Kala Nehambu Lituka Kokuava

“EKALELA lipondola okuenda, mahi omulume woko China una okusala!” Alexandra weiva ondaka oyo etyi ankho epumphi mekalela, po kukevelela vatauluke onondimbu mbovilongo vivali vioko America do Sul. Ngwe ankho uhanda okutala oityi tyikahi nokuendapo, amono omulume woko China ukahi nokulinga ononkhono mbokupopia o Espanhol na apopile omuyungi otyitateka tyae. Mokonda Alexandra ankho uhole okuenda mewaneno lio Nombangi mba Jeova lielaka liova China, eliave na emupitiyileko.

Omulume oo wati ankho una omikanda aviho, mahi pahe omikanda viae aviho no nombongo mbae mbavakwa. Po tete onkhalamutwe yovayungi aihemutavela, alo umwe aisoko okuti Alexandra nae otyimphulu. Konyima pahe aitavela, mahi ankho una yokufeta unene mokonda ankho utupu omika­nda aviho viesukisa. Mo­konda omulume una ankho ­utupu onombongo, Alexandra emuundi­ka-ko onondolale 20. Omulume oo emupandula unene ati memukondolela onombongo mbulamba po nondolale 20. Ale­xandra emupopila okuti kahande okuko­ndolelwa onombo­ngo mbula­mba-po, ankho uhanda vala okumukuatesako mokonda otyo otyipuka tyaviuka. Alexandra emuavela omikanda, emupopila okuti lilongesa Ombimbiliya no Nombangi mbaJeova.

Otyiwa okukala notyali novanthu uhei iya otyipuka otyo, novanthu vo momalongeso aeho vehole okutyilinga, alo umwe vana vehelilongesa. Okuti nove wafuapo utyilinge? Epulo olio liesukisa mokonda Jesus wati: “Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” (Atos 20:35) Ovanongo vomouye navo vetyii, mokonda vapopia okuti, okuava tyikuetela ouwa. Tutalei omononkhalelo patyi tyieta ouwa.

Kuna onongeleka mbulekesa okuti okuava tyelikuata kumwe nehambu. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Huku uhole una waava nehambu.” Ngwe ankho ukahi nokupopia, Ovakristau vakuatesileko ovakris­tau ovakuavo. (2 Coríntios 8:4; 9:7) Paulu kapopile okuti vaava mokonda ankho vena ehambu. Mahi wati, ankho vena ehambu mokonda vetyivila okuava.

Tyili, ngetyi tyilekesa omikanda vimwe, okuava “tyikuatesako onthele imwe yowongo yelikuata kumwe nehambu, nokuliwaneka, nonthumbi iya tyikuatesako ‘okukala nomalusoke omawa.’” Omukanda omukuavo wati, “okuavela vakuetu onombongo tyikalesa vali nehambu tyipona okumbulia-po awike.”

Welitehelele-ale ngotyo? Tyili ovanthu vatyo aveho vapondola okukala nehambu ‘liokuava.’ Tyina waava nolusoke luaviuka, katyisukisa inkha etyi moave otyinyingi ine hatyinyingi-ko. Umwe po Nombangi mba Jeova watumikisa otyiawa vana valinga omukanda ou ahoneka okuti: “Momanima aa aeho hetyivilele okuava onombongo ononyingi Mondyuo Youhamba. Jeova Huku wankhondolela vali unene tyipona etyi ndyihole okuava. . . . Napandula unene etyi muandyeka ndyilinge otyiawa etyi pala okukuatesako ovilinga via Huku, otyo tyimphameka unene.”

Tyotyili okuava ha-nombongo vala. Pena vali ovipuka ovikuavo tupondola okuava.

Ombimbiliya yati: “Omunthu womutima omuwa ulinga etyi tyieta ouwa momuenyo wae. Mahi, omunthu omukalavi weetela olutu lwae muene ononkhumbi.” (Provérbios 11:17) Omunthu wotyali, wafuapo opo aave, omuvo wae, no nonkhono mbae, novikuavo vali. Okulinga ngotyo tyitukalesa nawa mononkhalelo ononyingi, namphila otyitutu mahi kese tyiawa tyilinga nawa ekongoko.

SOmikanda vimwe vilekesa okuti okuliava pala okukuatesako vakuetu vavasiwa novitateka, tyitepulula omaluihamo, nokuliunga. Tyotyili tyieta ehambu iya tyilingisa nawa ekongoko. Okuava tyilinga nawa ekongoko tupu tyitepulula kovitateka viekongoko ngouvela wo Sida. Otyo tupu tyikuatesako vana vena otyitateka tyo kunwa unene avakala nomuenyo ukahi nawa iya avetyivili okulityilika okuliunga, avetyivili okulityilika okutokela vali movikunwa.

Tyina valinga ngotyo tyikuatesako okukala “nokankhenda, nohole, nouwa-tima, avipingi pomalusoke omavi.” Okuava tupu tyikuatesako okulityilika okunumana unene. Vokuahiwapo, otyipuka tyivekuatesako okuheliungu, okukuatesako vakuavo.

Otyo otyili. Okuava tyikuetela ouwa.

Jesus wapopilile ovalongwa vae okuti: “Kalei ovakuatyali opo nonwe mupewe. Mamukauyulilwa povikutu vienyi otyieleko otyiwa tyeyula nokuatyokelwa nokuhamphiauka. Mokonda otyieleko mueeleka natyo, nonwe omo mamukaelekelwa.” (Lucas 6:38) Tyina waava, ovanthu navo vapondola okukupandula iya navo avakala notyali. Okuava tyilunda ovanthu okulikuatesako nokukala noupanga.

Ovanthu vokulilongesa ovituwa viovanthu vetyimona okuti, “ovanthu vokuna otyali valunda vakuavo okukala notyali.” Tyotyili, “okutanga omikanda vipopia konthele yovanthu vena otyali tyikuatesako ovanthu okukala vali notyali.” Moluotyo, ngetyi tyipopia omukanda umwe, “kese munthu mo internete upondola okulunda ovanthu ovanyingi-nyingi, alo umwe vana ehei, namphila vehenelivase navo.” Otyo tyilekesa okuti, okukala notyali tyipondola okuliyandyana kovanthu ovanyingi. Kuhande okukala momphangu imwe muna vala ovanthu vena otyali? Tyili mopoloko ouwa inkha ukala vala pokati kovanthu vena otyali.

Ongeleka imwe ityilekesa nawa oyo ko Florida, Amelika. Otyikundyi tyimwe tyo Nombangi mba Jeova veliava opo vakakuateseko kuna kuaenda otyinimawe. Putyina ankho vakevela oviti viokutunga ondyuo vekahi nokuundapa, otyimato tyomunthu umwe uli popepi navo natyo tyatoka, avetyitungu. Konyima, hekulu ahonekela ombala Yonombangi mba Jeova ouye auho okuti: “Mandyimupandula apeho, hinemone ovanthu vekahi vali nawa tyipona ava.” Okupandula otyo tyalunda omunthu oo aave etyi ankho ena pala okukuatesako ovilinga viiwe okuti, ovilinga vihuvisa vio Nombangi.

Ovanongo vomouye, velilongesa, avetyimono okuti, “tyakolela unene ovanthu okulikuatesako.” Vati: ovana “vapondola okukala notyali namphila nkhele vehetyivili okupopia.” Omokonda yatyi? Ombimbiliya ikumbulula okuti omunthu watungwa “otyifuika tya Huku,” tyilekesa okuti navo vena ovituwa ngo via Huku.​—Gênesis 1:27.

Povituwa ovinyingi vihuvisa Viomutungi wetu Jeova Huku, tyimwe otyali. Oe wetuavela omuenyo novipuka aviho tuesukisa opo tukale nehambu. (Atos 14:17; 17:26-28) Tupondola okunoñgonoka Tate yetu wokeulu, netyi etuhandela, mokulilongesa Ondaka yae, Ombimbiliya. Omukanda oo tupu upopia oityi Huku etulingila opo tukakale nehambu komutwe wandyila.a (1 João 4:9, 10) Mokonda Jeova Huku ondyivi-ndyivi yotyali iya ove walingwa otyifuika tyae, nove upondola okuhetekela Huku, na upandwe nae.​—Hebereus 13:16.

Uhinangela Alexandra wapopiua konthyimbi yonthele ei? Oityi tyaendele nae? Ou ankho vena-e mekalela wapopile okuti ha memukondolela onombongo mbae. Etyi vatalama mepunda-umbo limwe apopi nomapanga ae, akondolela onondolale 20 mba Alexandra. Tupu omulume oo etavela etyi ­Alexandra emupopila, ahimbika okulilongesa Ombimbiliya. Etyi palamba onohanyi ononthatu Alexandra ahambukwa unene etyi velivasa nae motyonge tyononthiki ononthatu tyo Nombangi mba Jeova tyelaka liova China ko Peru. Opo omulume oo apandule Alexandra mokonda yetyi emulingilile, emukongo nae na vana veya na Alexandra kotyonge opo vende movenda yae mokulandeswa okulia.

Okuava nokukuatesako vakuenyi tyikalesa nehambu limwe enene. Tyihe otyo vala, tyina wametyilingi mokukuatesako ovanthu opo vanoñgonoke Jeova Huku, Ondyivi-ndyivi yoviawa aviho oviwa! (Tiago 1:17) Okuti una ehambu lituka ko­kuava?