Uhapundukise Nawike “Povatutu Ava”

 1. Oityi Siovaa alingila kese umwe pu onthue?

SIOVAA oe wakokela kese wike pu onthue meongano liae. (Suau 6:44) Soka oityi otyo tyihangununa. Tyilekesa okuti Siovaa weete ovanthu aveho veli kombanda yohi. Mahi ove wakolela unene kwe mokonda umuhole. (1 Crô. 28:9) Siovaa ukwii, okunoñgonoka nawa, tupu ukuhole unene. Otyipuka otyo tyipameka unene!

 2. Oityi Sesusi apopia opo etukuateseko okunoñgonoka okuti Siovaa wesuka nonthue?

² Siovaa wesuka unene no ove, tupu wesuka novakuatate aveho nonomphange. Opo Sesusi etukuateseko okutala okuti tyili Siovaa wesuka nonthue, waeleka Siovaa nomunthita. Mongeleka, inkha omunthita una onongi 100 mahi apaombo ike, oityi omunthita alinga? Sesusi wati ‘usapo 99 monomphunda, akaovola ike yokuavomba.’ Oityi alinga tyina ameivasi? Kanumana tupu keivete. Mahi uhambukwa unene. Oityi otyo tyitulongesa? Tyitulongesa okuti, ku Siovaa onongi mbae ambuho mbesukisa unene. Sesusi wapopia okuti: “Tate yange ukahi keulu kahande povatutu ava pavombe nii vala wike.” — Mat. 18:12-14.

 3. Oityi matulilongesa monthele ei?

³ Onthue katuhande okusoyesa ovakuatate vetu nonomphange. Naina, oityi tupondola okulinga opo tuhevepundukise? Iya oityi tupondola okulinga inkha pena umwe wetunumanesa? Onthele ei maikumbulula omapulo oo. Mahi nkhele, matulilongesa oityi ondaka “povatutu ava” ivasiwa mokapitulu 18 komukanda wa Mateusi ihangununa.

 4. Ondaka “povatutu ava” ovalie ipopia?

⁴ Ondaka “povatutu ava” ipopia ovalanduli aveho va Sesusi vomati elikalaila. Hakuti vena omanima ehehi, mahi vekahi “ngovana” mokonda vena olumbwe luokulongeswa na Sesusi. (Mat. 18:3) Namphila vatunda movilongo vielikalaila, vena onontheto mbelikalaila, novituwa vielikalaila no ngotyo aveho vena ekolelo mu Kilisitu. Iya mokonda yokuna ekolelo mwe, nae uvehole. — Mat. 18:6; Suau 1:12.

 5. Oñgeni Siovaa akala tyina umwe povaumbili Vae alingwa tyimwe tyimupundukisa ine tyimuihama?

⁵ Ku Siovaa ‘ovatutu’ aveho vesukisa unene. Opo tutyinoñgonoke umwe nawa, tusokei oñgeni onthue muene tutekula ovana. Ovana vakolela unene ku onthue. Mokonda vetupu ounongo nonondunge ngovakulu, otyo tuveyakulilila. Mongeleka, tyina tumona omunthu umoneswa ononkhumbi ine ulingwa onya tyituihama unene. Mahi inkha omona tyituihama vali unene. Tyelifwa notyo, na Siovaa utuyakulila, mahi wihamenwa unene tyina umwe povaumbili vae aihamekwa na vakuavo! — Isa. 63:9; Malu. 9:42.

 6. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 1:26-29, oñgeni ovanthu vatala ovalanduli va Sesusi?

⁶ Monkhalelo patyi onkhuavo, ovalanduli va Sesusi ‘ovatutu’? Mouye vesukisa vali ine vakolela vali ovalie? Ovokuamona, novokuankhimana, novatumini. Mahi ouye utala ovalanduli va Sesusi ngatyina vahasilivila, ‘ovatutu’ vali. (Tanga 1 Ova Kolindu 1:26-29.) Mahi ku Siovaa vakolela unene.

 7. Oñgeni Siovaa ahanda tutekule ovakuatate vetu nonomphange?

⁷ Siovaa Huku, uhole ovaumbili vae aveho, tyilinge vana vemuumbila-le omanima omanyingi, na vana vehemuumbilale omanima omanyingi. Ovakuatate aveho nonomphange vesukisa unene ku Siovaa. No ku onthue vesukisa unene. Onthue tuesukisa “okukala nohole novakuatate aveho,” hakukala vala nohole novakuatate vamwe. (1 Pet. 2:17) Tupu, tuesukisa okukala tyafuapo opo tuyakulile nokukuatesako ovakuatate vetu. Inkha tumona okuti pena ou tuanumanesa, katupondola okusoka okuti: Ngwe unumana liwa, otyo muene otyae. Naina oityi vamwe vanumanena liwa? Vamwe omokonda yonkhalelo vatekulilwe. Ovakuavo vasoka okuti kavesilivila. Tupu vamwe nkhele ovape motyili iya vesukisa okulilongesa okukoleleya oviponyo vya vakuavo. Katyesukisile ankho omunthu unumana liwa, no ngotyo onthue tuesukisa okulinga ononkhono opo tuheveihameke. Tupu, ovakuatate vokunumana liwa, otyiwa vanoñgonoke okuti, ovakuatate kavahande okuvenumanesa tyawina. Inkha vanoñgonoka otyipuka otyo, mavakala nehambu noupanga omuwa novakuatate aveho.

 8. Olusoke patyi ankho lupondola okuhongilinya ovalanduli va Sesusi?

⁸ Omokonda yatyi Sesusi apopila ondaka “povatutu ava”? Tyimwe omokonda ovalongwa vae, vemupulile okuti: “Olie omunene vali Mouhamba wokeulu?” (Mat. 18:1) Otyikuavo ova Sundeu ovanyingi ankho vahongilinya ovanthu okusoka okuti okukala nomunkhima tyikahi nawa. Omunongo umwe wapopia okuti: “Ovanthu ankho valinga atyiho vevila opo vakale nomunkhima, nokulingwa onthilo, mokonda kuvo ankho otyo otyipuka tyesukisa vali.”

 9. Oityi ovalongwa va Sesusi ankho vena okulinga?

⁹ Sesusi ankho utyii okuti ova Sundeu ankho vasoka okuti vakolela vali ku vakuavo. Iya ovalongwa vae ankho vesukisa okulinga ononkhono opo vahasoke ngova Sundeu. Otyo Sesusi evepopilile okuti: “Omunene vali pokati kenyi akale ngatyina omututu vali, iya onkhalamutwe akale ngou uundapela vakuavo.” (Luka 22:26) Onthue tukala “ngovana” tyina tutala vakuetu ‘ngatyina ovanene vali ku onthue.” (Fili. 2:3) Inkha tukala notyitwa otyo kamatupundukisa vakuetu.

10. Omonondongwa patyi mba Paulu tuesukisa okuendela?

¹⁰ Ovakuatate vetu nonomphange ovanene vali ku onthue mononkhalelo mbumwe. Opo tutyimone umwe nawa okuti ovanene vali ku onthue, tuesukisa okutala kovituwa viavo oviwa. Tupu tuesukisa okuendela monondongwa Paulu ahonekela ova Kolindu mbati: “Olie ukukalesa tyelikalela na vakuenyi? Oityi ove una uhatambulile? Iya inkha wetyitambula oityi ulimphandela ngatyina uhetyitambulile.” (1 Kol. 4:7) Onthue tuesukisa okulunguka opo tuhalinge ovipuka visokesa vakuetu okuti, tuvanene vali kuvo. Mongeleka omukuatate umwe ulinga nawa omalongomona, ine omphange umwe ulongesa nawa movilinga viokuvisa, vesukisa okulekesa okuti vakuatesuako na Siovaa.

11. Oityi tulilongesila konthengele-popia ya Sesusi yohamba nomupika wae?

¹¹ Konyima yetyi apopila ovalongwa vae opo vahapundukise vakuavo, pahe apopi onthengele-popia yohamba nomupika wae. Ankho pena omupika umwe ulevala unene kohamba yae. Etyi ohamba yamona okuti omupika oo, kemetyivili okumufeta, ati ongele ikale vala. Mahi omupika oo, nae ankho una omupika mukuavo umulevala vala katutu. Akuate omupika mukuavo emupake mokaleya alo emufeta ongele yae. Etyi ohamba yeiva etyi omupika aevela alinga, anumana nae emupake mokaleya. Oityi tulilongesila-ko? Sesusi wati: “Tupu Tate yange keulu, ongotyo malingi kese wike pu onwe uhaevela omukuatate wae nomutima auho.” — Mat. 18:21-35.

12. Inkha katuevela vakuetu, oñgeni matyivekalesa?

¹² Etyi omupika wokuapaka mukuavo mokaleya alingile, hae vala tyaihamene tupu tyaihamene kuvakuavo. Tete, walekesa okuti utupu oluembia mokonda yetyi ‘apake mokaleya mukuavo ngamo akala alo afeta ongele yae.’ Vali, atyihameka ovapika vakuavo etyi vamona etyi alinga, ovapika ovo “avanumana unene.” Tyelifwa notyo, ovipuka tulinga vipondola okunumanesa ine okuhambukiswa vakuetu. Inkha pena omukuatate umwe wetulinga tyimwe tyetuihama, atuhemuevela oityi tyipondola okumonekapo? Tete, tupondola okuihamesa omukuatate oo, mokonda katuemuevelele, katuakalele nokankhenda nae. Vali, vakuetu mewaneno kavakala nawa tyina vamamono okuti pena omukuatate tuhelivili nae.

13. Oityi welilongesila komukokoli-ndyila utiwa Crystal?

¹³ Okupolelapo oviponyo viovakuatate vetu nonomphange tyituetela ouwa onthue muene, navakuetu. Otyo tyaendele nomphange umwe omukokoli-ndyila utiwa Crystal. Omphange oo, walingilwe tyimwe tyemuihama, nomphange umwe mewaneno. Omphange Crystal wapopia okuti: “Onondaka amphopilile mbakalele ngatyina ankho ekahi nokunthoma nonkhiki. Pokuenda movilinga viokuivisa ankho hihande okukala nae metuku-tuku. Katutu-katutu, ombili yange nehambu liange avitepuluka.” Omphange Crystal ankho usoka okuti una ehunga liokunumana. Mahi no ngotyo kapakelele onkhongo omphange oo. Nomutima weliola aendela monondongwa avasa monthele yati, “Evela Nomutima Auho” ili Momutala Womulavi wa 15 ya Outubro wo 1999. Crystal aevela omphange wemunumanesile. Crystal wayawisako okuti: “Pahe nanoñgonoka okuti atuho tuesukisa okulinga ononkhono mbokukala novituwa oviwa, na Siovaa utuevela ononthiki ambuho nomutima auho. Etyi nemuevela andyilitehelela umwe nawa, andyikala vali nehambu.”

14. Ngetyi tyipopia Mateusi 18:21, 22, olusoke patyi tyafuile Petulu ankho ena? Iya oityi tulilongesila konkhalelo Sesusi emukumbulula?

¹⁴ Onthue atuho tutyii okuti okuevela vakuetu tyesukisa iya otyo otyipuka tyaviuka. Mahi hapeho okuevela tyapepuka. Apositolu Petulu nae ankho ongotyo asoka. (Tanga Mateusi 18:21, 22.) Oityi tyipondola okukukuatesako okuevela? Tete, sokolola nawa-nawa oñgeni Siovaa ehole okukuevela. (Mat. 18:32, 33) Mokonda yoviponyo tulinga, ñgeno ankho Siovaa ketuevela, mahi no ngotyo utuevela umwe nomutima auho. (Sal. 103:8-10) Tupu onthue tuesukisa “okukala nohole kese umwe na mukuavo.” Tyilekesa okuti, tuesukisa okuevela ovakuatate vetu nonomphange tyilinge tuetyihanda ine katutyihande. (1 Suau 4:11) Vali, soka oviwa tukala navio tyina tuevela vakuetu. Tukuatesako omunthu ankho wokuetunumanesa, tuyakulila oupanga wetu na Siovaa, tukuatesako ewaneno okukala newaneko, tupu no onthue muene tukala nawa. (2 Kol. 2:7; Kolo. 3:14) Konyima, likuambela ku Siovaa una wetupopila okuti tuesukisa okuevela vakuetu. Tuhayekei Satanasi ahanyepo oupanga omuwa tuna novakuatate vetu. (Efe. 4:26, 27) Opo Satanasi ehetunyone tuesukisa okukuatesuako na Siovaa.

15. Ngetyi tyipopia Ova Kolosu 3:13, oityi wesukisa okulinga inkha pena umwe mewaneno wekunumanesa?

¹⁵ Oityi wesukisa okulinga inkha pena umwe mewaneno wekunumanesa? Tete, wesukisa okulinga ononkhono opo mutualeko nombembwa. Vali wesukisa okutyipopila Siovaa. Likuambela ku Siovaa ekukuateseko okutala kovituwa oviwa Siovaa apanda komukuatate ine omphange wekunumanesa. (Luka 6:28) Mahi inkha kumetyivili okulimbwa etyi ekulinga, ovola okutomphola nae. Hinangela okuti, ketyilingilile wina. (Mat. 5:23, 24; 1 Kol. 13:7) Pokutomphola nae, soka okuti ankho uhanda umwe okulinga otyipuka otyiwa. Inkha ngwe kahande okutetulula otyitateka tyenyi? ‘Tualako okukoleleya.’ Tualako noumphua-lundo nomukuatate wove. (Tanga Ova Kolosu 3:13.) Otyikuavo wehemupakele onkhongo, mokonda upondola okunyona oupanga wove na Siovaa. Wahayeke natyike tyikupundukise. Inkha ulinga ngotyo molekesa okuti uhole vali Siovaa tyipona ovipuka ovikuavo. — Sal. 119:165.

16. Otyilinga patyi atuho tuna?

¹⁶ Elao limwe enene okuumbila Siovaa newaneko “motyunda tyike” “nomunthita wike vala”! (Suau 10:16) Omukanda Organizados Para Fazer a Vontade de Jeová, pefo 165, wati: “Mokonda no ove upola ouwa kewaneko liewaneno, nove wesukisa okulinga ononkhono opo ewaneko olio litualeko.” Atuho “tuesukisa okulinga ononkhono, mbokutala ovakuatate vetu nonomphange ngetyi Siovaa evetala.” Ku Siovaa ovakuatate aveho ‘ovatutu’ vesukisa unene. Okuti hamwe no ove ongotyo utala ovakuatate nonomphange? Siovaa umona iya upanda atyiho tulinga opo tuvekuateseko nokuvetekula. — Mat. 10:42.

17. Oityi tuatokola okulinga?

¹⁷ Tukalei noluembia novakuatate vetu nonomphange. Tutokolei “okuhapakela nalumwe ovakuatate emanya lipundukisa ine otyipuka tyimwe tyivetokesa.” (Loma 14:13) Tutalei vakuetu ngatyina ovanene vali ku onthue. Tuveevelei nomutima auho. Tuahayekei okupundukiswa navakuetu. Mahi “tulingei ovipuka vieta ombembwa novipuka vitupameka kumwe na vakuetu.” — Loma 14:19.