ONTHELE YOKULILONGESWA 21
Etyi Omukanda Eholololo Upopia Ouwa Patyi Matyiketuetela Komutwe Wandyila?
“Amem! Endyu, Tatekulu Sesusi.” — EHOL. 22:20.
OTYIIMBO 142 Tukakatelei Mekevelelo Lietu
ETYI MATULILONGESAa
1. Oityi ovanthu aveho vesukisa okulinga?
HONO, ovanthu vesukisa okulinga otyipuka tyimwe tyesukisa unene. Okuti ovanthu mavakoyopo okutavela Siovaa akale Omutumini wavo, oo mavahulu ku Satanasi Eliapu? Vena umwe okukoya oku mavahulu. Mahi etyi mavakoyo otyo matyilekesa oo mavakapewa omuenyo wahapu, oo mavakahanyuako. (Mat. 25:31-33, 46) “Mononkhumbi ononene,” mavakapakwa enyingilikilo liokuti mavahupu, oo mavahanyuako. — Ehol. 7:14; 14:9-11; Eze. 9:4, 6.
2. (a) Omukanda Ova Hebeleu 10:35-39 utupopila tulinge-tyi? (b) Oñgeni omukanda Eholololo upondola okutukuatesako?
2 Tanga Ova Hebeleu 10:35-39. Ine ove wakoya okuhula ku Siovaa, walinga nawa. Pahe upondola okukuatesako vakuenyi, navo valinge ngetyi walinga. Opo utyilinge, etyi tyivasiwa momukanda Eholololo tyipondola okukukuatesako. Omukanda oo upopia etyi matyikamonekela vana veyele Siovaa, tupu upopia ovipuka oviwa mavikapewa vana vaumbila Siovaa noukuatyili. Matulilongesa ovipuka ovio viesukisa unene. Okulinga ngotyo matyitukuatesako okukakatela mu Siovaa. Tupu, etyi matulilongesa tupondola okukuatesako natyo vakuetu opo vaumbile Siovaa.
3. Oityi matulilongesa monthele ei?
3 Monthele ei, matulilongesa omapulo aa: Oityi matyikamonekela vana vahula ku Huku? Iya oityi matyikalingwa vana vahula kenyama, liapopiwa momukanda Eholololo?
ETYI MATYIKAMONEKELA VANA VAHULA KU SIOVAA
4. Ovanthu patyi Suau amona vena Sesusi keulu?
4 Memonekelo, apositolu Suau wamona ovikundyi vivali viovanthu vahula ku Siovaa iya mavapewa omuenyo wahapu. Otyikundyi tyotete, ovo 144.000. (Ehol. 7:4) Vapolwa pano pohi opo vakatumine na Sesusi keulu. Kumwe na Sesusi, mavakatumina ohi. (Ehol. 5:9, 10; 14:3, 4) Memonekelo, Suau wapopia okuti vena Sesusi keulu Komphunda Siau. — Ehol. 14:1.
5. Apa katutu, oityi matyikamonekela ovalembulwa vahupapo pano pohi?
5 Tundee pomuvo wa apositolu Suau atee hono, kukahi nokuholovonwa ovanthu ovanyingi valinge onthele yo vo 144.000. (Luka 12:32; Loma 8:17) Mahi, Suau wapopia okuti mokueenda kuononthiki mbahulilila, vamwe puvo ankho mavakala nomuenyo pano pohi. Ovo “vokuahupa-po” mavakapakwa “otyilimbo,” tyilekesa okuti vapandwa na Siovaa, mokueenda kuononkhumbi ononene. (Ehol. 7:2, 3; 12:17) Mahi ngapakala vala katutu ononkhumbi ononene mokuahimbika, ovalembulwa ovo mavakatyinduapo avatualwa keulu vekeliwaneke kumwe novo 144.000 veli-ale keulu. Mavakatumina na Sesusi Mouhamba wa Huku. — Mat. 24:31; Ehol. 5:9, 10.
6-7. (a) Ovanthu patyi vali Suau amuene, iya oityi tulilongesila kuvo? (b) Omokonda yatyi ovalembulwa vahupapo “novanthu ovanyingi-nyingi” vena okusuka netyi tyipopia omukanda Eholololo okapitulu 7?
6 Konyima yetyi Suau amona memonekelo ovanthu vokuenda keulu, tupu amono “ovanthu ovanyingi-nyingi.” Tyelikalela novo 144.000, ovanthu Suau amona konyima kavavalulilwe. (Ehol. 7:9, 10) Oityi tulilongesila kuvo? Suau wati: “Ava ovokuatunda mononkhumbi ononene, vakoha ovikutu viavo, avevituelesa mohonde Yondyona.” (Ehol. 7:14) Tyina vamahupu mononkhumbi ononene, “ovanthu ovanyingi-nyingi” mavakalala pano pohi, avakayambwa. — Sal. 37:9-11, 27-29; Pro. 2:21, 22; Ehol. 7:16, 17.
7 Tyilinge tuaholovonwa tuende keulu, tyilinge matukakala pano pohi, okuti tupondola okupola ouwa kuetyi tyapopiwa momukanda Eholololo okapitulu 7? Tupondola okupolako ouwa. Matyikahambukiswa unene kovikundyi ovio vivali vyo vaumbili va Huku! Matukahambukilwa unene etyi tualingile tyokuhula koutumini wa Siovaa. Mahi oityi vali omukanda Eholololo utupopila tyayemba kononkhumbi ononene? — Mat. 24:21.
OITYI VOKUYELE HUKU MAVAKALINGWA?
8. Oñgeni ononkhumbi ononene ha mambuhimbika, iya oñgeni otyipuka otyo matyikalesa ovanthu?
8 Ngetyi tuelilongesale monthele yokualamba, ovatumini vouye uno apa katutu mavakautukila Ombambilonia Ononene, onongeleya ambuho mbomatutu. (Ehol. 17:16, 17) Otyipuka otyo mavakalinga, matyikakala onthyimbi yononkhumbi ononene. Okuti otyipuka otyo matyikalingisa ovanthu vaumbile Siovaa? Au. Omukanda Eholololo okapitulu 6, upopia okuti pomuvo opo ovanthu vahafende Siovaa mavakayumba onthumbi movatumini vouye uno, novanthu vokulinga ovitanda, vaelekwa ngatyina onomphunda. Mokonda ovanthu ovo kavetavelele okuhula Kouhamba wa Huku, mavakakala onondyale mbae. — Luka 11:23; Ehol. 6:15-17.
9. Oñgeni ovaumbili va Siovaa mavakakala ovanthu velikalela mokueenda kuononkhumbi ononene, iya otyo matyieta-tyi?
9 Ovaumbili ovakuatyili va Siovaa mavakakala ovanthu velikalela unene mokueenda kuononkhumbi ononene. Ovo vala mavakakala ovanthu vafenda Siovaa Huku pano pohi iya avehetavela okuyondyua “nenyama.” (Ehol. 13:14-17) Mokonda vakakatela mu Siovaa, otyo matyikaetesa onyengo vana veyele Siovaa. Pahe ovatumini vouye auho, avautukila ovanthu va Huku tyokuhanda umwe okuvenyimako. Otyipuka otyo, otyo tyapopiwa mo Mbimbiliya okuti ovilwa vya Goge ya Magoge. — Eze. 38:14-16.
10. Ngetyi tyipopia omukanda Eholololo 19:19-21, oityi Siovaa malingi tyina ovanthu vae vamautukilwa?
10 Okuti Siovaa una etyi malingi tyina ovanthu vae vamautukilwa? Siovaa wapopia okuti: “Onyengo yange onene maiteme.” (Eze. 38:18, 21-23) Omukanda Eholololo okapitulu 19 utupopila etyi matyikamoneka-po. Siovaa makatuma Omona Wae, aamene ovanthu Vae konondyale mbavo. Sesusi meya ‘nomafualali o keulu,’ kumwe novo 144.000. (Ehol. 17:14; 19:11-15) Ovilwa ovio mavieta-tyi? Okunyimako ovanthu aveho onondingavivi, nomaongano aeho ankho eyele Siovaa. — Tanga Eholololo 19:19-21.
TYINA OVILWA VIAMAPU, PAHE AKULINGWA OTYINEPO
11. Otyipuka patyi otyiwa matyilingwa tyapopiwa momukanda Eholololo?
11 Nkhele soka kehambu ovaumbili va Siovaa mavakakala nalio mokonda yokuahupa kehanyauno lionondyale mba Huku! Matyikakala otyipuka tyimwe tyihambukiswa unene! Namphila keulu makukala ehambu enene tyina Ombambilonia Onene yamahanyuako, mahi pena otyipuka otyikuavo matyikaeta vali ehambu enene. (Ehol. 19:1-3) Otyipuka otyo matyikahambukiswa unene, “otyinepo Tyondyona.” — Ehol. 19:6-9.
12. Ngetyi tyipopia Eholololo 21:1, 2, otyinepo Tyondyona matyilingwa nalupi?
12 Onalupi otyinepo otyo matyilingwa? Tyina o Alumagedom nkhele yehenehimbike, aveho vo 144.000 opo veli-ale keulu. Mahi pomuvo opo, hapoko mapalingwa otyinepo Tyondyona. (Tanga Eholololo 21:1, 2.) Otyinepo Tyondyona matyilingwa vala tyina o Alumagedom yalambale iya opo onondyale ambuho mba Huku mbanyimuako-ale. — Sal. 45:3, 4, 13-17.
13. Oityi matyikalingwa motyinepo Tyondyona?
13 Oityi matyikalingwa motyinepo Tyondyona? Ngetyi otyinepo tyihonyeka omulume nomukai, otyinepo Tyondyona matyikahonyeka Ohamba, Sesusi Kilisitu, “nomuhikuena wahiwisua nawa”, vo 144.000. Otyipuka otyo matyikaikula outumini omupe maukatumina ohi omanima 1.000. — Ehol. 20:6.
EPUNDAUMBO LIOMUNKHIMA, NOVIWA MALITUETELA
14-15. Omukanda Eholololo okapitulu 21, vo 144.000 uveeleka natyi? (Tala olutalatu lwo kondye.)
14 Omukanda Eholololo okapitulu 21 weeleka vo 144.000 nepundaumbo liehiwa nawa litiwa “o Selusalei Omphe.” (Ehol. 21:2, 9) Epundaumbo olio lina omamanya 12, iya komamanya oko “kuna omanyina 12 ono apositolu 12 Mbondyona.” Oityi tyahuvisile unene Suau? Wahuvile unene etyi amona enyina liae liahonekwa ku limwe pomamanya oo. Otyo tyali otyipuka otyiwa ngatyi! — Ehol. 21:10-14; Efe. 2:20.
15 Kutupu vali epundaumbo lielifwa nolio. Ankho lina etapalo enene lialingwa no olu yatyo muene. Tupu lina omapito alingwa nomamanya 12 opelola, elisesu liatyo liatungwa nomamanya okuakolela aliaima nawa. (Ehol. 21:15-21) Mahi ankho pena otyipuka tyimwe tyehepo. Suau wapopia okuti: “Hamuene-mo ondyuo yokufendela mokonda Siovaa Huku Wepondolo Aliho Nondyona ovo ondyuo yokufendela yepunda-umbo olio. Iya epunda-umbo kalisukisa ekumbi nii ohanyi opo vimimikile-mo mokonda limimikilwa nomunkhima wa Huku, iya okandiyelo kalio Ondyona.” (Ehol. 21:22, 23) Vana mavakakala mo Selusalei Omphe mavakamona Siovaa otyo vatomphola nae. (Heb. 7:27; Ehol. 22:3, 4) Tyotyili, Siovaa na Sesusi ovo ondyuo yokufendela yepundaumbo olio.
16. Ovipuka patyi oviwa ovanthu mavakakala navio mokueenda Kuomanima Ovityita Ekwi Outumini Wouhamba wa Huku?
16 Tyihuvisa unene okusoka oñgeni ovalembulwa vakala tyina vasoka kepundaumbo olio. Mahi tupu vana mavakakala pano pohi, navo vahambukwa unene okusoka kovipuka oviwa mavakapewa. Mokueenda Kuomanima Ovityita Ekwi Outumini Wouhamba wa Huku, o Selusalei Omphe maikaeta ovipuka oviwa pano pohi. Suau wapopia oviwa ovio ngatyina “ondongi yomeva omuenyo.” Kononthele mbondongi oyo “kuna omiti viomuenyo” viima omafo “okuhakula ovanthu vomalongo.” (Ehol. 22:1, 2) Ovanthu aveho mavakakala nomphitilo yokupola ouwa kovipuka Siovaa makalinga. Katutu-katutu, ovanthu aveho avakakala tyehena vali onkhali. Kakukakala vali omauvela, nii omaluihamo, nii okulila. — Ehol. 21:3-5.
17. Ngetyi tyipopia Eholololo 20:11-13, ovalie mavakapola ouwa komanima Ovityita Ekwi Outumini wa Huku?
17 Ovalie mavakapola ouwa kovipuka oviwa Siovaa makalinga? Haunene ovanthu ovanyingi-nyingi vahupa mo Alumagedom, na vana mavakatyitilwa mouye omupe. Mahi omukanda Eholololo okapitulu 20 tupu upopia vana vankhia mavakatutiliswa. (Tanga Eholololo 20:11-13.) “Ovaviuki” vokuankhiale kohale “na vana vehevaviuki,” vahakalele nomphitilo yokunoñgonoka Siovaa, aveho ovo mavakatutiliswa. (Ovil. 24:15; Suau 5:28, 29) Otyo tyilekesa okuti ovanthu aveho maveya okututiliswa mokueenda Kuomanima Ovityita Ekwi? Au, hatyoko. Vana vaanya omphitilo ankho vena yokuumbila Siovaa etyi nkhele vehenenkhie, kamavakatutiliswa. Vakalele nomphitilo yokupiluluka mahi avehetyilingi. Otyo tyalekesa okuti kavatokalele okupewa omuenyo wahapu Mouye omupe. — Mat. 25:46; 2 Tes. 1:9; Ehol. 17:8; 20:15.
EHETEKO LIAHULILILAKO
18. Oityi matyikamoneka konthyulilo yomanima 1.000?
18 Konthyulilo yomanima 1.000, aveho vana mavakakala pano pohi, mavakakala nekongoko likahi nawa. Nawike vali makamoneswa ononkhumbi nonkhali tuapiñgana ku Andau. (Loma 5:12) Onkhali maikanyimuako pala apeho. Ngotyo, vana mavakakala pano pohi ‘mavakapewa omuenyo’ wehena vali onkhali konthyulilo yomanima 1.000. — Ehol. 20:5.
19. Omokonda yatyi matyikesukisila eheteko liahulililako?
19 Onthwe tutyii okuti Sesusi walolelwe na Satanasi. Ngwe watuaileko okukala omukuatyili etyi alolwa. Mahi okuti ovanthu aveho vehena vali onkhali navo mavakalinga ngetyi tyalingile Sesusi, tyina Satanasi amapewa omphitilo yokuvelola? Munthu-na-munthu oe muene makakumbukula epulo olio tyina Satanasi amapolwa mokaleya konthyulilo yomanima 1.000. (Ehol. 20:7) Vana vakala ovakuatyili mokueenda kueheteko liahulilila ovo mavakapewa omuenyo wahapu iya avakakala neyovo liotyotyili. (Loma 8:21) Mahi vana vahula ku Satanasi mavahanyuako pala apeho kumwe Neliapu novilulu. — Ehol. 20:8-10.
20. Oñgeni ulitehelela etyi pahe wanoñgonoka omaulo avasiwa momukanda Eholololo?
20 Oñgeni ulitehelela etyi pahe wanoñgonoka omaulo avasiwa momukanda Eholololo? Kuahambukilwe okuanoñgonoka okuti noove ukahi momuvo omaulo oo ekahi nokufuiswapo? Kuhande okutyipopila vakuenyi navo vafende Huku yetu? (Ehol. 22:17) Tyina ovipuka ovio vituhika komutima, munthu-na-munthu malingi ngetyi tyapopile apositolu Suau, apopi okuti: “Amem! Endyu, Tatekulu Sesusi.” — Ehol. 22:20.
OTYIIMBO 27 Ehololoko Liovana va Huku
a Ei onthele yahulilila mononthele tuelilongesa mbupopia etyi tyivasiwa momukanda Eholololo. Ngetyi matulilongesa monthele ei, vana vafenda Siovaa noukuatyili mavakapewa ovipuka oviwa komutwe wandyila. Mahi vana veyele efendelo lya Huku mavakahanyuako.