Vakuendye Tyina Muamambatisalwa Tualeiko Okupama Motyili

 1. Ovipuka patyi oviwa ovakuendye ovanyingi vekahi nokulinga?

MOMANIMA ano, Ovakuendye ovanyingi vekahi nokumbatisalwa. Okuti noove wambatisaluale? Inkha noove wambatisaluale, opo tyotyili ovakuatate mewaneno lienyi vahambukwa unene, na Siovaa nae wahambukwa! (Pro. 27:11) Nkhele soka kovipuka ovinyingi ove walingale. Ove welilongesa umwe nawa Ombimbiliya iya tyipondola hamwe wetyilinga mokueenda kuomanima omanyingi. Ovipuka welilongesa viekukalesa nonthumbi yokuti Ombimbiliya tyili ondaka ya Huku umwe. Tyihetyo vala ove wanoñgonoka umwe nawa Hekulu Yombimbiliya iya okala nohole nae. Etyi wamona okuti pahe uhole umwe Siovaa olipakula kwe, ombatisalwa. Walinga umwe nawa!

 2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Tyotyili etyi ankho ukahi nokulinga ononkhono opo umbatisalwe tyipondola hamwe pamonekele ovipuka vimwe vialolele ekolelo liove. Mahi tyina ohole una na Siovaa ikula tupu mokala vali novitateka ovikuavo. Satanasi maovola okutendesa ohole una na Siovaa nokukulingisisa okumuyekapo. (Efe. 4:14) Wahayeke otyipuka otyo tyimonekepo. Mahi pahe oityi matyikukuatesako okutualako okukala omukuatyili ku Siovaa nokufuisapo etyi wemulaa? Wesukisa okutualako okupameka oupanga wove na Siovaa opo ukala omukilisitau wapama. (Heb. 6:1) Oñgeni motyilingi?

 3. Oityi ovakilisitau aveho vesukisa okulinga tyina vamambatisalwa?

³ Tyina tuamambatisalwa atuho tuesukisa okulandula etyi Apositolu Paulu apopilile ovakuatate vae ko Efesu. Wevepopilile opo vakale ovakilisitau “vekula motyili.” (Efe. 4:13) Ongatyina Paulu ankho ekahi nokuvepopila okuti ‘tualeiko okupama motyili.’ Otyipuka otyo Paulu wetyiyandyulula umwe nawa etyi aeleka okukula motyili nokukula kuomona. Tyina olukembe luamatyitwa ovohe vahambukwa unene. Mahi olukembe olo kamalutualako vala okukala olukembe. Nthiki imwe maluyekepo okulinga “ovipuka ovana valinga.” (1 Kol. 13:11) Novakilisitau otyo vekahi ngotyo. Tyina tuamambatisalwa tuesukisa okutualako okukula motyili. Pahe matutale ovipuka vimwe mavitukuatesako okutyilinga.

 4. Otyituwa patyi matyitukuatesako okupama motyili? Hangununa. (Ova Filipu 1:9)

⁴ Tualako okuyawisa kohole una na Siovaa. Ove umuhole-ale unene. Mahi ohole una na Siovaa ipondola okutenda. Ñgeni ngotyo? Otyipuka otyo Apositolu Paulu wetyipopia umwe nawa monondaka tuvasa momukanda Ova Filipu 1:9 (Tanga.) Apositolu Paulu welikuambelele opo ohole yova Filipu “itualeko okuliyawisa vali unene.” Opo ohole tuna na Siovaa ikule tuesukisa okutualako okulinga ononkhono mbokukala “nenoñgonoko liafuapo nokupunga nawa ovipuka.” Tyina ohole tuna na Siovaa iliyawisa tupu tupanda vali unene ovipuka etulingila, novituwa viae, nonkhalelo aendeka ovipuka. Matulingi ovipuka vihambukiswa Siovaa, atuhalingi natyike tyimunumanesa. Matulingi umwe ononkhono mbokunoñgonoka ovipuka vimuhambukiswa atutavela atyiho etupopila.

5-6. Oñgeni ohole tuna na Siovaa mailiyawisa? Hangununa.

⁵ Onthue matuyawisa kohole tuna na Siovaa tyina tunoñgonoka omona wae, walekesa umwe nawa oñgeni Tate yae atuwa. (Heb. 1:3) Etyi matyitukuatesako okunoñgonoka umwe nawa Sesusi okulilongesa omukanda wa Mateusi na Maluku na Luka no wa Suau. Inkha nkhele ove Ombimbiliya kuneitange umwe aiho himbika umwe pehepano. Tyina ulilongesa omikanda ovio, haunene vipopia Sesusi, tala umwe nawa ovituwa viae. Sesusi ankho wapepuka omutima iya ovanthu aveho ankho vetyihole tyokukala ponthele yae atee umwe novana ovatutu (Malu. 10:13-16) Novalongwa vae ankho vakala umwe nawa tyina veli ponthele yae iya ankho vetupu otyinkhe tyokupopia nae. (Mat. 16:22) Mokualinga ovipuka ovio Sesusi wahetekelele umwe nawa tate yae. Siovaa una okankhenda okanene. Tupondola okupopia nae momalikuambelo. Tyina tulikuambela tumupopila umwe atyiho tyili momutima wetu. Tuna onthumbi yokuti petupu onthiki naike Siovaa metukoyesa. Ngwe utuhole iya wesuka unene nonthue. — 1 Pet. 5:7.

⁶ Sesusi ankho una okankhenda novanthu. Omu Apositolu Mateusi wetyipopia umwe nawa etyi ati: “Ankho tyina atala ovanthu ovanyingi, ukala nokankhenda navo, mokonda vamoneswa ononkhumbi nokulingwa onya, ngonongi mbehena omunthita.” (Mat. 9:36) Iya pahe Siovaa oñgeni atala ovanthu? Sesusi wati: “Tyelifwa notyo,Tate yange ukahi keulu kahande povatutu ava pavombe nii vala wike.” (Mat. 18:14) Otyo tyituhambukiswa unene ngatyi! Tyina tunoñgonoka vali nawa Sesusi, ohole tuna na Siovaa iliyawisa vali.

 7. Oñgeni okukala novakuatate vapama motyili tyipondola okukukuatesako?

⁷ Tupu ohole una Siovaa ipondola okuliyawisa, okala omukilisitau wapama motyili tyina ulilongesila kovakuatate vomewaneno lienyi. Tala nawa ehambu venalio. Kavelivele mokonda yokuakoya okuumbila Siovaa. Veita vekupopile onongeleka onongwa vakala nambo mokuumbila Siovaa. Tyina uhanda okulinga otyipuka tyimwe veita vekukuateseko, mokonda “povaviyuli ovanyingi pena eyovo.” — Pro. 11:14.

 8. Oityi ove upondola okulinga inkha una ondima yotyipuka tyimwe watanga Mombimbiliya?

⁸ Lipola ondima. Ngetyi tuapopiale mopalangalafu ya 2, Satanasi malingi atyiho opo ekutyike okukula motyili. Iya tyimwe apondola okulinga opo ekuyondye okukukalesa nondima konthele yovipuka viapopiawa mo Mbimbiliya. Mongeleka, tyina ukahi nokukula movasi ovanthu valongesa okuti ovipuka vieyako vala avike. Ondongeso oyo inumanesa Huku. Otyipuka otyo tyipondola nkhele kunetyisoke, mahi tyina ukahi nokukula movasi ovanthu kosikola valongesa ngotyo. Tyina ovalongesi vove vapopia okuti ovipuka vieyako vala avike, inkha kusoko nawa tyipondola okukala ngatyina otyotyili umwe. Mahi, hamwe vapopia ngotyo mokonda kavenetale ovipuka vilekesa okuti kouye kuna Omutungi. Hinangela onondongwa tuvasa momukanda wa Provérbios 18:17 mbati: “Omutete kokupopia, vemwiiva vati waviukisa, kumbi mukwavo eya apopi, ovipuka aviya koluhandya.” Wehetavele vala ovipuka vipopiwa kosikola osoko okuti otyili, mahi lilongesa umwe nawa-nawa otyili tyikahi Mondaka ya Huku Ombimbiliya opo ove mwene utyitale. Ovola momikanda vietu. Popia novakuatate navo kohale ankho vasoka okuti kouye kutupu Omutungi. Vepula oityi tyevekalesa nonthumbi yokuti tyili kouye kuna umwe Omutungi utuhole. Omatompho ngoo maekukuatesako okunoñgonoka otyili.

 9. Oityi welilongesila ku Melissa?

⁹ Omphange umwe utiwa o Melissa wapolele unene ouwa etyi aovola umwe nawa ovipuka vilekesa okuti kouye kuna omutungi.b Ngwe wapopia okuti: “Kosikola tyina vapopia umwe okuti kouye kutupu omutungi vetyipopia umwe nawa atyimoneka umwe ngatyina uti otyili. Ponthyimbi ame nakalele nowoma wokuovola mokonda ankho ndyisoka okuti hamwe mandyivasi ovipuka vilekesa umwe okuti kouye kutupu Omutungi. Mahi ankho ndyityi okuti Siovaa kahande onthue tumuumbile vala tyihei nawa ovipuka. Pahe andyihimbika umwe okuovolola. Andyitange omukanda, Existe um Criador Que Se Importa com Você? (Okuti Kuna Omutungi Wesuka Noove) No nombulusula mbokuati: Será Que a Vida Teve Um Criador? (Okuti Ovipuka Vina Omuenyo Kuna Ou Wevitunga?) A Origem da Vida – Cinco Perguntas Que Merecem Resposta. (Oku Kuatuka Omuenyo – Omapulo Etano Esukisa Okukumbululwa) Otyipuka otyo, ankho otyo umwe nesukisa. Nelivelele etyi nehetyilingile liwa.”

10-11. Oityi matyikukuatesako okulwa nomahando omavi? (1 Ova Tesalonika 4:3, 4)

¹⁰ Lityilika ovipuka ovivi. Putyina umukuendye omahando okulinga ovivi eliyawisa unene, iya ovakuendye vakuenyi vapondola okukuhongilinya okulinga oundalelapo. Tupu Satanasi uhanda ñgeno ove uvetavela umwe. Pahe oityi matyikukuatesako okuhevetavela? (Tanga 1 Ova Tesalonika 4:3, 4.) Likuambela ku Siovaa omupopila umwe atyiho tyili momutima wove. Mupopila oñgeni ulitehelela, iya muiita ekukuateseko. (Mat. 6:13) Hinangela okuti Siovaa uhanda okukukuatesako kahande okukuvela onombei. (Sal. 103:13, 14) Tupu upondola okutanga ondaka ya Huku maikukuatesako. Melissa, tuapopiale konyima, nae walingile ononkhono mbokulwa nomahando omavi. Wapopia okuti : “Okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho tyankhuatesako okuhatokela momaliva Eliapu. Otyo tyankhuatesako okutala okuti Siovaa una ame iya naame muene ankho nahanda umwe okumuumbila.” — Sal. 119:9.

¹¹ Wahalwe novitateka viove awike. Popia no tate yove vekukuateseko. Katyapepukile okupopila ovipuka viove vakuenyi, mahi otyipuka otyo tyesukisa umwe utyilinge. Melissa wapopia okuti: “Nelikuambelele opo Siovaa ankhuateseko mahi tupu napopilile o tate ovitateka viange. Okualinga ngotyo atyinkhalesa umwe nawa. Iya tupu ankho ndyityii okuti otyipuka otyo nalinga tyahambukiswa unene Siovaa.”

12. Oñgeni ove upondola okukoya okulinga ovipuka vihambukiswa Siovaa?

¹² Endela monondongwa Mbombimbiliya. Tyina ukula o tate yove pahe mavekuyeke ukoye okulinga ovipuka vimwe. Mahi ove nkhele pena ovipuka ovinyingi wehevili okulinga awike. Oñgeni ove molityilika okulinga ovipuka vipondola okunyona oupanga wove na Siovaa? (Pro. 22:3) Omphange umwe utiwa o Kari wapopia ovipuka viemukuatesileko okulinga ovipuka oviwa. Oe wanoñgonokele okuti omukilisitau wapama motyili kamesukisa apeho okupopilwa etyi ena okulinga. Ngwe wati: “Ame ankho nesukisa okunoñgonoka onondongwa mbo Mbimbiliya tyipona vala okunoñgonoka ovitumino.” Tyina utanga Ombimbiliya lipula okuti: ‘Oityi otyipuka etyi tyindongesa tyayemba ku Siovaa? Okuti pena onondongwa mbumwe nesukisa okulandula momuenyo wange? Inkha pena, ouwa patyi mandyipoloko inkha ndyiendelamo?’ (Sal. 19:7; Isa. 48:17, 18) Inkha utanga Ombimbiliya osoko umwe nawa kuetyi ipopia matyikukuatesako okuendelamo, nokukoya okulinga ovipuka vihambukiswa Siovaa. Tyina utualako okupama motyili ove monoñgonoka okuti hapeho mosukisa ou mekupopila etyi wesukisa okulinga, mokonda pahe ove muene monoñgonoka etyi Siovaa asoka.

13. Oñgeni omapanga omawa apondola okukukuatesako? (Provérbios 13:20)

¹³ Linga oupanga novanthu vehole Siovaa. Ngetyi tuelilongesale konyima, omapanga ukoya apondola okukukuatesako okupama motyili. (Tanga Provérbios 13:20.) Omphange umwe utiwa o Sara ankho utupu ehambu. Mahi apamoneka otyipuka tyimwe tyemukuatesileko unene. Sara wapopia okuti: “Nakala nomapanga omawa momuvo watyo. Ame nomufikuena umwe onosimanu ambuho ankho tukala atuho opo tulilongese Omutala Womulavi. Iya umwe pomapanga ange ankho unkhuatesako okuava omakumbululo momaliongiyo. Mokonda yomapanga omawa nakala nao pahe naame andyihimbika okulinga elilongeso liange lioulike nokulikuambela. Andyipameka oupanga wange na Siovaa pahe naame andyikala nehambu.”

14. Oityi Julien alinga opo akale nomapanga omawa?

¹⁴ Oityi matyikukuatesako okukala nomapanga ekahi nawa? Julien, pehepano pahe omukulu wewaneno, wapopia okuti: “Puetyi ankho ndyimukuendye nalingile oupanga novakuatate aveho ankho ndyiundapa navo movilinga viokuivisa. Omapanga oo, ankho ena ombili movilinga viokuivisa iya avankhuatesako okupanda unene ovilinga viokuivisa. Andyipange okuundapa movilinga viomuvo auho. Tupu andyimono okuti ankho ndyikahi nokupumbwa omapanga omawa, mokonda ankho nahanda vala okukala epanga liovanthu veeti liange. Konyima andyilingi oupanga novakuatate vaundapa Mombetele. Onongeleka mbavo mbankhuatesako okukoya ovitalukiso vikahi nawa, otyo atyinkhuatesako okufuena vali ku Siovaa.”

15. Oityi Paulu apopilile Timotiu tyayemba kokulinga omapanga? (2 Timotiu 2:20-22)

¹⁵ Mahi oityi ove molingi inkha umona okuti mewaneno muna omukuatate umwe wehepanga ewaa? Paulu ankho utyii okuti ovakuatate vamwe mewaneno lyo potyita tyotete ankho kavekahi nawa, otyo apopilile Timotiu okuti wahakale ponthele yavo. (Tanga 2 Timotiu 2:20-22.) Oupanga wetu na Siovaa wesukisa unene kuonthwe. Onthwe tualinga ononkhono mbumwe ononene opo tukale noupanga omuwa na Siovaa, naina katupondola okuyeka omunthu nawike atendese oupanga oo. — Sal. 26:4.

16. Ovipuka patyi ove wesukisa okupanga okulinga?

¹⁶ Panga ovipuka mavikukuatesako. Koya ovipuka mavikukuatesako okukula motyili nokupameka ekolelo liove. (Efe. 3:16) Mongeleka, ove upondola okupanga okulinga vali nawa elilongeso liove lioulike, nokutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho. (Sal. 1:2, 3) Tupu upondola okutala inkha ukahi umwe nokulikuambela apeho, mahi omalikuambelo atunda umwe komutima. Tupu wesukisa okutala nawa ovitalukiso ukoya nomuvo uhole okumanena movitalukiso ovio. (Efe. 5:15, 16) Tyina Siovaa atala okuti ukahi nokulinga ononkhono mbokupama motyili matyimuhambukiswa unene.

17. Tyina ukuatesako vakuenyi ouwa patyi upolako?

¹⁷ Ove mopame motyili tyina ukuatesako vakuenyi. Sesusi wati: “Okuava tyihambukiswa vali tyipona okupewa.” (Ovil. 20:35) Inkha ulinga ononkhono mbokukuatesako vakuenyi noove mokala nehambu enene. Mongeleka ove upondola okupanga okukuatesako onombwale na vana vavela veli mewaneno lienyi. Upondola okukevelandelako ovipuka vesukisa nokuvekuatesako okumanga nawa ono telefone. Inkha umukuendye, upondola okukala omukuatesiko wovakulu vewaneno opo utyivile okukuatesako vali unene ovakuatate wove no nomphange. (Fili. 2:4) Tyina ulinga ononkhono mbokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku ulekesa okuti uhole ovanthu. (Mat. 9:36, 37) Inkha tyitavela tupu upondola okupanga okuundapa movilinga viomuvo auho.

18. Oñgeni okuundapa movilinga viomuvo auho tyipondola okukukuatesako okupama motyili?

¹⁸ Okuundapa movilinga viomuvo auho matyikukuatesako okupama motyili. Okukala omukokoli-ndyila matyikuavela omphitilo yokuenda mosikola yovaivisi Wouhamba wa Huku. Tupu upondola okukaundapa Mombetele ine movilinga viokutunga. Omufikuena umwe omukokoli-ndyila utiwa o Katlin wati: “okukala omuvo omunyingi novakuatate no nomphange vapama motyili, naame tyankhuatesako okupama motyili etyi nambatisalwa. Onongeleka mbavo mbankhuatesako okulilongesa vali nawa Ombimbiliya nokulinga ononkhono mbokulongesa vali nawa.”

19. Ovipuka patyi oviwa ove mokala navio inkha utualako okulinga ononkhono mbokupama motyili?

¹⁹ Tyina ove ulinga ononkhono mbokupama motyili tupu mokala novipuka ovinyingi oviwa mavikuhambukiswa. Ove molityilika okupesela vala omuvo wove neeti liove, mahi opange ovipuka mavihambukiswa unene Siovaa. (1 Suau 2:17) Kumakala novitateka vitundilila kokulinga ovipuka viapenga. Mahi atyiho ulinga matyiende nawa tupu mokala nehambu limwe enene. (Pro. 16:3) Ongeleka yove ongwa maikuatesako ovakuendye vakuenyi atee umwe novakulu. (1 Tim. 4:12) Iya haunene, ove muene mokala nehambu nombembwa mokonda ukahi nokuhambukiswa Siovaa iya tupu una oupanga wapama nae. — Pro. 23:15, 16.