Kala Nohole Ihaponyo na Lumwe
‘Ohole ikoleleya movipuka aviho. Ohole kaiponyo na lumwe.’—1 CORÍNTIOS 13:7, 8.
1. (a) Ovikando ovinyingi oñgeni ovanthu valekesa ohole? (b) Ovanyingi hono vehole vali valie, novipuka patyi?
OHOLE otyipuka tyipopiwa unene. Otyituwa otyo, tyapandwa, nokuimbwa moviimbo vihivilika okulihanda. Ohole otyituwa tyakolela ovanthu vesukisa. Mahi omikanda no nosinema, vihole okuilekesa monoñgano mbovihipululo viohole. Iya hono ovipuka ovio vilandeswa unene monovenda. Anthi, ovanthu vetupu vali ohole yo tyotyili na Huku, na vakuavo. Tuete etyi Ombimbiliya yapopile okuti matyikamoneka kononthiki ombu mbonthyulilo. Ovanthu “velihole ovo muene, vokuhole onombongo, . . . vehole vali ovitalukiso tyipona Huku.”—2 Timóteo 3:1-5.
2. Elondolo patyi Ombimbiliya yaava konthele yokukala nohole yahaviukile?
2 Ovanthu vena epondolo liokukala nohole. Anthi, Ondaka ya Huku itulondola konthele yokukala nohole yahaviukile. Ombimbiliya ilekesa nawa oñgeni omunthu akala, tyina ohole ngoyo itula momutima wae. (1 Timóteo 6:9, 10) Ove uhinangela etyi apostolu Paulu ahonekele konthele ya Demas? Namphila ankho omapanga na Paulu, mahi Demas wakondokele okukala nohole yovipuka viouye. (2 Timóteo 4:10) Apostolu João walondolele Ovakristau konthele yotyiponga otyo otyinene. (Tanga 1 João 2:15, 16.) Okukala nohole youye no nonkhalelo mbao novipuka viao vikahi nokulamba, tyelikalela unene nokukala nohole na Huku novipuka aava.
3. Otyitateka patyi tuna, iya otyo tyikatula omapulo patyi?
3 Onthue katulingi onthele youye, namphila nkhele tukala mouye. Ngotyo, okulityilika olusoke luapenga luouye konthele yohole, katyapepukile. Tyakolela unene tuheliyeke okutokela mohole ihaviukile. Anthi, tuesukisa okukala nohole nalie ituka movihonekwa? Oityi matyituvatela okukala nohole ikoleleya movipuka aviho nokuhaponyo na lumwe? Oñgeni otyo matyituetela ouwa pahetyino no komutwe? Tuesukisa omakumbululo elikuata nehando lia Huku, opo etuhongolele nawa.
Kala Nohole na Jeova
4. Oñgeni ohole na Huku ikula?
4 Tyina una etyi ukuna, tyesukisa okuviukisa oohi nokuipaka ombumbi opo tyikule. Soka komulimi uundapa nononkhono okuviukisa oohi nokukuna ombuto. Omulimi oo ukevelela ombuto ikule. (Hebreus 6:7) Tupu, nohole yetu na Huku yesukisa okukula. Opo ikule tyihanda tyi? Tuna okuviukisa oohi ongwa yomutima wetu, muna muakunwa ombuto yotyili Tyouhamba wa Huku. Otyo tupondola okutyilinga, mokulilongesa nombili Ondaka ya Huku, opo tuyawise enoñgonoko lietu konthele yae. (Colossenses 1:10) Okuenda apeho komaliongiyo nokuava omakumbululo, tupu matyituvatela okuyawisa enoñgonoko lietu. Okuti kese umwe puonthue, ukahi nokulinga ononkhono opo akale nenoñgonoko liaya kohi?—Provérbios 2:1-7.
5. (a) Oñgeni matunoñgonoka ovituwa viavilapo via Jeova? (b) Oityi upondola okupopia konthele youviuki wa Huku, nounongo, nepondolo?
5 Jeova utuholololela ovituwa viae Mondaka yae. Mokulilongesa Ovihonekwa nokutualako okunoñgonoka Jeova, matuyawisa esuko lietu konthele yovituwa viae—oluembia luae luavilapo nouviuki, nepondolo, nounongo. Jeova ulekesa ouviuki wae monondyila mbae ambuho no movitumino viae viafuapo. (Deuteronômio 32:4; Salmo 19:7) Tupondola okusokolola nawa kuaviho Jeova atunga, nokukala nonthilo onene nounongo wae wavilapo. (Salmo 104:24) Tupu ouye ulekesa okuti Jeova Ondyivindyivi yononkhono ononene nepondolo lihapu.—Isaías 40:26.
6. Oñgeni Huku alekesa okuti una oluembia nonthue? Oñgeni otyo tyikukalesa?
6 Oityi tupondola okupopia konthele yotyituwa tyavilapo tya Huku, oluembia? Una oluembia olunene nokululekesa kuonthue atuho. Oe walekesa ohole oyo mokuaava ofeto yeyovo, opo ayovole ovanthu. (Tanga Romanos 5:8.) Huku waava ofeto oyo yeyovo pala ovanthu aveho. Mahi, mavakayovolwa ovovana vala vena ohole na Huku, nokukolela mo Mona wae. (João 3:16, 36) Mokonda Huku waava Jesus ngotyilikutila tyononkhali mbetu, nonthue tyitulunda okukala nohole nae.
7, 8. (a) Oityi tuna okulinga opo tulekesa okuti tuna ohole na Huku? (b) Ovanthu va Huku vatualako okutavela ovitumino viae alo pi?
7 Oñgeni matulekesa ohole yetu na Huku, muaviho etulingila? Ovihonekwa vituavela ekumbululo liakolela liati: “Mokonda ohole na Huku ihangununa okutavela ovitumino viae. Iya ovitumino viae kavileme.” (1 João 5:3) Enga, ohole na Jeova Huku, itulunda okutavela ovitumino viae. Olio ehunga limwe tuesukisila okuava oumbangi konthele yenyina liae Nouhamba wae, okuvatela vakuetu. Okulinga ngotyo, nomutima wetu auho, tyilekesa okuti tutavela ovitumino via Huku mokonda yohole.—Mateus 12:34.
8 Ovakuatate vetu mouye auho vakoleleya okutavela ovitumino via Huku, namphila ovanthu veyele nokuanya onondaka Mbouhamba wa Huku. Mahi, kavayekepo okulinga ononkhono mbokutualako novilinga viavo viokuivisa. (2 Timóteo 4:5) Tupu, nonthue tulundwa okulinga atyiho tupondola opo tuvatele vakuetu okunoñgonoka Huku, nokutavela ovitumino viae ovikuavo aviho.
Oityi Tuholele Tatekulu Yetu Jesus Kristu
9. Omovipuka patyi Kristu akoleleya, iya oityi tyivekuatesako?
9 Okuyawisa kohole na Huku, tupu kuna omahunga omanyingi, etukalesa nohole no Mona wae. Namphila katunemone Jesus, mahi tyina tulilongesa vali konthele yae, ohole tuna nae iliyawisa. (1 Pedro 1:8) Ovipuka patyi vimwe Jesus akoleleya? Namphila ankho Jesus ekahi nokulinga ehando lia Tate yae, mahi wayalelue pehena ehunga, wamonesua emone, watendeleyua, nokupopiwa omapita. Tupu, wamuene emone novipuka ovikuavo ovivi. (Tanga João 15:25.) Ohole Jesus ena na Tate yae keulu yemulundile okukoleleya ononkhumbi ombo. Tupu, mokonda yohole waava omuenyo wae ngotyilikutila opo ayovole ovanyingi.—Mateus 20:28.
10, 11. Okusoka kuetyi Kristu etulingila, oityi tuesukisa okulinga?
10 Etyi Jesus alinga tyituavela ondundo. Tyina tusoka kuetyi Kristu etulingila, ohole yetu nae yenda vali kohi. Mokonda tuvalanduli vae, tuesukisa okuovola okukala nohole ngoyo yo va Kristu atutualako okuilekesa. Ngotyo, matukoleleya okutavela otyitumino tyae tyokuava oumbangi konthele Youhamba wa Huku nokulinga ovalongwa.—Mateus 28:19, 20.
11 Mokonda yohole Kristu ena novanthu aveho, tyituhindila okumanuhula otyilinga tyetu, putyina nkhele onthyulilo iheneye. (Tanga 2 Coríntios 5:14, 15.) Ohole Kristu alekesile ankho yakolela pala okufuisapo etyi Huku alaa konthele yovanthu. Ongeleka Kristu asapo opo tuilandule popepi, ivatela kese umwe puonthue pala okulinga onthele mehando lia Huku. Otyo tyihanda tukale nohole onene na Huku. (Mateus 22:37) Mokutavela etyi Jesus alongesa nokuendela movitumino viae, matulekesa okuti tumuhole, nokuatokola okuamena ouhamba wavilapo wa Huku alo umwe tyina tyepuiya, ngetyi Jesus alingile.—João 14:23, 24; 15:10.
Ovola Ondyila Yavilapo Yohole
12. Oityi Paulu ankho ahanda okupopia etyi ati “ondyila yavilapo”?
12 Apostolu Paulu wali omuhetekeli wa Kristu. Mokonda walandulile popepi onomphai mba Kristu, Paulu ankho upondola okupopila ovakuatate vae opo vemuhetekele. (1 Coríntios 11:1) Paulu waitile Ovakristau mo Korintu opo vatualeko okuovola nombili oviavelwa viospilitu, ngounongo wokuvelula, nokupopia omalaka. Mahi, evelekesa okuti kuna otyipuka otyiwa vali ankho vena okuovola. Mu 1 Coríntios 12:31, wati: “Nkhele ndyimulekesa ondyila yavilapo vali.” Onondaka mbo noversikulu mbalandulako, mbalekesa okuti ondyila oyo, ondyila yavilapo yohole. Omonkhalelo patyi ondyila oyo yavilapo? Paulu waava ongeleka ilekesa oityi otyo tyihangununa. (Tanga 1 Coríntios 13:1-3.) Inkha akalele nomaunongo omanene nokulinga ovipuka ovinene, mahi otyo ehena ohole, ñgeno tyemupa tyi? Na tyimwe! No nonkhono mbospilitu ya Huku, oe wahangununa otyili otyo tyakolela. Paulu wetunoñgonokesa nawa etyi tyakolela!
13. (a) Oipi otestu yenima lio 2010? (b) Omonkhalelo patyi ohole ihaponyo?
13 Okulandulisako Paulu utuhangununina oityi ohole, netyi tyihehole. (Tanga 1 Coríntios 13:4-8.) Pahe, pola omuvo utale inkha ukahi nokulinga etyi ohole ihanda. Tala haunene onondaka mbahulilila mbo versikulu 7 no mbotete mbo versikulu 8 mbati: ‘Ohole ikoleleya movipuka aviho. Ohole kaiponyo na lumwe.’ Onondaka ombo otestu yetu yenima 2010. Tala okuti mo versikulu 8, Paulu wati oviavelwa viospilitu, kumwe nokuula nokupopia omalaka—viaundapeswa ponthyimbi yewaneno lio Vakristau—mavikanyimuako. Ovipuka ovio mavikapwako. Anthi, ohole maitualako apeho. Jeova oe ondyivindyivi yohole, iya oe utupu onthyulilo. Moluotyo, ohole kamaikaponya, ine okupwa. Maitualako okukala apeho otyituwa tya Huku uhena nthyulilo.—1 João 4:8.
Ohole Ikoleleya Movipuka Aviho
14, 15. (a) Oñgeni ohole itukuatesako okukoleleya mononkhumbi? (b) Oityi omukuatate umwe omukuendye aanyenene okuyekapo ekolelo liae?
14 Oityi tyavatelele Ovakristau okukoleleya ononkhumbi ambuho, no nonkhalelo mbepuiya, novitateka ankho vavasile? Tyevevatelele ohole itunda movihonekwa. Ohole yatyo oyo, yavilapo vali tyipona okusapo vala omalumono etu. Yakutikinya okukala nehando liokutualako nekolelo lietu, alo umwe okuipawa mokonda ya Kristu. (Lucas 9:24, 25) Soka ko Nombangi vekolelo, ankho vakumoneswa emone movikaleya, mokueenda Kuovita via Vali Viouye auho.
15 Otyo tyamonekela nawa komukuendye umwe Ombangi utiwa Wilhelm ko Alemanha. Watuaileko nekolelo liae alo umwe kolupala luomatolopa o Nazista emuipaa. Momukanda ahonekela ombunga yae etyi eheneipawe, wati: “Haunene tuna okukala nohole na Huku, ngetyi Jesus Kristu Onkhalamutwe yetu atuma. Inkha tutualako okumuamena, meketuavela ondyambi.” Konyima, monthele imwe Yomutala Womulavi umwe pombunga yae ahoneka okuti: “Mokueenda kuovitateka viouye uno, atuho mombunga apeho tupaka tete ohole yetu na Huku momuenyo wetu.” Novakuatate ovanyingi vekahi nokukoleleya movikaleya hono ko Armenia, no Eritreia, no ko Koreia do sul, no kovilongo ovikuavo, ongotyo vatokola. Ovakuatate ovo, vatualako nohole yavo na Jeova.
16. Oityi ovakuatate vetu ko Malawi vakoleleya?
16 Kovilongo ovinyingi, ovakuatate vetu vapita mononkhumbi mbelikalaila, mokonda yekolelo liavo. Mokueenda kuomanima 26, Onombangi mba Jeova ko Malawi vakoleleya oundyale omunene, no nonkhumbi ononyingi, nokuilikwa okuivisa novatumini. Mokonda yekoleleyo liavo avayambwa. Etyi ononkhumbi ombo mbapua, motyilongo otyo ankho muna 18.000 yo Nombangi. Konyima yomanima omakwi etatu, omuvalu wavo weliyawisa, aulambe po 38.393. Tupu, no kovilongo ovikuavo vatualako okuliyawisa.
17. Oityi tyipita na vamwe vokuna onombunga vehelilongesa? Omokonda yatyi vakoleleya ononkhumbi ombo?
17 Apeho tyipuiya tyina ovanthu va Huku vautukilwa no nondyale. Mahi, tyina Ovakristau vayalwa no vombunga yavo muene, tyipuiya vali unene. Pamwe omunthu umoneswa ononkhumbi no vomeumbo ine ombunga yae muene. Jesus kapopile okuti otyo matyikamoneka? Tyotyili, ovanyingi vehole okupita movitateka ngovio. (Mateus 10:35, 36) Ovakuendye novafikuena vehole okukoleleya oundyale wo vohe vehelilongesa. Vamwe alo umwe vatewa meumbo, mahi Onombangi avevetambula noluembia. Ovakuavo onombunga kambuvehande vali. Oityi tyevekuatesako okukoleleya ononkhumbi ombo? Tyevevatela ohole vena novakuatate vavo, haunene ohole yo tyotyili vena na Jeova no Mona wae.—1 Pedro 1:22; 1 João 4:21.
18. Oñgeni ohole ikoleleya movipuka aviho, ikuatesako Ovakristau velinepa?
18 Kuna ononkhalelo ononyingi momuenyo mbesukisa okukala nohole ikoleleya movipuka aviho. Motyinepo, ohole ivatela ovalinepi okukala nonthilo no nondaka mba Jesus mbati: “Etyi Huku apaka kokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” (Mateus 19:6) Tyina Ovakristau vokuanepa ‘vakala nemone molutu luavo,’ vesukisa okuhinangela okuti, Jeova oe osapi yotyinepo tyavo. (1 Coríntios 7:28) Ondaka yae yati, ‘ohole ikoleleya movipuka aviho.’ Iya omulume nomukai velinepa vokuna otyituwa otyo, vatualako okupameka oupanga wavo kese umwe na mukuavo, notyinepo tyavo.—Colossenses 3:14.
19. Oityi ovanthu va Huku vehole okulinga tyina kuamaende ovinimawe?
19 Ohole itukuatesako okukoleleya movipuka aviho, pomuvo woviponga. Yavatela ovanyingi ngotyo, etyi otyinimawe tyimwe tyahanya ovilongo vimwe ko Peru, no puetyi otyinimawe tyitiwa Katrina tyahanyauna ovilongo vio Golfu ko Estadu Unidu. Onondyuo mbovakuatate vetu ovanyingi mbahanyauka ine omalumono avo apeseka moviponga ovio. Ohole yalunda omawaneno ouye auho okuava ombatelo. Tupu, vamwe veliava opo vakapindulepo onondyuo ombo no Nondyuo mbo Maliongiyo. Otyo valinga, tyilekesa okuti ovakuatate vetu vena ohole nokulitekula pokati omivo aviho, no mononkhalelo ambuho.—João 13:34, 35; 1 Pedro 2:17.
Ohole Kaiponyo na Lumwe
20, 21. (a) Omokonda yatyi ohole yakolela vali? (b) Omokonda yatyi watokolela okuovola ondyila yohole?
20 Hono pokati kovanthu va Jeova, tuete ounongo wokuovola ondyila yavilapo yohole. Tyotyili, yavilapo mononkhalelo ambuho. Tala oñgeni apostolu Paulu atoneka okupopia otyili otyo. Tete, wapopia oviavelwa viospilitu mavipu, iya ati ewaneno lio Vakristau malitualako okukula alo lipia nawa. Konyima, amanuhula no nondaka mbati: “Anthi, pahe, ekolelo, nekevelelo, nohole, evi vitatu vitualako. Mahi, otyinene puvio ohole.”—1 Coríntios 13:13.
21 Okuhulililako, ekolelo lietu movipuka maviya komutwe malipu, tyina ovipuka ovio viamafuisuapo. Tupu, tyina omilao tukevelela viamafuisuapo, ovipuka aviho avikala ovipe, ekevelelo malipuila opo. Mahi, iya ohole? Kamaiponyo na lumwe, ine kaipu. Maitualako. Nomuenyo wahapu tukevelela, matukatala nokunoñgonoka vali nawa oluembia lua Huku. Inkha ulinga ehando lia Huku, okuovola ondyila yavilapo yohole ihaponyo na lumwe, ove upondola okukakala nomuenyo waapeho.—1 João 2:17.
[Ehangununo liolutalatu pefo 27]
Otestu yenima lio 2010 yati: ‘Ohole ikoleleya movipuka aviho. Ohole kaiponyo na lumwe.’—1 Coríntios 13:7, 8.
[Ehangununo liolutalatu pefo 26]
Ohole ihaponyo yakuatesako ovakuatate nonomphange mbetu ko Malawi okukoleleya ononkhumbi
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Omokonda yatyi tuna okulityilika ohole ihaviukile?
• Ohole itukuatesako okukoleleya tyi?
• Omonkhalelo patyi ohole ihaponyo?