Longesa Ovana Vove
Okuti Ove Pamue Ukala Nonkhi? Ovakulu va Jose Vali Nonkhi
TUTALEI oityi tyihangununa okukala nonkhi. Okuti pamue tyikupuiya okukala nohole nomunthu umue, mokonda vakuenyi vati ondalawa, ine omuwa?a—Ongotyo tyikala tyina una onkhi nomunthu.
Mombunga ovana vapondola okulilwa onkhi inkha ovohe vehole vali omona umue tyipona vakuavo. Ombimbiliya ipopia ombunga imue yakalele novitateka ovinene mokonda yonkhi. Tutalei ovitateka ovio, netyi tupondola okulilongesilako.
Jose ankho omona 11 wa Jako, iya ovakulu vae ankho vena onkhi nae. Ove utyii omokonda yatyi?— Omokonda tate yavo Jako ankho uhole vali Jose. Jako watumine okutungila Jose otyikutu tyimue otyiwa otyile tyovivala ovinyingi. Jako haunene ankho uhole Jose, “mokonda ankho omona wo koukulupe wae.” Tupu, ankho omona wotete womukai wae ehole Rakele.
Ombimbiliya yati ‘etyi ovakulu va Jose vamona okuti tate yavo umuhole unene, avahimbika okuyala Jose.’ Onthiki imue Jose wapopila ombunga yae ati, nalota okuti amuho mueliseta naame tyaikila konongolo, alo umue tate. Ombimbiliya yati: “Iya onkhi ovakulu vae ankho vena nae aikala onene.” Alo umue tate ya Jose emukandukila mokonda yondyoi oyo.—Gênesis 37:1-11.
Konyima etyi Jose ena omanima 17, ovakulu vae avaende kokule okukalisa onongi novikombo viombunga. Onthiki imue, Jako atumu Jose akatale oñgeni ovakulu vae vekahi. Ove utyii oityi ovanyingi puvo vahandele okulinga, etyi vemumona ukahi nokuya?— Vahandele okumuipaa! Anthi, vevali puvo, Ruben na Judaa, kavetyihandele.
Etyi vamona ovakuavitanda vamue valamba venda ko Egitu, Judaa ati: “Tumulandesei.” Iya avemulandesa. Konyima avaipaa otyikombo avakohaila otyikutu tya Jose mohonde. Etyi vatuala otyikutu atyo ku tate yavo, ahibika okulila ati: ‘Jose waliua notyinyama!’—Gênesis 37:12-36.
Mokueenda kuomuvo Jose apandwa na Farao omutumini wo Egitu. Wapandelue mokonda nombatelo ya Huku wetyivilile okuhangununa onondyoi onombali mba Farao. Ondyoi yotete ankho o yonongombe epanduvali mbanina nawa, no nonkhuavo epanduvali mbahoka unene. Ondyoi yavali o yomakunkhu epanduvali otiliku ayela nawa, nomakuavo epanduvali ahayelele. Jose ati, onondyoi ombo ambuho mbulekesa okuti makukeya omanima epanduvali ekuta enene, akulandula omanima epanduvali ondyala. Moluotyo, Farao emuavela otyilinga tyokuongiya ovilia momanima epanduvali ekuta enene, pala omuvo wondyala.
Etyi ondyala yeya, nokulia kuombunga ya Jose ankho vala kokule, akupu. Jako atumu ovakulu va Jose ekwi opo vakataindye okulia ko Egitu. Iya avaende alo pu Jose, mahi kavemuimbukile. Jose keliholololele, anthi wevelolele opo atale inkha ankho vayekapo onkhi ankho vena nae. Iya aimbuka okuti velivela unene mokonda yovivi vemulingile. Konyima evepopila okuti ame Jose. Avahambukwa unene ngatyi etyi velivasa vali aveho!—Gênesis kapitulu 40 alo 45.
Ehipululo olio lio Mbimbiliya likulongesa tyi konthele yonkhi?— Onkhi ipondola okueta ononkhumbi ononene. Ihindila alo umue omunthu okupeleya ovivi ine ononkhia pala una velilandula nae! Tutangei Atos 5:17, 18; na Atos 7:54-59, otale oityi onkhi yahindilile ovanthu okulinga ovalongwa va Jesus.— Mono testu wamana okutanga, wetyimona omokonda yatyi tuna okulityilikila okukala nonkhi?—
Jose wakaleleko omanima 110. Wakalele novana, novatekula, no nomphokole. Tuna onthumbi yokuti Jose wevelongesile apeho okukala nohole pokati kavo nokulityilika okukala nonkhi.—Gênesis 50:22, 23, 26.
[Onondaka Poutoi]
a Inkha ukahi nokutanga nomona, okamunthinda ngaaka (—) kekuhinangelesa okutalamepo katutu, oavela ondundo omona apopie etyi asoka.
[Caption on page 15]
Omapulo:
[Caption on page 15]
❍ Oityi tyipunguhuna okukala nonkhi?
❍ Onkhi yahindilile ovakulu va Jose okulinga tyi?
❍ Omokonda yatyi Jose aevelele ovakulu vae?
❍ Oityi tulilongesila kehipululo olio?