Upondola Okulwa na Satanasi Omutilisa!

 1. (a) Omokonda tyatyi ovilwa vietu na Satanasi otyipuka tyakolela hono? (b) Oñgeni onthue tutyii okuti tupondola okutilisa Satanasi?

SATANASI ukahi nokulwisa ovalembulwa nkhele vekahi pano pohi “nonongi ononkhuavo.” (João 10:16) Mokonda omuwo wae kauhi, Eliapu lihanda okuhanyauna ekolelo liovaumbili ovanyingi va Jeova. (Tanga Revelação 12:9, 12.) Mahi onthue tupondola okulwa na Satanasi. Ombimbiliya yati: “Yalei Eliapu, opo limutile.”—Tiago 4:7.

2, 3. (a) Omokonda yatyi Satanasi ahandela ovanthu vetavele okuti keko? (b) Oñgeni ove utyii okuti Satanasi okuekahi?

² Ovanthu ovanyingi kavetavela olusoke luokuti Satanasi oko ekahi. Kuvo Satanasi novilulu ovipuka vala vipopiwa momikanda, nomo nosinema, no novideo games. Ovanthu ovo vapopia okuti inkha ove walunguka, kupondola okutavela okuti Satanasi novilulu oko vekahi. Okuti Satanasi usukalala tyina ovanthu vasoka okuti oe novilulu viae kaveko? Au. Otyo tyipepuka ku Satanasi opo ayondye ovanthu vapatana okuti oko ekahi. (2 Coríntios 4:4) Satanasi hono uyandyanesa omalusoke ngoo opo etyivile okuyondya ovanthu.

³ Mokonda tuvaumbili va Jeova, katuyondyua. Tutyii okuti Eliapu omunthu wotyotyili. Oñgeni tutyii? Ombimbiliya itupopila okuti Satanasi waundapesile onyoka opo apopie na Eva. (Gênesis 3:1-5) Satanasi wapopile na Jeova konthele ya Job. (Jó 1:9-12) Satanasi wahetekelele okulola Jesus. (Mateus 4:1-10) Iya etyi Jesus akala Ohamba mo 1914, Satanasi ehimbika “okulwisa” ovalembulwa veli pano pohi. (Revelação 12:17) Ovilwa ovio avitualako alo Eliapu liaovola okunyona ekolelo liovalembulwa nonongi ononkhuavo. Opo tutyivile okutilisa movilwa ovio, tuna okulwa na Satanasi iya atupameka ekolelo lietu. Onthele ei maipopi ononkhalelo ononthatu tupondola okutyilinga.

 4. Oñgeni Satanasi alekesa okuti ongeleka yavilapo yelungavi?

⁴ Satanasi una unene elungavi. Oandyu oyo ondingavivi yaanyene outumini wa Huku iya aihindila vakuavo vemufende avahafende ku Jeova. Ngotyo, oyo ongeleka imwe ilekesa nawa elungavi nokulipakako. Mahi, onkhalelo imwe tupondola okulwa na Satanasi okuyala elungavi iya atukala ovanthu veliola omutima.—Tanga 1 Pedro 5:5.

5, 6. (a) Okuti tyapenga okuhambukilwa ovipuka tuna? Hangununa. (b) Onongeleka patyi mbumwe Mbombiliya mbulekesa okuti hatyiwa okukala nelungavi?

⁵ Katyapengele okuliyumba onthumbi nokulipanda onthue muene ine okuhambukilwa ovipuka oviwa tulinga ine tuna ine oviomunthu umwe tuhole. Apostolu Paulu wapopila ovakuatate mo Tesalonika okuti: “Tuhambukwa nonwe momawaneno a Huku mokonda yekolelo lienyi mononkhumbi ambuho mukahi nokupita.” (2 Tessalonicenses 1:4) Okulitehelela nawa mokonda yovilinga viavakuetu nokuhambukwa navo tyipondola okutuetela ouwa. Katupondola okunkhia ohonyi yokupopila ovanthu, ovalie ombunga yetu, novituwa viopotyilongo tyetu, ine omphangu apa tuekulila.—Atos 21:39.

⁶ Mahi, kuna onkhalelo imwe yelungavi inyona oupanga, haunene oupanga wetu na Jeova. Elungavi olio lipondola okueta otyituwa tyokunumana tyina tuviyulwa. Otyo tyipondola okutulunda okuhakala notyituwa tyokuliola omutima opo tutavele okuviyulwa. (Salmos 141:5) Elungavi okusoka unene kuonthue mwene ine “ovituwa vilekeswa novanthu tusoka okuti valinga ovipuka oviwa, nokuti vevilapo vali kuvakuavo.” Jeova uyele otyituwa tyelungavi. (Ezequiel 33:28; Amós 6:8) Mahi, Satanasi utyihole tyina ovanthu velipanda mokonda yokuhetekela ovituwa viae vielungavi. Nkhele soka ehambu Satanasi akala nalio etyi Nirode na Farao na Absalau valekesa otyituwa tyelungavi. (Gênesis 10:8, 9; Êxodo 5:1, 2; 2 Samuel 15:4-6) Elungavi, olio lialundile Kaim okuyekapo oupanga wae na Huku. Jeova waviyulile Kaim, mahi Kaim mokonda yelungavi ahatehelela. Ankho una onkhango, atombo elondolo lia Huku, iya ahelikondola okulinga onkhali.—Gênesis 4:6-8.

7, 8. (a) Okapungulula oityi, iya oñgeni kelikuata kumwe nelungavi? (b) Hangununa oñgeni elungavi lipondola okunyona ombembwa mewaneno.

⁷ Hono, ovanthu valekesa elungavi mononkhalelo ononyingi. Velilekesa tyina vasoka okuti otyivala tyimwe tyavilapo vali. O disionaliu imwe ipopia okuti okapungulula kanyona ovanthu vomihoko ovikuavo. Tupu ipopia okuti “ovanthu vomihoko vielikalela vena ovituwa nounongo welikalaila, iya omihoko vimwe viavilapo vali kovikuavo.” Okapungulula kaeta ovilwa, nokuliipa.

⁸ Tyotyili, ovipuka ngovio kavipondola okumoneka mewaneno lio Vakristau. Mahi okuehelivili pokati kovakuatate nonomphange papondola okutuka elungavi atuhetyivili okulikondola omutima. Otyo tyamonekele Novakristau vamwe potyita tyotete, iya Tiago evelingi epulo limwe liakolela: “Opi kutuka ovilwa pokati kenyi?” (Tiago 4:1) Inkha tuyala vakuetu iya atusoko okuti hamwe tukahi vali nawa kuvo, tupondola okupopia ine okulinga otyipuka tyimwe tyivenumanesa. (Provérbios 12:18) Tyotyili, elungavi lipondola okunyona ombembwa mewaneno.

 9. Oñgeni Ombimbiliya itukuatesako okulityilika okapungulula, nononkhalelo ambuho mbelungavi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁹ Inkha tusoka okuti tuevilapo vali kuvakuetu, tuna okuhinangela okuti Jeova uyele omunthu “una omutima welungavi.” (Provérbios 16:5) Tupu tuesukisa okutala nawa omutima wetu atulipulu okuti: ‘Ndyisoka okuti ame navilapo vali kovanthu vovilongo ovikuavo ine veanda ekuavo?’ Inkha tusoka ngotyo, tualimbuako okuti Huku “walinga omalongo aeho, nomunthu wike vala.” (Atos 17:26) Ngotyo, onthue atuho tumbunga ike vala mokonda tuatuka mu Andau. Owova okutavela okuti Huku upanda vali omaanda amwe tyipona omakuavo. Inkha tusoka ngotyo, tukahi nokuyeka Satanasi anyone oluembia newaneko likahi pokati Kovakristau. (João 13:35) Opo tuluise Satanasi atumutilisa, tuesukisa okulityilika ononkhalelo ambuho mbahaviukile mbelungavi.—Provérbios 16:18.

10, 11. (a) Omokonda yatyi katyepuiyile okuhumba ouye? (b) Oityi ankho tyatundililako etyi Dema ahumba ouye?

¹⁰ Satanasi “omutumini wouye uno,” nokuyuunga. (João 12:31; 1 João 5:19) Ouye uno uyandyanesa ovipuka ovinyingi viehelikuatele novitumino Viombimbiliya. Otyo katyilekesa okuti ovipuka aviho vio mouye ovivi. Mahi, tupondola okukala nonthumbi yokuti Satanasi uundapesa ouye uno opo etulingise onkhali. Ine uhanda tupande ouye atuyekepo okufenda Jeova.—Tanga 1 João 2:15, 16.

¹¹ Ovakristau vamwe potyita tyotete ankho vehole ouye. Mongeleka, Paulu wahoneka okuti: “Dema wanthyapo, mokonda uhole ouye uno.” (2 Timóteo 4:10) Ombimbiliya kaipopi oityi Dema ankho ehole mouye, tyemulingisa okusapo Paulu. Tyipondola Dema ankho uhole vali omalumono tyipona ovilinga via Jeova. Inkha otyo otyili, Dema wapumbwa elao liokukala movilinga via Huku. Okuti etyi alinga tyaviuka? Au. Dema ankho upondola okutualako okukala omukuatesiko wa Paulu. Ouye kautuavela ovipuka viapona puevi Jeova etuavela!—Provérbios 10:22.

12. Oñgeni Satanasi apondola okuundapesa eyembelo lietu liokuhanda “omalumono”?

¹² Otyo tupu tyipondola okumoneka nonthue hono. Mokonda Tuvakristau, katyapengele okuhanda okulitekula nokutekula ombunga yetu. (1 Timóteo 5:8) Jeova uhanda tukale nehambu. Onthue tutyii mokonda waavelele Andau na Eva omphangu imwe yombembwa opo vakalemo. (Gênesis 2:9) Mahi Satanasi upondola okuundapesa eyembelo lietu liokuhanda “omalumono.” (Mateus 13:22) Ovanyingi vasoka okuti onombongo nomalumono vikalesa nehambu. Inkha tusoka ngotyo, tupondola okupumbwa otyipuka tyimwe tunatyo tyakolela, oupanga wetu na Jeova. Jesus walondola okuti: “Nawike upondola okukala omupika wo vahona vevali. Mayalepo umwe, akala nohole na mukuavo, ine mahumbupo umwe atombo omukuavo. Kamupondola okukala ovapika va Huku no Vomalumono.” (Mateus 6:24) Inkha tuvapika vomalumono, matuyekepo okuumbila Jeova. Iya otyo umwe Satanasi ahanda tulinge. Tuahayekei onombongo ine ovipuka ovikuavo tulanda vivilepo vali tyipona oupanga wetu na Jeova. Opo tulwe na Satanasi atumutilisa, tuna okukala notyituwa tyaavikua konthele yomalumono.—Tanga 1 Timóteo 6:6-10.

13. Oñgeni ouye uyandyanesa olusoke luapenga konthele yotyinepo notyihola?

¹³ Eliva ekuavo lia Satanasi oundalelapo. Ovanthu ovanyingi vasoka okuti okukala omukuatyili nomulume ine nomukai wove, no motyinepo, otyipuka tyokohale, iya tyikutyilika okulinga etyi uhanda. Mongeleka, omukai umwe wokulinga onosinema wapopia okuti katyitavela okukala omukuatyili komunthu. Wayawisako okuti: “Ame hinemone omunthu omukuatyili ine uhanda okukala omukuatyili.” Omulume umwe wokulinga onosinema wati: “Ame ndyitupu nthumbi yokuti okulinga ngotyo tyivilwa nomunthu mokueenda kuomuenyo wetu auho.” Satanasi uhambukwa unene tyina atala ovanthu vapopia omapita otyinepo otyawa Huku avela ovanthu. Eliapu kalikuatesako ovalinepi tupu kalihande otyinepo tyitualeko. Ngotyo opo tuluise eliapu atulitilisa, onthue tuesukisa okutala otyinepo ngetyi Huku etyitala.

14, 15. Oityi upondola okulinga inkha ulolwa okulinga oundalelapo?

¹⁴ Tyilinge tuanepa ine katunenepe, tuesukisa okulikuatesila opo tuluise ononkhalelo ambuho mboundalelapo. Okuti tyapepuka? Au! Mongeleka, inkha umukuendye, hamwe wiva ava ulongeswa navo kosikola vapopia nokuelipanda okuti katyapengele okulinga otyihola na kese munthu uhanda. Alo umwe velipanda mokonda yokulituma motelefone onondaka mbupopia otyihola nomalutalatu ovanthu vahavalele. Kovilongo vimwe vasoka okuti katyapengele okulituma omalutalatu ovanthu vahavale, mahi tyapenga vala inkha weetuma kovana ovatutu. Ombimbiliya yati: “Una ulinga oumbalehi, ukahi nokulingila onkhali olutu lwae muene.” (1 Coríntios 6:18) Ononkhumbi ononyingi no nonkhia mbutuka kamauvela elitambuliswa pokulinga otyihola. Iya ovakuendye ovanyingi valingile otyihola mahi vahanepele vapopia okuti konyima velivela etyi vetyilinga. Ovitalukiso viouye vitulunda tutavele okuti kamatumono ovitateka inkha tuanya ovitumino via Huku. Inkha tutavela komatutu oo, tupondola okuyapulwa “nononkhono ononene mbonkhali mbuyondya.”—Hebreus 3:13.

¹⁵ Inkha ulolwa opo ulinge oundalelapo, oityi upondola okulinga? Hinangela okuti una eyembelo lioukuankhali. (Romanos 7:22, 23) Likuambela ku Huku opo ekupameke. (Filipenses 4:6, 7, 13) Lityilika ovipuka vipondola okukulingisa oundalelapo. (Provérbios 22:3) Iya tyina wamahongiliyua okutyilinga anya liwa-liwa.—Gênesis 39:12.

16. Oityi Jesus apopia etyi Satanasi emulola, iya oityi tupondola okulilongesilako?

¹⁶ Jesus wetusila ongeleka imwe yakolela. Jesus ketavelele komilao via Satanasi viomatutu. Katuaileko okusoka komatutuo oo. Liwa-liwa apopila Satansi okuti: “Otyo tyahonekwa.” (Tanga Mateus 4:4-10.) Jesus ankho wii Ondaka ya Huku, otyo atyimukuatesako okuundapesa nawa ovihonekwa etyi Satanasi emulola. Opo tulwe na Satanasi atumutilisa, katupondola okuyeka tulolwe okulinga oundalelapo.—1 Coríntios 6:9, 10.

17, 18. (a) Oepi omaliva omakuavo Satanasi aundapesa, iya omokonda yatyi tuekevelela? (b) Oityi matyikamoneka na Satanasi, iya omokonda yatyi tyikupameka okukoleleya?

¹⁷ Elungavi, nomalumono, noundalelapo omaliva etatu a Satanasi. Pena vali omaliva omakuavo. Mongeleka, Ovakristau vamwe vena onombunga mbuvetyilika okufenda Jeova ine vakuelwa nava valongeswa navo kosikola. Vamwe vakala movilongo omu ovatumini vevetyilika okuivisa. Tukevelelale ovitateka ovio. Jesus wetulondola okuti: “Onwe mamukayalwa novanthu aveho, mokonda yenyina liange. Mahi, una ukoleleya alo konthyulilo, oe makayovolwa.”—Mateus 10:22.

¹⁸ Oñgeni tupondola okulwa na Satanasi atumutilisa? Jesus wati: “Putyina ukoleleya uyovola omuenyo wove.” (Lucas 21:19) Natyike omunthu apondola okutulinga tyitualako. Nawike upondola okutupola oupanga wetu na Huku oputyina vala tuyeka tyimoneke. (Romanos 8:38, 39) Alo umwe inkha omuumbili wa Jeova wekolelo unkhia otyo katyilekesa okuti Satanasi wemutilisa. Jeova memututilisa. (João 5:28, 29) Mahi Satanasi utupu ekevelelo. Tyina ouye uno wamahanyuako, mapakwa mokaleya omanima 1.000. (Revelação 20:1-3) Konthyulilo yomanima ovityita ekwi outumini wa Kristu, Satanasi “makapolwa mokaleya” akapewa omuvo opo alole ovanthu vehena onkhali. Konyima yotyo ahanyuako. (Revelação 20:7-10) Namphila Eliapu lihena ekevelo, ove una! Tualako okulwa na Satanasi, iya tualako okupameka ekolelo liove. Ove upondola okulwa na Satanasi omutilisa!