Oñgeni Siovaa Etukuatesako Atukoleleya Nehambu?

1-2. (a) Oityi matulilongesa monthele ei? (b) Oityi tyilekesa okuti Siovaa uhanda umwe okutukwatesako?

SIOVAA utukuatesako okukoleleya ovitateka vietu atukala nehambu movilinga tumulingila. Oityi Siovaa alinga etukuateseko? Iya oñgeni tupolako ouwa putyina tukuateswako na Siovaa? Onthele ei maikumbulula omapulo oo. Mahi tyina nkhele tuehenelilongese omapulo oo, matunoñgonoka epulo eli: Okuti tyilityili Siovaa uhanda umwe okutukuatesako?

² Onondaka apositolu Paulu apopia momukanda ahonekela ova Hembeleu, mbupondola okutukwatesako okuvasa ekumbululo liepulo olio. Paulu wahoneka okuti: “Siovaa omukwatesiko wange; Ame himakala nowoma. Oityi omunthu apondola okundinga?” (Heb. 13:6) Ono Mbimbiliya mbumwe mbuhangununa umwe nawa ondaka “omukwatesiko” yapopiwa mo velesikulu ei. Ondaka oyo ipopia omunthu umwe una nokuhateka otyo aulula naakwatesweko. Pahe soka ku Siovaa una nokuhatekela komunthu umwe wehulilwa na emukuateseko. Onondaka ombo mbulekesa okuti Siovaa tyilityili uhanda umwe okutukuatesako. Tyina Siovaa eli ponthele yetu, matutyivili okukoleleya ovitateka vietu nehambu.

 3. Omovipuka patyi vitatu Siovaa etukuatesako okukoleleya ovitateka vietu nehambu?

³ Omovipuka patyi vitatu Siovaa etukuatesako okukoleleya ovitateka vietu nehambu? Opo tukumbulule epulo olio, matupopi ovipuka vimwe viapopiwa momukanda wa Isaías. Mokonda omaulo omanyingi Siovaa atumine Isaia eehoneke tupu apopia ovaumbili va Huku mono nthiki mbuno. Pokuapopia omaulo oo, Isaia weepopia umwe nawa opo tweenoñgonoke nawa. Tutalei etyi tyipopia omukanda wa Isaías okapitulu 30. Mokapitulu oko, Isaia wapopia onongeleka ononyingi mbulekesa oñgeni Siovaa akuatesako ovanthu vae, (1) mokututehelela nawa nokukumbulula omalikwambelo etu, (2) mokutuhongolela iya (3) mokutuyamba pehepano nokomutwe wandyila. Pahe matuhimbika okulilongesa ovipuka ovio vitatu vipopia oñgeni Siovaa etukuatesako.

 4. (a) Oñgeni Siovaa apopia ova Sundeu vo pomuvo wa Isaia, iya oityi tyamonekele navo? (b) Oityi Siovaa alaele ovaumbili vae? (Isaías 30:18, 19)

⁴ Monondaka mbokuhimbika omukanda wa Isaías okapitulu 30, Siovaa wapopia okuti ova Sundeu vekahi ngatyina “ovana vokweheeivi, vayawisa kononkhali mbavo.” Ayawisako okuti: “Ovanthu onomphuki vahahande okutehelela otyitumino tyange.” (Isa. 30:1, 9) Mokonda ova Isilayeli ankho kavahande okutehelela Siovaa, Isaia evepopila okuti Siovaa meveyumbu ovihuna avamono ononkhumbi. (Isa. 30:5, 17; Jer. 25:8-11) Tupu apopi vali okuti mavatwalwa koukonde ko Mbambilonia. Mahi ankho pena ova Sundeu vamwe ovakwatyili, iya Isaia evepopila otyipuka tyimwe tyevepamekele unene. Wevepopilile okuti nthiki imwe, Siovaa mevekondola vali kotyilongo tyavo ko Selusalei. (Tanga Isaías 30:18, 19.) Iya tyili ngatyo umwe tyimoneka-po. Siovaa eveyovola koupika ko Mbambilonia. Mahi palambele omanima omanyingi opo Siovaa eveyovole. Eulo ankho lipopia okuti “Siovaa makevelela noumphwa-lundo opo evekuateseko.” Otyo tyilekesa okuti ankho mapakala umwe omanima omanyingi otyo ova Sundeu ovo veli vala koupika ko Mbambilonia. Iya tyili opo ova Isilayeli vakondoke ko Selusalei palambele umwe omanima 70. (Isa. 10:21; Jer. 29:10) Etyi pahe ovanthu vakondoka motyilongo tyavo, po nonkhuka mbemone ankho vamoneswa koukonde apapingi ononkhuka mbehambu enene.

 5. Oityi Isaías 30:19 itupopila?

⁵ Hono onthwe tupamekwa nonondaka mbati: “Tyina amekwivi ukahi nokuliyava opo ukwatesweko tyotyili mekukwatesako.” (Isa. 30:19) Apa pahe Isaia ukahi nokutupopila okuti Siovaa metutehelela umwe nawa-nawa tyina tuliyava kwe, iya makumbulula liwa-liwa omalikwambelo etu. Omuuli Isaia ayawisako okuti: “Makati vala ivee ondaka yove yokuliyava ekukumbulula.” Onondaka ombo mbutuhinangelesa okuti Tate yetu wafwapo pala okukuatesako vana vehulilwa. Okunoñgonoka otyipuka otyo, tyitukwatesako atukoleleya nehambu.

 6. Oñgeni onondaka mba Isaia mbulekesa okuti Siovaa utehelela kese muumbili wae tyina elikuambela?

⁶ Oityi vali ovelesikulu ei itupopila tyayemba komalikuambelo? Siovaa utehelela umwe nawa elikwambelo lya kese wike puonthwe. Oityi tupopila ngotyo? Melaka lyo Hembeleu monthele yotete yokapitulu 30 ko mukanda wa Isaías, muvasiwa ondaka, “onwe” iya ipopia ovanthu ovanyingi mokonda Siovaa wesuka novaumbili vae aveho. Mahi mo velesikulu 19 ondaka “ove” ipopia vala omunthu wike, tyilekesa okuti Siovaa wesuka na kese muumbili wae. Isaia wahoneka okuti: “Ove kumakalilalila vali, makala nokankhenda noove, mekukumbulula.” Mokonda Siovaa o Tate yetu wolwembia, tyina tuamasoyo ngwe ketupopila okuti “tuna okukala nga vakuetu.” Siovaa utyii okuti ovanthu velikalela, otyo atehelelela omalikuambelo a munthu-na-munthu. — Sal. 116:1; Isa. 57:15.

 7. Oñgeni Isaia na Sesusi valekesa okuti okulikuambela tyesukisa unene?

⁷ Tyina tulikuambela ku Huku atumupopila etyi tyitulingisa otyiho, Siovaa utukumbulula liwa-liwa etuavela ononkhono twesukisa opo tutyivile okukoleleya. Na ankho otyitateka katyipu liwa ngetyi onthwe ankho tukevelela, no ngotyo twesukisa okutualako okuita ku Siovaa etuavele ononkhono tuesukisa tukoleleye. Ngwe mwene otyo umwe ahanda onthwe tulinge. Otyo tutyivasa monondaka mba Isaia mbati: “Mwehemuyekei [Siovaa] apululukwe-po.” (Isa. 62:7) Otyo tyihanda okutiwi? Tyihanda okupopia okuti tuna okulikuambela apeho ku Siovaa. Onondaka mba Isaia mbutuhinangelesa onthengele-popia imwe Sesusi apopile yayemba kelikuambelo ivasiwa mu Luka 11:8-10, 13. Sesusi wapopia okuti tuna “okuita apeho” ononkhono mba Huku, tupu tuna okuita Siovaa etukuateseko okulinga etyi tyaviuka.

 8. Kohale, oñgeni onondaka mba Isaías 30:20, 21 mbafwisilwe-po?

⁸ Tanga Isaías 30:20, 21. Etyi omafualali ova Mbambilonia eliseta nepundaumbo lyo Selusalei enima no nohanyi epandu, ovanthu avamono ononkhumbi. Mahi ngetyi tyipopia ovelesikulu 20 no 21, Siovaa walaele okuti ova Sundeu vana ankho velivela avayekepo okulinga ovivi ankho vapondola okuyovolwa. Mokuapopia Siovaa “Ngomulongesi wavo Omunene,” Isaia wapopile okuti Siovaa ankho mevelongesa oñgeni vena okumufenda ngetyi ahanda. Onondaka ombo ambufwisapo puetyi pahe ova Sundeu vayovoka koukonde. Siovaa walekesa okuti Omulongesi Omunene uvehongolela iya ovanthu vae avahimbika okupindula-po efendelo Liasukuka. Onthwe tuyambwa unene mokonda Siovaa omulongesi wetu Omunene mononthiki mbuno.

 9. Oñgeni hono Siovaa etuhongolela?

⁹ Mokutualako nonthengele-popia yae, Isaia wapopia ovipuka vivali vilinga ngatyina onthwe tuvalongwa va Siovaa. Tyotete Isaia wapopia okuti: “Ove mokamona Omulongesi wove Omunene nomaiho ove mwene.” Monthengele-popia ei, omulongesi uli komutwe wovalongwa vae. Onthwe tuna elao limwe enene liokulongeswa na Siovaa mononthiki mbuno. Mahi mwene oñgeni Siovaa etulongesa? Siovaa utulongesa neongano liae. Onthwe tupandula unene mokonda tupewa onondongwa mbutunda meongano lya Siovaa. Onthwe tulongeswa momaliongiyo no movionge nomikanda no mo jw broadcasts , novipuka ovikwavo vali vitukuatesako otukoleleya nehambu momuvo uno wepuiya.

10. Oñgeni onthwe twiiva “ondaka iivalela konyima yetu”?

¹⁰ Isaia tupu wapopia otyipuka tyavali Siovaa oñgeni etulongesa. Wati: “Omakutwi enyi maekeiva ondaka iivalela konyima yenyi.” Apa omuuli wapopia Siovaa ngatyina ekahi nokulongesa ovalongwa vae mahi otyo eli konyima yavo nokuvelongesa etyi vena okulinga. Mononthiki mbuno onthwe tuiva ondaka ya Huku iivalela konyima yetu. Oñgeni tuyiiva? Apa Huku atuma ovanthu vahoneke ondaka yae Ombimbiliya palambale omanima omanyingi. Ongatyina uti iivalela konyima yetu. Ngotyo, tyina onthwe tutanga Ondaka ya Huku, ongatyina uti tuna nokutehelela ondaka ya Huku iivalela konyima yetu. — Isa. 51:4.

11. Opo tukoleleye nehambu oityi tuna okulinga, iya omokonda yatyi?

¹¹ Ouwa patyi tupolako tyina Siovaa etuhongolela neongano liae Nondaka yae? Isaia wapopia ovipuka vivali. Tyotete wati, “ondyila oyei.” Tyavali ati, “endeleimo.” (Isa. 30:21) Tyili apa hakunoñgonoka vala “ondyila” tupu tuna “okuendelamo.” Pokati kondaka ya Siovaa, onthwe tulongeswa neongano liae tunoñgonoke etyi Siovaa akevelela kuonthwe. Tupu tunoñgonoka oñgeni matuendela muetyi tulongeswa. Opo tukoleleye nehambu movilinga tulingila Siovaa, tuna okulinga ovipuka ovio vivali. Tyina tulinga ngotyo, opo vala matuyambwa na Siovaa.

12. Ngetyi tyipopia Isaías 30:23-26, oñgeni Siovaa ayamba ovaumbili vae?

¹² Tanga Isaías 30:23-26. Oñgeni eulo eli liafuisuapo etyi ova Isilayeli vatunda koupika ko Mbambilonia? Siovaa wevepele ovipuka ovinyingi opo vakale nomwenyo tupu opo vetyivile okumuumbila. Etyi vakondoka motyilongo tyavo, Siovaa eveavela okulia okunyingi. Namphila Siovaa eveavelele okulia okunyingi, mahi otyipuka otyiwa vali evepele okulia kwopasipilitu ankho kuvekuatesako okumufenda ngetyi ahanda. Huku wapele ovipuka oviwa ovanthu vae ankho vehenemone-ale. Ovelesikulu 26, ilekesa okuti Siovaa ankho uvemimikila. Otyo tyilekesa okuti ankho uvekuatesako vanoñgonoke nawa Ondaka yae. (Isa. 60:2) Ovipuka oviwa Siovaa alingilile ovanthu vae vievekuatesileko avemuumbila nehambu nokukala nononkhono “mokonda yomutima wavo ukahi nawa.” — Isa. 65:14.

13. Oñgeni eulo lipopia okupindulwa-po kuefendelo lya Siovaa likahi nokufuiswapo hono?

¹³ Okuti eulo lipopia okupindulwa-po kuefendelo lya Siovaa lipopia onthwe hono? Eenga onthwe umwe lipopia! Ñgeni ngotyo? Okuhimbikila mo 1919, ovanthu ovanyingi-nyingi vekahi nokuyovoka mo Mbambilonia Onene, — onongeleya mbomatutu. Vena nokuya momphangu imwe ongwa vali yapona motyilongo tyalaelwe tyo Isilayeli. Vekahi nokunyingila motyilongo otyiwa tyopasipilitu. (Isa. 51:3; 66:8) Otyilongo otyo tyopasipilitu oityi?

14. Otyilongo tyopasipilitu oityi iya ovalie vakalamo? (Tala onondaka mbahangununwa.)

¹⁴ Okuhimbikila mo 1919, ovalembulwa veli motyilongo tyopasipilitu.b Etyi pakala, vana mavakakala pano pohi, “onongi ononkhuavo,” tupu navo avahimbika okunyingila motyilongo otyo tyopasipilitu iya Siovaa una nokuveavela ovipuka ovinyingi oviwa. — Suau 10:16; Isa. 25:6; 65:13.

15. Otyilongo tyopasipilitu tyikala-pi?

¹⁵ Opi kukala otyilongo tyopasipilitu mono nthiki mbuno? Ovafendi va Siovaa vavasiwa movilongo ovinyingi kombanda yohi. Tyilekesa okuti ovafendi va Siovaa vavasiwa mouye auho. Ngokuti katyesukisile otyilongo patyi tukala, tupondola okukala motyilongo tyopasipilitu, mahi oputyina vala tukuatesako efendelo liotyotyili.

16. Oñgeni tupondola okutwalako okutala kouwa wotyilongo tyopasipilitu?

¹⁶ Opo tutualeko okukala momphangu yopasipilitu, tuna okupandula etyi tuli pokati kovanthu va Siovaa mouye auho. Oñgeni tupondola okutyilinga? Omokutala kouwa wotyilongo otyo atwahatale vala unene kovivi vyo vanthu vakalamo. (Suau 17:20, 21) Omokonda yatyi otyiwa okulinga ngotyo? Nkhele tusokei ko ngeleka ei. Tyina tueenda motyiteta tyimwe otyiwa, onthwe tutyihole unene tyokutala omiti omiwa vielikalaila. Tupu no mewaneno liovanthu va Siovaa, naamo muna ovanthu velikalaila vekahi ngomiti. (Isa. 44:4; 61:3) Namphila motyiteta muna omiti ominyingi vielikalaila, mahi tumona vala okuti “otyiteta” tyehiwa atuahatale vali “komiti” vilimo viapenga-penga. Katupondola okutala vala kovivi vakwetu mewaneno valinga, mokonda otyo tyipondola okututalula atwahamono ouwa wovanthu va Huku velikwata-po.

17. Oityi munthu-na-munthu esukisa okulinga opo atuho mewaneno tulikuate-po?

¹⁷ Oityi munthu-na-munthu esukisa okulinga opo atuho mewaneno tulikuate-po? Munthu-na-munthu wesukisa okuovola ombembwa. (Mat. 5:9; Loma 12:18) Tyina tulinga ononkhono mbokupaka ombembwa pokati ketu na vakuetu mewaneno, ngotyo tukahi nokuyawisa kouwa wotyilongo tyopasipilitu. Tuhalimbweiko okuti munthu-na-munthu uli motyilongo otyo tyopasipilitu o Siovaa wemweeta-mo. (Suau 6:44) Siovaa uhambukwa unene tyina atala ovafendi vae valinga ononkhono opo vakale nombembwa avelikwate-po! — Isa. 26:3; Ageu 2:7.

18. Okutyi tuna okusoka iya omokonda yatyi?

¹⁸ Siovaa waavela ovanthu vae ovipuka ovinyingi oviwa. Oñgeni onthwe tupondola okupola-ko ouwa? Oputyina tulilongesa Ondaka yae, nomikanda tukahi nokupewa neongano liae viapolwa Mombimbiliya. Tyina tulilongesa nokusoka kuetyi tuelilongesa, tyitukwatesako okukala novituwa oviwa “atulihumbu na vakuetu” mewaneno. (Loma 12:10) Tyina tusokolola kovipuka oviwa Siovaa etuavela, tukala noupanga wapama nae. Iya tyina tusokolola kovipuka oviwa Siovaa meketuavela komutwe wandyila, tyituavela ondundo yokuahayekepo okumufenda. Ovipuka ovio vitukuatesako atukala nehambu movilinga tulingila Siovaa pehepano.

19. (a) Ngetyi tyipopia Isaías 30:18, onthumbi patyi tunayo? (b)  Oityi matyikukuatesako okukoleleya nehambu?

¹⁹ Tyina Siovaa amaeta onthyulilo youye uno wovivi, “makakatuka” opo etukuateseko. (Isa. 30:18) Onthwe tuna onthumbi yokuti Siovaa “Huku yo ouviuki” kamayeke ouye uno wa Satanasi ukaleko ehimbwe. (Isa. 25:9) Onthwe tukevelela noumphwa-lundo onthiki Siovaa maeta eyovo. Tyina nkhele omuvo oo wehenehikepo, tuhanda okupanda elao tunalio liokulikuambela, nokulilongesa, nokuendela muetyi tulilongesa mondaka ya Huku, nokusokolola kovipuka oviwa Siovaa meketuavela. Tyina tulinga ngotyo Siovaa metukuatesako atukoleleya nehambu mefendelo tumulingila.