukengeleli unene tyipona kese tyipuka otyikuavo, no kuhakevelela.” (Jeremias 17:9) Opo tutualeko nekolelo mu Jeova, tuna okutualako okulinga ononkhono mbokuyekapo omunthu tuali kohale. Tuna okuyekapo otyituwa tyokulipaka kounene nokuliyumba onthumbi. Tupu, tuna okukala omunthu omupe “watungua ngatyina Huku ahanda, mouviuki wotyotyili nekolelo.”—Tanga Efésios 4:22-24.
17 Provérbios 11:2 yati: “Onondunge mbukahi na vana veliola omutima.” Okuyumba onthumbi mu Jeova nomutima weliola, tyitukuatesako okulityilika oviponyo ovinene. Mongeleka, inkha tusoya, katyipuiya okuyumba onthumbi metokolo lietu muene. (Provérbios 24:10) Tupondola okuhimbika okuponwa movilinga via Huku, nokusoka okuti etyi tuaundapa momanima okualamba tyatuuka, pahe vakuetu vena okulinga ovilinga ovio. Pamue tuhimbika okukala nehando liomuenyo “omuwa.” Anthi, ‘okulinga ononkhono ononene’ “nokukala apeho nombili ononene movilinga via Tatekulu,” matyiamena omutima wetu.—Lucas 13:24; 1 Coríntios 15:58.
18. Inkha tuamona okuti etokolo matulingi katuliete nawa, oityi tuesukisa okulinga?
18 Ovikando vimue, tusukisa okulinga omatokolo epuiya. Iya pamue etyi tyaviuka tuna okulinga, katyimoneka liwa. Okuti matuyondyua okutokola okulinga ngetyi onthue muene tuhanda? Tyina tuamavasiwa monkhalelo ngoyo, matulekesa okuti tuna onondunge inkha tuita ku Jeova etukuatesako. Tiago 1:5 yati: “inkha umue pokati kenyi wakamba onondunge, atualeko okuita ku Huku, mokonda oe wavela otyali aveho.” Tate yetu keulu metuavela ononkhono mbae, opo tulinge omatokolo omawa.—Tanga Lucas 11:9, 13.
Tokola Okutualako Nekolelo
19, 20. Tuesukisa okutokola okulinga tyi?
19 Etyi Salomau ayapuka motyili, kualandulile omanima ovitateka ovinene, vialolele ekolelo liovanthu va Huku. Ovanyingi vaponyene monkhalelo imue ine omonkhuavo. Mahi, vamue vatuaileko nekolelo liavo mu Jeova.
20 Kese nthiki, tuna ovipuka tuesukisa okuholovona nokutokola, vipondola okulola ekolelo lietu. Nonthue tulekesei okuti tuna ekolelo. Tutualeiko apeho nekolelo lietu mu Jeova, tyina tuwaneka omutima wetu. Tukalei nonthumbi onene yokuti Jeova matualako okuamena ovanthu vae vekolelo.—2 Samuel 22:26.
[Onondaka Poutoi]
a Ombimbiliya kaipopi inkha ombuale oyo, nayo yaipaelwe mokonda yakemba komaiho a Jeova.
[Ehangununo liolutalatu pefo 15]
Okuti tyikupuiya okuanya omakengelelo?
[Ehangununo liolutalatu pefo 16]
Okuti ove motavela omalondolo upewa atunda mo Mbimbiliya?
[Ehangununo liolutalatu pefo 15]
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Tuesukisa okupola momutima wetu epeleyo liomalumono mokonda yatyi?
• Oityi matyituvatela okutualako nekolelo mu Jeova?
• Oñgeni okuliola omutima matyitukuatesako okukolela apeho mu Huku?