Tualako Okupameka Ekevelelo Liove

 1. Oityi Siovaa meketuavela komutwe wandyila?

SIOVAA meketuavela omwenyo wahapu komutwe wandyila. Ovanthu vamwe vakevelela okukala keulu tyahankhia-nkhia vali. (1 Kol. 15:50, 53) Mahi, ovanthu ovanyingi mavakakala apeho pano pohi tyihavele vali nehambu. (Ehol. 21:3, 4) Atuho tuhambukilwa ekevelelo olio, tyilinge vana mavai keulu tyilinge vana mavakakala pano pohi.

 2. Ekevelelo lietu lituka kutyi, iya omokonda yatyi tupopila ngotyo?

² Ondaka “ekevelelo” yapopiwa Mombimbiliya ihangununa ‘onthumbi yokuti ovipuka komutwe wandyila mavikakala nawa.’ Onthue tuna onthumbi yokuti ovipuka ovio mavikamoneka umwe mokonda wevipopia o Siovaa. (Loma 15:13) Iya Siovaa apeho ufuisapo etyi apopia. (Núm. 23:19) Onthue tutyii okuti ovipuka aviho Siovaa etulaa uvivila umwe okuvilinga. Ekevelelo lietu kalituku vala movipuka onthue tusoka, mahi lituka movipuka onthue twii okuti ovio tyotyili umwe.

 3. Oityi matulilongesa monthele ei? (Salmo 27:14)

³ Tate yetu wokeulu utuhole iya uhanda onthue tumuyumbe onthumbi. (Tanga Salmo 27:14.) Tyina onthumbi yetu mu Siovaa yapama, opo vala matutyivili okukoleleya ovitateka tukala navio nevi matukala navio komutwe wandyila. Matulilongesa oñgeni tupondola okuyakulila ekevelelo lietu. Mahi tete nkhele matueleka oñgeni ovipuka tukevelela komutwe wandyila vielekwa nohako no kapasete. Pahe konyima atutale oñgeni matupameka ekevelelo lietu.

 4. Oñgeni ovipuka oviwa tukevelela vielekwa nohako? (Ova Hebeleu 6:19)

⁴ Omukanda apositolu Paulu ahonekelele Ova Hebeleu wapopia okuti ovipuka oviwa tukevelela vielekwa nohako. (Tanga Ova Hebeleu 6:19.) Tyina Paulu ankho alinga oungendi weendela mono mbapolo. Naina Paulu ankho utyii umwe nawa okuti ohako ikuatesako ombapolo okuahatenga-tenga. Nthiki imwe Paulu ankho ukahi mombapolo melunga amukatuka omphepo imwe onene. Vokutaha ombapolo avayumbu ohako momeva opo ombapolo yahaye naapa papenga. (Ovil. 27:29, 39-41) Ngetyi ohako ikuatesako ombaluku, okusoka kovipuka oviwa tukevelela komutwe wandyila tyikuatesako okuhayekepo okuumbila Siovaa tyina tuna ovitateka. Tupu tyitukalesa nonthumbi yokuti ovitateka tunavio hono, kamavikakalako vali. Hinangela okuti Sesusi wapopile okuti matukamoneswa ononkhumbi. (Suau 15:20) Tyina tusoka kovipuka oviwa matukakala navio komutwe wandyila tyitukuatesako okutualako okuumbila Siovaa.

 5. Oñgeni ovipuka Sesusi ankho akevelela viemukuatesileko etyi ehungi kokuipawa?

⁵ Tala oñgeni ovipuka Sesusi ankho akevelela okukakala navio viemukuatesileko okukoleleya etyi ehungi kokuipawa. Monthiki yo Pendekoste yenima 33 P.K., apositolu Petulu apopi eulo limwe lipopia oñgeni Sesusi ankho makala, watile: “Ame mandyikala nekevelo; Mokonda ove kumandyekela melangalo, nii kumayeke omukuatyili wove avole, . . . mondyulisa nehambu enene komaiho ove.” (Ovil. 2:25-28; Sal. 16:8-11) Namphila Sesusi ankho etyi okuti maipawa mahi ankho una onthumbi yokuti matutiliswa iya akakala na Tate yae keulu. — Heb. 12:2, 3.

 6. Oityi omukuatate umwe apopia tyayemba kovipuka tukevelela?

⁶ Okusoka kovipuka tukevelela tyakuatesako-ale ovakwatate ovanyingi okukoleleya ovitateka. Tala etyi tyalingile omukuatate umwe utiwa Leonard Chinn wakalele ko Inglaterra. Movilwa Viotete Viouye Auho omukuatate oo wapakelue mokaleya mokonda yokuanya okukala efualali. Apakwa mokaleya kakala vala omunthu wike, akalamo onohanyi onombali. Etyi vemupola mokaleya oko avemukuluminya okuundapa ovilinga vimwe vialema. Omukuatate Leonard wapopia okuti: “Ovipuka ovio viamonekele naame viankhuatesako okutala okuti, okusoka kovipuka oviwa tukevelela komutwe wandyila tyitukuatesako umwe okukoleleya ovitateka. Tuna ongeleka ya Sesusi, no yono apositolu, no yovauli novipuka oviwa matukapewa komutwe wandyila viapopiwa Mombimbiliya. Okusoka kovipuka ovio tyitukuatesako okukoleleya movitateka.” Ngetyi tuetyimona ovipuka tukevelela, viakala ngatyina ohako ku Leonard, no kuonthue vipondola okukala ngatyina ohako.

 7. Oñgeni okukala novitateka tyipameka ekevelelo lietu? (Ova Loma 5:3-5; Tiaku 1:12)

⁷ Tyina onthue tuamakala novitateka pahe atumono umwe okuti Siovaa wetukuatesako okulambela movitateka ovio, ekevelelo lietu lipama vali. (Tanga Ova Loma 5:3-5; Tiaku 1:12.) Tupu natyina tutavela ovipuka oviwa Ombimbiliya itupopila ekevelelo lietu lipama vali. Satanasi uhanda ovipuka etulola navio ñgeno vitusoyesa umwe, mahi mokonda Siovaa utukuatesako onthue tutyivila okulambela movitateka ovio.

 8. Oñgeni ovipuka tukevelela vielekwa no kapasete? (1 Ova Tesalonika 5:8)

⁸ Ombimbiliya yeeleka ovipuka tukevelela no kapasete. (Tanga 1 Ova Tesalonika 5:8.) Efualali liivala okapasete opo liyakulile omutwe walio. Nonthue tuesukisa okuyakulila omutima wetu komaliva a Satanasi. Satanasi liyandyanesa omatutu opo litunguanguanese. Ngetyi okapasete kayakulila omutwe wefualali, ovipuka tukevelela viyakulila omalusoke etu, atutyivili okukala ovakuatyili ku Siovaa.

 9. Oityi ovanthu vana vokuhayumbu onthumbi movipuka Huku alaa valinga?

⁹ Okusoka komuenyo wahapu matukakala nao, tyitukuatesako okulinga ovipuka oviwa. Mahi inkha katulunguka, atuyeke omalusoke omavi akale komutima wetu, tupondola okulimbuako okuti komutwe wandyila matukakala nomwenyo wahapu. Tala etyi tyalingile Ovakilisitau vamwe vokotyita tyotete ankho vakala mepundaumbo lio Kolindu. Ovakilisitau ovo onthumbi yavo yokuti ankho makukakala etutilo yatendele. (1 Kol. 15:12) Paulu evepopila okuti ovanthu vana vokusoka okuti kutupu etutilo, valinga vala ovipuka vina vahanda mokonda vasoka okuti mavankhi-ale. (1 Kol. 15:32) Hono ovanthu ovanyingi vokuhayumbu onthumbi movipuka vina Huku meketuavela komutwe wandyila, valinga vala etyi mwene vahanda. Vesuka vala nokukala nehambu pehepano. Mahi onthue tuyumba onthumbi movipuka Huku etulaa. Ovipuka Huku meketuavela komutwe wandyila vielekwa no kapasete mokonda vituyakulila kokusoka ovipuka viapenga tupu vitukuatesako okulityilika ovipuka vipondola okunyona oupanga wetu nae. — 1 Kol. 15:33, 34.

10. Oñgeni ovipuka oviwa matukapewa vitukuatesako okulityilika omalusoke apenga?

¹⁰ Okapasete kovipuka tukevelela komutwe wandyila, ketuyakulila kolusoke luapenga luokuti, okutavela etyi Huku apopia tyitupuale oku matyitutuala-nako. Mongeleka ovanthu vamwe vapopia okuti: ‘Ame himetyivili-ale okukakala povanthu vamakakala-ko apeho. Ame hityivili-ale okulinga ovipuka oviwa. Ame himetyivili-ale okuendela Movitumino vya Huku.’ Hinangela okuti epanga lya Sombe Elifasi nae wapopile ovipuka ngovio. Elifasi watile: “Ove wati hamwe nomunthu upondola okutiwa wasukuka?” Tupu apopi vali okuti: ‘Tala! Siovaa, una kayumbu-ale onthumbi movanthu vae, neulu vala komaiho ae, kaliasukukile.’ (Jó 15:14, 15) Tehelela omatutu ngoo! Satanasi oe uhanda umwe tusoke ngotyo. Ngwe utyii okuti ine tukala nomalusoke ngoo, matuyeke-po okuyumba onthumbi movipuka Siovaa etulaa. Naina ove lityilika omalusoke oo, osoko vala kovipuka oviwa Huku meketuavela. Apeho soka okuti Siovaa uhanda ove ukakale nomuenyo wahapu iya ngwe mekukuatesako umwe opo ukakale nomuenyo oo. — 1 Tim. 2:3, 4.

11. Omokonda yatyi tuesukisila okupwa-elundo tyina tukevelela ovipuka Siovaa meketuavela?

¹¹ Okukala nekevelelo liapama hapeho tyapepuka. Tyina tukevelela ovipuka Huku etulaa pamwe tupondola okuponwa. Mahi, apeho tuna okuhinangela okuti Siovaa ukalako pala apeho iya onkhalelo atala omuvo yelikalela no yetu. (2 Pet. 3:8, 9) Siovaa malingi umwe atyiho opo afuisepo ovipuka etulaa, mahi upondola okutyilinga momuvo onthue tuahakavelela. Oityi tyipondola okutukuatesako okukevelela noumphua-lundo ovipuka Siovaa etulaa? — Tia. 5:7, 8.

12. Ngetyi tyipopia Ova Hebeleu 11:1, 6, Oñgeni omunthu wokuna ekevelelo tupu ena onthumbi?

¹² Ekevelelo lietu malipame vala tyina tupameka oupanga wetu na Siovaa wo kwetulaa ovipuka oviwa komutwe wandyila. Ombimbiliya ipopia okuti omunthu wokuyumba onthumbi movipuka Huku etulaa tupu una onthumbi yokuti Huku okuekahi iya “uyamba vana valinga ononkhono mbokumuovola.” (Tanga Ova Hebeleu 11:1, 6.) Tyina tuna onthumbi yokuti Siovaa oko ekahi, tyitukuatesako okukala nonthumbi yokuti etyi apopia Mombimbiliya meketyifuisapo umwe. Pahe matulilongesa ovipuka vimwe tuna okulinga opo tupameke oupanga wetu na Siovaa nonthumbi yetu movipuka meketuavela.

13. Oityi tuna okulinga opo tukale omapanga a Huku?

¹³ Likuambela ku Siovaa nokutanga Ombimbiliya. Namphila onthue tuhamono Siovaa mahi tupondola okukala epanga liae. Onthue tulikuambela kwe mokonda tutyii okuti ututehelela umwe. (Jer. 29:11, 12) Onthue tutehelela Huku tyina tutanga Ombimbiliya natyina tusoka kuetyi tuatanga. Tyina tutanga oñgeni Siovaa atekulile ovanthu vana vo kuakalele ovakuatyili kwe kohale, onthumbi yetu tuna movipuka Huku etulaa maipame vali. Aviho viahonekwa Mondaka ya Huku “viahonekwa opo vitulongese, na tukale nekevelelo mokonda yokukoleleya kuetu nepameko litunda Movihonekwa.” — Loma 15:4.

14. Omokonda yatyi tuesukisila okusoka kovipuka Huku alingilile ovaumbili vae kohale?

¹⁴ Soka komilao Huku afuisapo-ale. Tala etyi Huku apopilile Ambalayau na Salaa. Mokonda ankho vakulupale, ankho kavapondola vali okukala novana. Mahi Siovaa evepopila okuti mavakala nomona. (Gên. 18:10) Etyi Huku apopila Ambalayau okuti mokala nomona wakalele ñgeni? Ombimbiliya yati: “Ankho una ekevelelo liokuti Makala he yomalongo omanyingi.” (Loma 4:18) Namphila Ambalayau ankho ketyii oñgeni Huku mafuisapo otyipuka otyo mahi ankho una onthumbi yokuti metyifuisapo umwe. Iya tyili Huku etyifuisapo umwe. (Loma 4:19-21) Ongeleka ei, itukuatesako okutala okuti Siovaa apeho ufuisapo etyi apopia namphila ngoti tyina tutyitala katyitavela-le okutyifuisapo.

15. Omokonda yatyi tuesukisila okusoka kovipuka Huku etulingila-le?

¹⁵ Soka kovipuka Huku okulingila-le. Soka kovipuka oviwa wakala navio etyi Huku afuisapo omilao apopia mondaka yae Ombimbiliya. Mongeleka, Sesusi wapopia okuti Siovaa mekuavela etyi wesukisa. (Mat. 6:32, 33) Tupu wapopia okuti tyina wiita Siovaa ononkhono mbae ngwe mekuavelambo. (Luka 11:13) Iya Siovaa wafuisapo umwe omilao ovio. Tyipondola hamwe wasoka vali komilao omikuavo Siovaa apopia iya wamona umwe oñgeni evifuisapo. Mongeleka, Siovaa wekulaa okuti mekupameka iya mekuavela okulia okunyingi kuopaspilitu. (Mat. 6:14; 24:45; 2 Kol. 1:3) Tyina ove usoka kovipuka ovinyingi Huku ekulingila-le moyumbu onthumbi movipuka ovikuavo mekekulingila komutwe wandyila.

16. Omokonda yatyi ekevelelo lietu otyipuka tyimwe otyiwa Huku etuavela?

¹⁶ Ekevelelo lietu liomuenyo wahapu otyipuka tyimwe otyiwa Huku etuavela. Onthue tuhanda ñgeno otyipuka otyo tyilifuilapo liwa mokonda tuna onthumbi yokuti tyili matyikamoneka umwe. Ekevelelo olio likahi ngo hako, mokonda litukuatesako okukoleleya tyina tuna ovitateka natyina tumoneswa ononkhumbi iya atee umwe tyina ovanthu vahanda okutuipaa. Tupu likahi Ngo kapasete, mokonda liyakulila omalusoke etu atutyivili okulityilika ovipuka viapenga. Ovipuka tukevelela viapopiwa Mombimbiliya vitukuatesako okufuena ku Huku nokunoñgonoka okuti ngwe utuhole unene. Naina tyina tupameka onthumbi yetu movipuka Huku etulaa tupolako ouwa.

17. Omokonda yatyi tuhambukililwa ovipuka oviwa matukakala navio?

¹⁷ Apositolu Paulu wapopilile ovakilisitau vepundaumbo lio Loma okuti, “Hambukilwei ekevelelo lienyi.” (Loma 12:12) Paulu ankho uhambukilwa ekevelelo liae mokonda ankho utyii okuti inkha utualako okukala omukuatyili, makakala umwe keulu. Nonthue tuhambukilwa ovipuka Siovaa etulaa mokonda tuna onthumbi yokuti mekevifuisapo umwe. Omuhoneki umwe wo Salmo wahoneka okuti: “Uhambukwa oyouna ukevelela mu Siovaa Huku, . . . una wokuyumbwa onthumbi apeho.” — Sal. 146:5, 6.