“Likoyelei Ou Onwe Mwene Mamufende”

 1. Opo tukale nehambu liotyotyili oityi tusukisa okulinga ya omokonda yatyi? (Isaiya 48:​17, 18)

TATE yetu wokeulu utuhole unene, uhanda tukale nehambu pehepano no komutwe wandyila. (Omup. 3:​12, 13) Pokwetutunga, wetutunga nounongo wokulinga ovipuka, mahi ketutungile nounongo wokulitumina, nokulikoyela etyi tyaviuka neetyi tyapenga. (Omup. 8:9; Sele. 10:23) Ngwe utyii okuti opo tukale nehambu liotyotyili, tusukisa okumufenda atutavela ovitumino viae. — Tanga Isaiya 48:​17, 18.

 2. Satanasi uhanda tusoke-tyi, ya oityi Siovaa alinga?

² Satanasi uhanda tusoke okuti opo tukale nehambu, katusukisa okufenda Huku, mwene tupondola vala okulitumina matukala-le nawa. (Ehim. 3:​4, 5) Pahe opo Siovaa alekese okuti etyi Satanasi apopia omatutu, ayeke ovanthu nkhele velitumine vala. Mahi onthwe tutyeete umwe okuti ovanthu okulitumina nii tyitupu-ale. M’Ombimbiliya mwapopiwa ovanthu ovanyingi ovakai novalume, ankho vena ehambu liotyotyili mokonda yokufenda Siovaa. Povanthu ovo, wali umwe vali nehambu liokufenda Huku, o Sesusi Kilisitu. Pahe matupopi oityi Sesusi akoyelele okufenda Siovaa. Haa atupopi oityi tutila Tate yetu wokeulu oe vala wata-mo mokufendwa. Pokumanuhula atupopi oityi noonthwe twakoyela okufenda vala Siovaa.

OITYI SESUSI AKOYELELE OKUFENDA SIOVAA

 3. Oityi Satanasi apopilile Sesusi ya Sesusi akoyo-po-tyi?

³ Etyi Sesusi eli pano pohi, wakoyele okufenda vala Siovaa. Etyi Sesusi ambatisalwa, apakala vala katutu Satanasi emupopila okuti, ine umufenda vala like, memwaavela omauhamba aeho o mouye. Sesusi emuti: “Pita na kuna Satanasi! Tyahonekwa okuti: ‘Fenda Siovaa Huku yove, oe vala una okulingila ovilinga vikola kwapwa.’” (Mat. 4:​8-10) Oityi Sesusi akoyelele okufenda Huku? Matutale ovipuka vimwe.

4-5. Oityi tyatwaile Sesusi kokukoya okufenda vala Siovaa?

⁴ Otyipuka tyotete tyatwaile Sesusi kokukoya okufenda vala Siovaa okumuhole. Sesusi ankho uhole unene Tate yae. (Swau 14:31) Otyikwavo, Sesusi ankho utyii okuti otyipuka tyaviuka ena okulinga, okufenda Siovaa. (Swau 8:​28, 29; Ehol. 4:11) Tupu ankho utyii okuti Siovaa oe ondyivi-ndyivi yomwenyo, uyumbwa onthumbi, una otyali. (Ovii. 33:4; 36:9; Tia. 1:17) Pokupopia na Sesusi, Siovaa ankho upopia otyili, oe wapele Sesusi omunkhima ankho ena-o. (Swau 1:14) Mahi Eliapu liaeta vala ononkhia, likemba, lina omalityindailo, nelungavi. (Swau 8:44) Mokonda Sesusi ankho wii umwe nawa Huku, tupu ankho wii nawa Eliapu, ehetavela okuhula k’Eliapu. — Fili. 2:​5-8.

⁵ Otyikwavo tyatwaile Sesusi kokufenda Siovaa, omokonda ankho utyii okuti makapewa oviwa. (Hemb. 12:2) Tupu ankho utyii okuti ine ukakatela mu Siovaa masukukisa enyina lya Tate yae, amaneko ononkhia, nonkhali yaetwa-ko n’Eliapu.

OITYI TUTILA SIOVAA OE WATA-MO MOKUFENDWA

6-7. Oityi ovanthu ovanyingi vahafendela Siovaa, ya oityi tutila Siovaa oe vala wata-mo mokufendwa?

⁶ Ovanthu ovanyingi hono kavafende Siovaa, mokonda kavei nawa etyi ekahi, tupu kavei ovipuka oviwa ehole okuvelingila. Vekahi umwe vala ngovanthu vomo Atena ava omutumwa Paulu apopilile Ondaka ya Huku. — Ovil. 17:​19, 20, 30, 34.

⁷ Paulu wapopilile ovanthu vomo Atena okuti Huku yotyotyili “oe wapa ovanthu omwenyo, nomphepo vafima, novipuka aviho.” Tupu apopi vali okuti: “Onthwe tuna tupu omwenyo oe, twenda-enda tupu oe, tuli tupu kouye oe.” Mokonda Huku oe Omutungi “wapola ovilongo aviho momulume wike vala,” oe vala wata-mo mokufendwa. — Ovil. 17:​25, 26, 28.

 8. Oityi Siovaa ahalingi?

⁸ Mokonda Siovaa oe Omutungi wouye auho, ankho upondola okupopila ovanthu okuti ngaliti pano ame vala muna okufenda. Mahi Siovaa hatyoko alinga ngootyo. Mwene utulekesa vala ovipuka vilekesa okuti oko eli, ya utuhole atuho. Huku uhanda ñgeno ovanthu ovanyingi vakala omapanga ae apeho. (1 Tim. 2:​3, 4) Pahe opo ovanthu vakale omapanga ae, Siovaa utulongesa noonthwe tukalongese ovanthu evi apanga, neevi makalingila ovanthu aveho kombanda yohi. (Mat. 10:​11-13; 28:​19, 20) Tupu Huku wapaka-ko omawaneno omu tumufendela, etwaavela ovakulu vewaneno vetuhole, vetukwatesako. — Ovil. 20:28.

 9. Okutyi tumonena olwembia lwa Siovaa?

⁹ Tyimwe tyilekesa okuti Siovaa uhole ovanthu, otyetyi aavela ovipuka oviwa ovanthu vatyo aveho na vana umwe vehesukile-ale nae. Tala vala vimwe alinga: Nkhele vala tya kohale ovanthu ovanyingi mwene ovo velikoyela etyi tyaviuka neetyi tyapenga. Mahi no ngootyo, Siovaa motyali tyae ovanthu ovo uveavela ovipuka vesukisa, vatwaleko nomwenyo. (Mat. 5:​44, 45; Ovil. 14:​16, 17) Ovanthu ovo, tyati umwe ovo vapondola okukala nomapanga, ovo vapondola okukala nomaumbo avo, ovo valia kovilinga valinga. (Ovii. 127:3; Omup. 2:24) Ovipuka ovio vilekesa umwe nawa okuti Tate yetu wokeulu, uhole ovanthu vatyo aveho. (Oku. 34:6) Pahe matutale oityi onthwe mwene twakoyela okufenda Siovaa, atutale oityi Siovaa aavela vana vemufenda.

OITYI TWAKOYELA OKUFENDA VALA SIOVAA

10. (a) Otyipi otyipuka otyinene vali tyitutwala kokufenda Siovaa? (Mateusi 22:37) (b) Oviwa patyi wapola koumphwa-lundo wa Siovaa? (Oviimbo 103:​13, 14)

¹⁰ Noonthwe otyipuka otyinene vali tyitutwala kokufenda Siovaa, okumuhole, nga Sesusi. (Tanga Mateusi 22:37.) Tufwena vali ku Siovaa, tyina tunoñgonoka etyi ekahi. Nkhele tusokei vala otyipuka Siovaa apwa elundo. Etyi ova Isilayeli vehemutavelele, Siovaa elivondela kuvo ati: “Yekei-po-vo vala mbaa onondyila mbenyi onombi.” (Sele. 18:11) Noonthwe Siovaa utweevela mokonda utyii okuti atuho tuvakwankhali, tunthata vala. (Tanga Oviimbo 103:​13, 14.) Tyina usoka otyipuka Siovaa apwa elundo, ekweevela, neetyi mwene ekahi, otyo katyikupe ondundo yokumufenda apeho?

11. Oityi vali tyitutwala kokufenda Tate yetu wokeulu?

¹¹ Otyikwavo tyitutwala kokufenda Siovaa, omokonda tutyii okuti otyo otyipuka tyaviuka tuna okulinga. (Mat. 4:10) Tutyii okuti ine tukakatela mwe metwavela ovipuka oviwa. Tyina tukakatela mu Siovaa, tusukukisa enyina liae, tumuhambukiswa, atyimoneka okuti Eliapu enkhembi. Ine tukoya okufenda Siovaa pehepano, opo no mouye omupe matukakala nomphitilo yokumufenda. — Swau 17:3.

12-13. Oityi welilongesila koo Jane na Pam?

¹² Natyina umwe nkhele tuvana vala, no ngootyo tupondola okukoya okuhumba Siovaa, pahe tyina tuli nokukula, atumuhumbu vali unene. Tutalei etyi tyalingile ovahikwena vevali velikwai, oo Jane na Pam.a Etyi vahimbika okulilongesa Ombimbiliya, Jane ankho una vala omanima 11, ou Pam ankho una vala omanima 10. Ovohe ankho kavesukile-ale nokulilongesa Ombimbiliya, mahi avevepopila okuti onwe mupondola okulilongaisa Ombimbiliya Nonombangi mba Siovaa, mahi tyikola okuti vala konthyulilo yosimanu atuho tweenda kokapela ketu. Jane wapopia wati: “Etyi Onombangi mba Siovaa vandongesile atyinkhwatesako umwe unene anahalingi etyi ankho tyilinga vakwetu tulongeswa navo kosikola, okulinga ovipuka viasila nokupwena.”

¹³ Etyi pakala, ovahikwena ovo avakala ovaivisi, avambatisalwa, pahe avelipake movilinga vioukokoli-ndyila, oku otyo tupu vatekula ovohe vakulupa. Jane mokwasoka etyi Siovaa emulingila, wapopia wati: “Ame nelimonena-ko umwe okuti Siovaa kayeke-po ovanthu vae, utekula nawa omapanga ae. Ngeetyi tyipopia 2 Timotiu 2:​19, ‘Siovaa ovanthu vae mwene uvei.’” Tyotyili, Siovaa utekula nawa ovanthu vana vakoya okumufenda mokonda yokumuhole!

14. Oityi tutila evi tulinga neevi tupopia vikwatesako okusukukisa enyina lya Siovaa? (Tala omalutalatu.)

¹⁴ Onthwe tulongesa tupu ovanthu otyili tyiyemba ku Siovaa, omokonda tuhanda okukwatesako Siovaa okusukukisa enyina liae. Nkhele soka vala ñgeno una epanga liove enene, wati umwe oe una okankhenda, oe una otyali, oe weevela ovanthu. Hono nthiki imwe, omunthu umwe eya ekupopila okuti epanga liove, una onya, ukemba. Molingi ñgeni? Moamena epanga liove, oti etyi uli nokupopia omatutu. Noonthwe haityo ñgoo, tyina Satanasi naava vahula kwe vasilisa enyina lya Siovaa nomatutu vapopia, onthwe twaamena Siovaa atuvepopila otyili tyiyemba kwe. (Ovii. 34:1; Isa. 43:10) Tulekesa okuti tuhanda okufenda Siovaa nomutima wetu auho, mweevi tupopia neevi tulinga.

15. Etyi omutumwa Paulu ayeka-po elongeso liae oviwa patyi amwene? (Ova Filipu 3:​7, 8)

¹⁵ Onthwe twetyipaka umwe komutima tyokuyeka-po ovipuka vimwe tutyivile okufenda nawa Siovaa, nokuundapa vali unene movilinga viae. Nkhele tusokei komutumwa Paulu, ankho wankhimana unene melongeso liova Sundaa. Mahi no ngootyo ayeke-po elongeso liae, alingi omulanduli wa Kilisitu afende Siovaa. (Ngal. 1:14) Aundapa unene movilinga vya Huku, akoywa akatumine na Kilisitu keulu. Paulu kelivelele okwakoya okufenda Siovaa, noonthwe ine otyo tulinga kamatulivele. — Tanga Ova Filipu 3:​7, 8.

16. Oityi tulilongesila ku Julia? (Tala omalutalatu.)

¹⁶ Ine tutyipaka komutima tyokufenda umwe vala Siovaa, matupewa oviwa pehepano no komutwe wandyila. Tutalei etyi tyalingile omufikwena umwe Ombangi utiwa o Julia. Etyi Julia ehenelilongese otyili, ankho omwiimbi mokapela kavo nkhele tya pouna. Mokonda ankho wiimba umwe nawa, pahe ahimbika okulongeswa vali unene nomwiimbi omunongo vali kwe, opo alongoke umwe vali nawa. Apahakala-le ehimbwe, Julia ankhimana, pahe ankho wiimbila vala apa paiimbila omanene atyo. Apakwa mosikola yankhimana unene yokwiimba. Umwe pwaava alongeswa navo, ahimbika okumuhipululila-po evi viayemba ku Huku. Emupopila okuti kouye kuna Huku enyina liae o Siovaa. Julia ahimbika okulongeswa Ombimbiliya tuvali mosimanu. Pahe akoyo okufenda Siovaa ayeke-po okwiimba nomanene atyo. Mahi okutyiyeka-po katyapepukile. Julia wati: “Ovanthu ovanyingi ankho vamphopila okuti okuyeka-po okwiimba opo ndyifende Siovaa outyova. Mahi ame ankho otyo umwe nesuka natyo, tyokuundapela unene Siovaa.” Apa Julia ayeka-po okwiimba palamba-le omanima 30. Okuti pahe welivela? Julia wapopia vali wati: “Nahambukwa unene etyi nakoya okufenda Siovaa, ndyina ombembwa, natula omutima, tupu nayumba-ko onthumbi okuti Siovaa komutwe wandyila makampha atyiho ndyihanda andyikululuka.” — Ovii. 145:16.

TWALAKO OKUFENDA SIOVAA

17. (a) Vana vehenekoye okufenda Huku vena okunoñgonoka-tyi? (b) Vokufenda-le Huku oityi vena okulinga?

¹⁷ Tuli kononthiki mbahulilila mbouye uno. Omutumwa Paulu wahoneka wati: “Kwakamba vala katutu,” “ou uli nokuya, mehiki kamasete.” (Hemb. 10:37) Otyo tyihanda okuti-wi? Omuvo ovanthu vena vakoye okufenda Huku kauhi vali. (1 Kol. 7:29) Pahe onthwe vokwakoya-le okufenda Huku, tutyii okuti noonthwe matukondyo umwe novitateka, mahi tukoleleyei vala, omuvo wahupa-ko kauhi-ale vali “kwakamba vala katutu.”

18. Oo Sesusi na Siovaa vahanda tulinge-tyi?

¹⁸ Sesusi wapopilile ovalongwa vae ati valinga nawa etyi vakoya okumulandula, mahi ati vena okumulandula apeho. (Mat. 16:24) Ine apa twahimbika okufenda Siovaa pena-le omanima omanyingi, no ngootyo tuhetyiyekei-po, tyikale komutima. Siovaa uhanda tutwaleko okumufenda. Namphila tyahapepukile, mahi ine tulikwatehila Siovaa metuyambe, atukala nomwenyo ukahi nawa pehepano! — Ovii. 35:27.

19. Oityi tulilongesila ku Gene?

¹⁹ Ovanthu vamwe vasoka okuti tyina omunthu afenda Siovaa upumbwa vala ovinyingi, kakala-le nehambu. Noonwe vakwendye novahikwena musoka okuti muna vimwe muli nokupumbwa mokonda yokufenda Siovaa? Omukwendye umwe Ombangi utiwa o Gene wati: “Ankho ndyisoka okuti mokonda Ndyimbangi ya Siovaa ndyili vala nokupumbwa ovinyingi. Ovana vakwetu ankho vetyihole tyokwenda kovipito, tyina vamatuukisa omanima valingilwa-po okapito. Mahi ame ankho ndyenda vala komaliongiyo no movilinga viokwivisa.” Otyipuka otyo Gene ankho asoka atyimutwala kokulinga-tyi? Wapopia vali wati: “Pahe ankho ndyiti vala mphai mondyila mphai motyiputu. Andyilipake mokulinga ovipuka viahaviukile vakwetu ankho valinga, mahi anahakala-le nehambu liotyotyili. Pahe andyisoko koviwa vituka kokulinga etyi Ombimbiliya ipopia. Andyisuku natyo tyokufenda Siovaa nomutima auho, okutuka umwe opo, Siovaa akumbulula omalikwambelo ange.”

20. Oityi onthwe twapanga okulinga?

²⁰ Omwiimbi umwe waiimbila-po Siovaa ati: “Una ehambu oyouna ove uholovona omweta ponthele yove, opo akale mokati komapata ove.” (Ovii. 65:4) Noonthwe tuhanda okutwalako okufenda Siovaa atulingi ngeetyi Susuwee apopile watile: “Ame no veumbo liange, matufende vala Siovaa.” — Susu. 24:15.