ONTHELE YOKULILONGESWA 51
Tualako Okutehela Sesusi
“Ou Omona wange, onthyolwe, una ame napanda, mutavelei.” — MAT. 17:5.
OTYIIMBO 54 “Ondyila Oyei”
ETYI MATULILONGESAa
1-2. (a) Oityi ovalongwa vetatu va Sesusi vatuminwe okulinga, oityi tyilekesa okuti vetyilingile? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?
ETYI valia Opasikwa yenima 32 P.K., apositolu Petulu na Tiaku na Suau avamono otyipuka tyimwe. Etyi veli komphunda imwe yaya peulu itiwa Hermom hamwe pokatanga-tanga kayo, Sesusi apilululwa otyo ovo Petulu na Tiaku na Suau vetyiete. ‘Otyipala tyae atyikala ngekumbi, omuvalo wae auliaima ngotyitei.’ (Mat. 17:1-4) Etyi pamoneka emonekelo olio, ono apositolu aveivi ondaka ya Huku yati: “Ou Omona wange, onthyolwe, una ame napanda, mutavelei.” (Mat. 17:5) Ovipuka ono apositolu ovo vetatu valingile, vialekesa umwe nawa okuti vatehelela Sesusi. No onthue tuesukisa okulinga ovipuka valingile.
2 Monthele yokualamba tuelilongesile okuti, okutavela ondaka ya Sesusi, okuyeka-po ovipuka vimwe. Monthele ei matulilongesa ovipuka vivali, Sesusi etutuma okulinga.
“NYINGILILEI POMBUNDI YAHITA”
3. Ngetyi tyapopia Mateusi 7:13, 14, oityi tuesukisa okulinga?
3 Tanga Mateusi 7:13, 14. Sesusi wapopia onombundi onombali mbutuala monondyila mbelikalela imwe ituala mondyila yahita, onkhuavo ituala mondyila onthanda. Onondyila ombo onombali vala, petupu ondyila ya tatu. Onthue tuesukisa okukoya ondyila patyi matupolesa-po. Tuesukisa okusoka nawa, mokonda ondyila matupolesa-po, oyo mailekesa ine matukakala nomuenyo uhapu ine matukahanyua-ko.
4. Oityi ondyila “onthanda?”
4 Onthue tuesukisa okunoñgonoka oñgeni onondyila ombo onombali mbelikalela. Ovanthu ovanyingi vapolesa-po ondyila “onthanda” mokonda kamupuilisa okulinga oungendi. Soka tyilinga ovipuka, ovanthu ovinyingi kavatundu mondyila oyo, vakuama vala movanthu vavasa-mo. Otyipuka vehei okuti, ondyila oyo o Satanasi Eliapu weihinda, ondyila oyo ituala kononkhia. — 1 Kol. 6:9, 10; 1 Suau 5:19.
5. Oityi vamwe valinga vanoñgonoke ondyila “yahita” avahimbika okuipolesa-po?
5 Sesusi wapopia okuti ondyila “yahita” yelikalela nondyila “onthanda.” Omokonda yatyi? Tala okuti mo velesikulu yalandulako Sesusi walondola ovalanduli vae valunguke kovauli vomatutu. (Mat. 7:15) Mouye muna ovikapela ovinyingi, ovanthu vatyo velimo vapopia okuti valongesa otyili. Mokonda mouye mueyula vala ovikapela ovinyingi pahe ovanthu vangwa-ngwana vala, nii kavalingi ononkhono mbokuovola ondyila ituala komuenyo. Ngwe ondyila itualako komuenyo oko ili umwe. Sesusi wapopia okuti: “Inkha mutualako okukala mondaka yange, opo tyotyili muvalongwa vange.” (Suau 8:31, 32) Ove wokuakoya ondyila ituala komuenyo, waovola otyili, walinga umwe nawa, mokonda kualandulile vala movaunyingi. Wehimbika okulilongesa Ondaka ya Huku, onoñgonoka oityi ahanda tulinge, nokutehelela etyi Sesusi etulongesa. Tupu welilongesa okuti, Siovaa uhanda uyeke-po omalongeso omatutu, nokuyeka-po okulinga ovipito vihelikuatele Nondaka yae Ombimbiliya. Wanoñgonoka okuti opo uhambukiswe Siovaa una okuyekapo ovipuka ovivi, namphila tyihapepukile. (Mat. 10:34-36) Tyipondola okuyeka-po ovipuka vimwe tyekupuiyile, mahi wetyilinga mokonda uhole Tate yove wo Keulu, uhanda okumuhambukiswa nokupandwa nae. Etyi walinga tyahambukiswa unene Siovaa! — Pro. 27:11.
OÑGENI MATULUAKO MONDYILA YAHITA?
6. Ngetyi tyipopia o Salmo 119:9, 10, 45, no 133, oityi matyitukuatesako okuhayeke-po ondyila yahita?
6 Onthue tuli-ale nokupolesa-po ondyila yahita, mahi pahe oityi matyitukuatesako okuheiyeke-po? Soka kuetyi: Movilongo vimwe omatapalo ana eli momphunda, kevoyo kuapakwa ovilela viyakulila omatuku-tuku. Ovivela ovio viapakwa-po opo omutahi ahafuene unene kevoyo tyina ataha, ovivela ovio vimuyakulila. Petupu omunthu upopia okuti, oviveli evi vevipakela-tyi kevoyo oku! Ovitumino vivasiwa mo Mbimbiliya vikahi ngovivela vili kevoyo, vituyakulila. Ovitumino ovio vitukuatesako okutualako okupolesa-po ondyila yahita. — Tanga Salmo 119:9, 10, 45, 133.
7. Oñgeni ovakuendye vamwe vatala ondyila yahita?
7 Vakuendye okuti pamwe musoka okuti, ovitumino vya Siovaa vimutyika okulinga ovipuka ankho muhanda okulinga? Satanasi uhanda umwe musoke ngotyo. Satanasi uhanda mukalele vala okutala kovipuka vili nokulinga vana vekahi nokupolesa-po ondyila onthanda, ovipuka vimoneka ngoti vietesa ehambu. Satanasi uhanda usoke okuti mokonda kulingi ovipuka vakuenyi valinga kosikola no mo internete uli nokupumbwa. Satanasi uhanda usoke okuti, ovitumino vya Siovaa vikutyika okukala nehambu.b Mahi soka kuetyi: Satanasi kahande vana veli mondyila yae vanoñgonoke apa ondyila oyo maikevehikiya. Mahi ina Siovaa wetupopila ovipuka oviwa matukakala navio, ine tutualako okupolesa-po ondyila ituala komuenyo. — Sal. 37:29; Isa. 35:5, 6; 65:21-23.
8. Oityi ovakuendye velilongesila ku Olaf?
8 Tutalei etyi tulilongesila komukuendye umwe utiwa o Olaf.c Ava ankho atanga navo, vemuhindila okulinga ovipuka ovivi. Etyi apopila ava atanga navo okuti, onthue Nombangi mba Siovaa tuendela movitumino vyo Mbimbiliya, ovahikuena vamwe alongeswa navo ngako vakuatelela pahe avahimbika okumuhongiliya okukalala. Mahi no ngotyo Olaf ehetavela okuhongilinyua, watuaileko noukuatyili mu Siovaa. Mahi hapoko vala alolelwe. Olaf wati: “Ovalongesi vange ankho vahanda ndyende mosikola onene, ndyinkhimane nokulingwa onthilo. Avamphopila okuti ine hikalongeswa mosikola onene, himavasi ovilinga, himakala nehambu.” Oityi tyakuatesileko Olaf okuhetavela? Olaf wati: “Ankho tumapanga omanene na vakuetu mewaneno. Vakuetu avakala ngombunga yange. Tupu andyihimbika okulilongesa vali nawa Ombimbiliya. Tyina ankho ndyililongesa nawa, ndyikala nonthumbi yokuti navasa umwe otyili. Otyo atyinkhuatesako okutualako okuumbila Siovaa.”
9. Oityi tyina okulinga vana vahanda okutualako mondyila yahita?
9 Satanasi uhanda okukuyapula mondyila ituala komuenyo. Uhanda no ove upolese-po ondyila ‘ituala kehanyauno’ muna ovanthu ovinyingi. (Mat. 7:13) Mahi, onthue opo tutualeko okupolesa-po ondyila yahita tuesukisa okutualako okutehelela Sesusi, nokuhinangela apeho okuti ondyila yahita, ituyakulila. Pahe matulilongesa otyipuka otyikuavo Sesusi apopia tuna okulinga.
KALA NOMBEMBWA NA VAKUENYI
10. Ngetyi tyipopia Mateusi 5:23, 24, oityi Sesusi ututuma okulinga?
10 Tanga Mateusi 5:23, 24. Mono velesikulu ombo Sesusi wapopia onthiki ova Sundeu ankho valinga ovilikutila. Soka ñgeno komunthu waya mondyuo ya Huku notyinyama tyae pala okuava otyilikutila. Tyina ati pokutyavela omunakwa ine uhinangela okuti pena umwe wemunumanena ankho una okusapo otyilikutila tyae, “aende” okukapopia nomunthu oo. Omokonda yatyi? Oityi ankho tyesukisa vali tyipona okulingila otyilikutila Huku? Sesusi wati: ‘Tete kapopie nomukuatate wove amukala nombembwa.’
11. Oityi Sakoo alingile akale nombembwa na Esau?
11 Otyipuka tyaendele na Sakoo tyitulongesa ovipuka ovinyingi tyina tuhanda okukala nombembwa na vakuetu. Sakoo wakalele omanima 20 kokule notyilongo atyitilwa, mahi pahe Huku emuiti akondoke kotyilongo tyae. (Gên. 31:11, 13, 38) Mahi ankho pena otyitateka tyimwe, omukulu wae Esau wahandele okumuipaa. (Gên. 27:41) Sakoo ankho una ‘owoma’ wokuti omukulu wae nkhele wemunumanena vala. (Gên. 32:7) Oityi Sakoo alingile akale nombembwa nomukulu wae? Tete welikuambelele ku Siovaa, apopi otyitateka ena. Pahe atumu ovipako komukulu wae. (Gên. 32:9-15) Etyi velivasa, Sakoo ngae utetekela okulinga onthilo omukulu wae. Sakoo elipetamena komukulu wae, mahi tala okuti kelipetamenene like ine tuvali mahi epandu-vali! Mokonda Sakoo ankho weliola omutima alingi onthilo omukulu wae, Esau emuevela. — Gên. 33:3, 4.
12. Oityi tulilongesila ku Sakoo?
12 Etyi Sakoo alinga etyi ehenelivase nomukulu wae, ne etyi alinga etyi velivasa tyitulongesa otyipuka otyiwa. Sakoo weliolele omutima, elikuambela ku Siovaa emukuateseko. Pahe alingi etyi aita melikuambelo, alingi ononkhono vakale ombembwa nomukulu wae. Etyi velivasa nomukulu wae, Sakoo kapopile olie wapenga, olie waviukisa. Muene etyi Sakoo ankho ahanda okukala nombembwa nomukulu wae. Oñgeni tupondola okuhetekela Sakoo?
ETYI TUNA OKULINGA TUKALE NOMBEMBWA NA VAKUETU
13-14. Ine tuanumanesa mukuetu, oityi tuesukisa okulinga?
13 Omokonda tuli nokuendela mondyila ituala komuenyo wahapu, tuna okukala nombembwa na vakuetu. (Loma 12:18) Oityi tuna okulinga, ine tumona okuti tuanumanesa mukuetu? Tuna okulikuambela ku Siovaa atupopi umwe otyitateka tuna ngetyi tyalingile Sakoo. Pokulikuambela tupondola okuita ku Siovaa etukuateseko, opo tyina tuti pokutomphola tutyivile okukala nombembwa na mukuetu.
14 Tupu tuesukisa okutala oñgeni onthue tukahi. Tupondola okulipula okuti: ‘Ame ndyitavela okuti napengesa, andyiiti otyiponyo tukale nombembwa? Ine ndyiovola okutetulula otyitateka tyange ndyikale nombembwa na mukuetu, Siovaa na Sesusi mavakala ñgeni?’ Etyi matukumbulula omapulo oo, otyo matyituavela ondundo yokukapopia na mukuetu tuanumanesa, tukale nombembwa. Tupondola okulinga ngetyi Sakoo alingile.
15. Oñgeni okulandula etyi tyipopia Ova Efesu 4:2, 3 tyitukuatesako okukala nombembwa na mukuetu?
15 Soka oityi ñgeno tyamoneka-po ine etyi velivasa Sakoo wapopile olie wapengesa, olie waviukisa. Naina tyina tukatomphola na mukuetu tukale nombembwa tuna okutyilinga omutima weliola. (Tanga Ova Efesu 4:2, 3.) Provérbios 18:19 yati: “Omunthu okunkhia ononyengo, upuilisa vali tyipona okutauluka otyimato tyahondya epunda-umbo, pohika patangunwa palema, palinga ngo pomakumba ongandyo yotyimato.” Mahi okuita otyiponyo nomutima weliola tyitukuatesako okunyingila mepunda-umbo olio.
16. Pokukapopia na mukuetu oityi tuesukisa okusoka, omokonda yatyi?
16 Tyina nkhele tuhenepopie na mukuetu tuesukisa okusoka, onondaka patyi matupopi noñgeni matupopi. Pahe tyina tukatomphola nae etyi tuhanda, okukala nombembwa, okukala vali omapanga ngetyi tuali. Pokutomphola mukuenyi upondola okupopia ovipuka vihekahi nawa. Okuti hamwe ine unumana, oti ame hapengesile, okuti otyitateka tyenyi mamutyitetulula? Au. Hinangela okuti okukala nombembwa na mukuenyi, otyiwa vali tyipona okupopia olie wapengesa olie waviukisa. — 1 Kol. 6:7.
17. Oityi welilongesila ku Gilbert?
17 Omukulu umwe utiwa o Gilbert walingile ononkhono akale nombembwa na mukuavo. Wapopia okuti: “Nali notyitateka tyimwe nomona wange omuhikuena. Momanima evali, ankho ndyilinga ononkhono mbokupopia umwe nawa nae, tukale vali noupanga omuwa.” Oityi vali Gilbert alingile? Wayawisako okuti: “Tyina ankho nehenepopie nomona wange, ndyilikuambela ku Siovaa, nehesuke nonondaka ombi omona mapopi. Ankho nesukisa okumuevela. Namona okuti ankho hesukisile okupopia okuti ame naviukisa, etyi ankho ndyina okulinga okuovola ombembwa.” Oityi tyatundililako? Gilbert wati: “Pahe tulivila umwe nomona wange, tupu tulivila na aveho.”
18-19. Ine wanumanesa mukuenyi oityi wesukisa okulinga iya omokonda yatyi?
18 Ine wanumanesa mukuenyi, oityi una okulinga? Linga etyi Sesusi apopia. Popila Siovaa otyitateka tyatyo, yumba-ko onthumbi yokuti Siovaa mekuavela ononkhono mbae utyivile okukala nombembwa na mukuenyi. Tyina ulinga ngotyo mokala nehambu, olekesa okuti ukahi nokutehelela Sesusi. — Mat. 5:9.
19 Tyituhambukiswa unene okuhongolelwa na Siovaa pokati ka Sesusi Kilisitu “omutwe wewaneno.” (Efe. 5:23) No onthue ‘tutavelei’ Sesusi ngetyi apositolu Petulu na Tiaku na Suau valingile. (Mat. 17:5) Tuelilongesa okuti tutavela Sesusi tyina tulinga ononkhono mbokukala nombembwa na vaketu, na tyina tutualako okupolesa-po ondyila yahita itualako komuenyo wahapu. Tyina tulinga ngotyo matukala nehambu pahetyino no komutwe wandyila.
OTYIIMBO 130 Kala Omueveli
a Sesusi wetupopila okuti tuna okuendela mondyila yahita itualako komuenyo wahapu. Tupu wetupopila okuti tuna okukala nombembwa na vakuetu. Ovitateka patyi tupondola okukala navio tyina tulinga ovipuka ovio vivali? Iya oityi tupondola okulinga?
b Tala epulo 6 mombulusula Omakumbululo Omapulo 10 Alingwa Novakuendye, liati “Oñgeni Mandyilingi Tyina Ndyihongilinyua na Vakuetu?” tupu tala Ovidiu yati, Uhetavele Okuhongiliyua na Vakuenyi! nyingila mo www.jw.org. (Enda pana pati, ENSINOS BÍBLICOS > ADOLESCENTES.)
c Omanyina amwe apilululwa.
d ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: Inkha tutualako okukala mondyila yahita, yayakulilwa novivela, ovitumino vya Huku, matutyivili okulityilika ovipuka ovivi, okutala ovanthu vahavalele, omapanga omavi, nokuhongilinyua okukalongeswa mosikola onene.
e ONONDAKA MBOKUHANGUNUNA OLUTALATU: O Sakoo wawana-wana okulipetamena ku Esau vakale nombembwa.