Kuatesako Ovana “vo Nongendi”

1, 2. (a) Ovitateka patyi ovana vovanthu vatilila kovilongo ovikuavo vakala navio? (b) Omapulo patyi matulilongesa monthele ei?

“JOSHUA wati: Ame ankho ndyipopia elaka lio kotyilongo kuatunda ovo tate putyina tukahi peumbo no mewaneno.” “Mahi konyima etyi nahimbika okuenda kosikola, tupu andyihimbika okupopia elaka lio motyilongo tuatilila. Pakala vala omanima ehehi pahe ankho nahanda vala okupopia elaka lio motyilongo tuatilila. Pahe omaliongiyo elaka lio tate ankho hienoñgonoka vali.” Ovanthu ovanyingi vakala notyitateka ngo tya Joshua.

² Hono, ovanthu valamba po 240.000.000 vatilila kotyilongo otyikuavo. Inkha ove una ovana mahi watilila motyilongo otyikuavo, oñgeni upondola okukuatesako ovana vove okukala nohole na Jeova “nokueendela motyili”? (3 João 4) Oñgeni tupondola okukuatesako vakuetu?

3, 4. (a) Oñgeni ovohe vapondola okuava ongeleka ongwa kovana vavo? (b) Oityi ovohe vahapondola okukevela kovana vavo?

³ Vohe, ongeleka yenyi yakolela unene inkha muhanda ovana venyi vakala noupanga wapama na Jeova nokukakala nomuenyo uhapu. Tyina ovana venyi vaimbuka okuti “mupaka tete momuenyo Ouhamba” velilongesa okuyumba onthumbi mu Jeova nokuimbuka okuti mevekuatesako movipuka vesukisa. (Mateus 6:33, 34) Paka tete momuenyo ovilinga via Jeova tyipona okuovola vali omalumono. Tyinda omuenyo wapola pokati nokulityilika okukala no nongele. Ovola okupandwa na Jeova, tyipona okuovola onombongo ine “omunkhima wovalume.”​—Tanga Marcos 10:21, 22; João 12:43.

⁴ Uhaovole ovilinga vikupola omuvo wokukala novana vove. Yeka vaimbuke okuti uhambukwa unene tyina vapaka tete momuenyo wavo ovilinga via Jeova, tyipona okuovola omunkhima no nombongo. Lityilika okukala nolusoke luapenga luomouye luokuti ovana vena okuundapa unene opo vatekule ovohe. Hinangela okuti, “ovana havoko vena okupakela omalumono ovohe, mahi ovohe ovo vena okupakela omalumono ovana vavo.”​—2 Coríntios 12:14.

 5. Omokonda yatyi ovohe vena okupopia apeho novana vavo konthele ya Jeova?

⁵ Ngetyi tyaulilwe, ovanthu “vatunda momalaka aeho ovilongo” vekahi nokuya meongano lia Jeova. (Zacarias 8:23) Mahi inkha ovana vove kavanoñgonoka nawa elaka liove, otyo tyipondola okukupuilisa okuvelongesa otyili. Otyipuka tyakolela vali upondola okuveavela okuvelongesa Ombimbiliya, nokunoñgonoka Jeova mokonda otyo tyituala komuenyo wahapu. (João 17:3) Opo ovana vove vanoñgonoke omalongeso a Jeova, ove una “okuvelongesa” apeho.​—Tanga Deuteronômio 6:6, 7.

 6. Ouwa patyi tyieta tyina ovana vove velilongesa elaka liove? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁶ Ovana vove mavelilongesa navakuavo no kosikola elaka lio motyilongo watilila. Mahi elaka liove mavelilongesa lio vala tyina upopia navo apeho. Tyina ovana vove vapopia elaka liove, otyo matyipepuka kuvo okutomphola nove nokupopia oñgeni velitehelela. Mahi tyieta ouwa omukuavo. Tyina ovana vove vapopia omalaka evali, otyo tyivekuatesako okusoka tupu tyivekuatesako okunoñgonoka omalusoke avakuavo. Tupu tyiveavela omphitilo yokuundapa unene movilinga viokuivisa. Carolina, vatilila kotyilongo otyikuavo novohe wati: “Okukala mewaneno lipopia elaka ekuavo otyiwa unene. Tupu tyihambukiswa okukuatesako vakuetu.”

 7. Oityi ove upondola okulinga inkha omona wove upopia elaka ekuavo?

⁷ Pamwe tyina ovana vovanthu vatilila motyilongo vamelilongesa elaka novituwa vio motyilongo vakala, kavahande vali okupopia elaka lio vohe. Vohe, inkha ovana vove vekahi motyitateka ngotyo, okuti ove upondola okulilongesa elaka liomotyilongo otyo? Motyivili vala okulongesa ovana vove avakala Ovakristau inkha unoñgonoka etyi vapopia, novitalukiso viavo, novipuka vatumwa kosikola, alo umwe inkha ukapopia novalongesi vavo. Tyotyili okulilongesa elaka epe tyesukisa omuvo no nonkhono, nokuliola omutima. Mahi okulinga ngotyo tyikuatesako. Mongeleka, inkha una omona ompholo tupu uhapopi, okuti kumalingi ononkhono opo ulilongese elaka lio nompholo opo utomphole nae? Okuti ha ngotyo wesukisa okulinga nelaka omona wove anoñgonoka nawa?a​—Tala okatoi.

 8. Oñgeni upondola okukuatesako ovana vove inkha kupopi nawa elaka lio motyilongo wailukila?

⁸ Tyipondola okupuiya unene kovohe vokuatilila motyilongo okupopia nawa elaka lio motyilongo otyo lipopiwa no vana vavo. Ngotyo tyipondola okupuiya okulongesa ovana vavo “ovihonekwa.” (2 Timóteo 3:15) Inkha ukahi motyitateka otyo, ove upondola okukuatesako ovana vove okunoñgonoka nokukala nohole na Jeova. Omukulu umwe weuaneno utiwa o Shan wati: “Me ankho ketyivili okupopia nawa elaka lio motyilongo tuailukila, tupu onthue ankho katutyivili okupopia nawa elaka liae. Mahi tyina tutala ononkhono alinga mbokulilongesa elaka, nomalikuambelo alinga, nokuendesa efendelo liombunga ono simanu ambuho, onthue tuimbuka okuti okunoñgonoka Jeova otyipuka tyakolela unene.”

 9. Oñgeni ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo vesukisila okulongeswa momalaka evali?

⁹ Ovana vamwe hamwe vesukisa okulongeswa konthele ya Jeova momalaka evali. Omokonda yatyi? Mokonda limwe velipopia kosikola, ekuavo velipopia peumbo. Moluotyo ovohe vamwe vaundapesa omikanda, no novidiu momalaka oo evali. Tyayandyuluka nawa okuti ovohe vokuatilila kotyilongo otyikuavo vena okulinga ononkhono opo vakuateseko ovana vavo okukala noupanga wapama na Jeova.

10. (a) Olie una okutokola ewaneno omu ombunga maikala? (b) Oityi onkhalamutwe yombunga ina okulinga tyina nkhele ehenelinge etokolo?

¹⁰ Tyina “ongendi” ikala kokule newaneno mupopiwa elaka liae, wesukisa okuliwaneka newaneno lipopia elaka lio potyilongo akala. (Salmo 146:9) Mahi inkha potyilongo ukala pena ewaneno lipopia elaka lienyi, onkhalamutwe yombunga oe una okuholovona ewaneno patyi malikuatesako ombunga. Tyina nkhele ehenelinge etokolo, una okusoka nawa nokulikuambela konthele yotyo. Tupu una okutomphola nomukai wae novana vae. (1 Coríntios 11:3) Oityi esukisa okutala nawa? Onondonga patyi Mbombimbiliya mambumukuatesako okulinga omatokolo?

11, 12. (a) Oñgeni elaka lipopiwa mewaneno lipondola okukalesa ovana? (b) Omokonda yatyi ovana vamwe kavahande okulilongesa elaka lio tate yavo?

¹¹ Ovohe vena okutala etyi ovana vavo vesukisa. Opo vanoñgonoke nawa otyili tyo Mbimbiliya, ovana vesukisa okulongeswa Ombimbiliya onosimanu ambuho momaliongiyo. Soka kuetyi: Momaliongiyo mupopiwa elaka ovana vanoñgonoka, ovana vapolako ouwa, alo umwe vapondola okulilongesa vali tyipona etyi ovohe vakevelela. Mahi otyo katyimoneka inkha ovana vekahi mewaneno mupopiwa elaka vahanoñgonoka nawa. (Tanga 1 Coríntios 14:9, 11.) Iya ovohe vesukisa okunoñgonoka okuti elaka liavo ha apeho olio lihika komitima viovana vavo. Tyotyili, ovana vamwe vapondola okulilongesa okuava omakumbululo meliongiyo, nokulinga omalekeso, nokulinga ononthele melaka lio tate yavo, mahi kavetyivili okutyipopia monondaka mbavo muene.

¹² Tupu, ovana kavalundwa vala nelaka. Hinangela etyi tyaendele na Joshua, wapopiwa konthyimbi yonthele. Omphange yae Esther wati: “Kovana, elaka liovohe, nongeleya yavo otyipuka tyike vala.” Inkha omona ulitehelela okuti welikalela kovanthu votyilongo oku ovohe vatunda, tupu upondola okuanya okulilongesa elaka liovohe nongeleya yavo. Oityi ovohe vatilila motyilongo vena okulinga?

13, 14. (a) Omokonda yatyi ovalinepi vamwe vatilila kotyilongo otyikuavo, vailukila mewaneno lipopia elaka lio potyilongo? (b) Oityi ovohe vapondola okulinga opo vatualeko okupameka oupanga wavo na Jeova?

¹³ Ovohe Ovakristau vapaka omahando ovana vavo komutwe tyipona omahando avo muene. (1 Coríntios 10:24) Samuel tate ya Joshua na Esther wapopia okuti: “Ame nomukai wange tuaimbuka elaka lihika komutima wovana vetu, atulikuambela okuita ounongo. Ekumbululo kalieile liwa-liwa. Mahi etyi tuaimbuka okuti kavehakahi nokupola ouwa komaliongiyo elaka lietu, atutokola okuilukila kewaneno lipopia elaka lio motyilongo tukala. Atuhimbika okuenda komaliongiyo no movilinga viokuivisa. Tupu atuhimbika okukonga omapanga opo veye keumbo lietu. Otyo atyiho atyikuatesako ovana okunoñgonoka ovakuatate nokunoñgonoka vali nawa na Jeova. Avehemutale vala ngatyina o Huku, mahi avemutale okuti o Tate yavo tupu Epanga liavo. Onthue tuaimbuka okuti okulinga ngotyo, tyakolela vali tyipona okupopia vala elaka lietu.”

¹⁴ Samuel ayawisako okuti: “Opo tutualeko noupanga wetu wapama na Jeova, ame nomukai wange pamwe ankho tuenda kewaneno lipopia elaka lietu. Ankho tuna ovilinga ovinyingi vituponeswa unene. Mahi tupandula Jeova wayamba ononkhono tualinga. Ovana vetu vetatu vekahi nokuundapa movilinga viomuvo auho.”

15. Omokonda yatyi Kristina aimbukila okuti hahe vali okuilukila kewaneno lipopia elaka lio potyilongo?

¹⁵ Tyina ovana vekula, vapondola okutokola okuilukila mewaneno lipopia elaka ovana vanoñgonoka. Inkha vatokola okulinga ngotyo, ovohe kavapondola okusoka okuti vahanda okulitumina. Kristina uhinangela okuti: “Ame ankho ndyipopia onondaka mbumwe mbelaka liotate, mahi elaka ndyipopia kewaneno lihika komutima wange. Puetyi ndyina omanima 12, andyiende kotyonge tyalingilwa melaka nelilongesa kosikola. Otyo otyikando tyotete, naimbuka okuti ndyikahi nokulilongesa otyili! Tupu, nalinga omapiluluko omakuavo etyi nehimbika okulikuambela melaka lio kosikola. Pahe ndyipopia na Jeova nomutima wange auho!” (Atos 2:​11, 41) Etyi atuukisa omanima 18, Kristina apopi no tate yae okuti uhanda okukakala kewaneno lipopia elaka apopia kosikola. Wati: “Okulilongesa konthele ya Jeova melaka ndyipopia kosikola, tyampha ondundo yokumulingila vali.” Pakala vala katutu Kristina akala omukokoli-ndyila tupu akala nehambu enene.

16. Omokonda yatyi Nadia alingila nawa okutualako okukala mewaneno lipopia elaka lio vohe?

¹⁶ Vakuendye, okuti musoka okuilukila kewaneno lipopia elaka lipopiwa potyilongo? Inkha uhanda okulinga ngotyo, lipula omokonda yatyi. Okuti okuilukila mewaneno matyipameka vali oupanga wove na Jeova? (Tiago 4:⁠8) Ine omokonda kuhande o tate yove vatale ovipuka ulinga? Ine omokonda kuhande okulinga ononkhono mewaneno ukahi? Nadia pahe undapa mo Mbetele wati: “Ovo tate yetu valinga ononkhono mbo kutulongesa elaka liavo, tupu avehetuyeke tuende kewaneno ekuavo. Otyo tyetukuatesako okutala ovipuka monkhalelo onkhuavo nokupopia omalaka evali tupu tyetuavela onomphitilo mbokukuatesako vakuetu okunoñgonoka Jeova.”

17. (a) Ovalie Jeova avela otyilinga tyokulongesa ovana? (b) Oñgeni ovohe vapondola okukuatesuako motyilinga tyavo tyokulongesa ovana vavo?

¹⁷ Jeova wavela ovohe otyilinga tyokulongesa ovana vavo otyili. Otyilinga otyo ketyavelele ovo ina kulu ine ovanthu ovakuavo. (Tanga Provérbios 1:8; 31:10, 27, 28.) Mahi, ovohe vehetyivili okupopia elaka lio motyilongo vailukila vesukisa okukuatesuako okuhika komitima vio vana vavo. Tyina ovohe vaita opo vakuatesueko, otyo katyilekesa okuti vekahi nokuavela vakuavo otyilinga tyokulongesa ovana vavo. Mahi, opala okukuatesako ovana vavo “okuveviyula nomalongeso a Jeova.” (Efésios 6:⁠4) Mongeleka, ovohe vapondola okuita kovakulu vewaneno oñgeni vapondola okuendesa efendelo liombunga no ñgeni vapondola okuvasa omapanga omawa pala ovana vavo.

18, 19. (a) Oityi Ovakristau vapondola okulinga opo vakuatesako ovakuendye? (b) Oityi ovohe vena okutualako okulinga?

¹⁸ Opo vakuateseko ovana vavo, ovohe pamwe vapondola okukonga onombunga ononkhuavo mefendelo liavo. Tupu, ovakuendye ovanyingi velilongesila ko Vakristau ovakuavo tyina vekahi movilinga vio kuivisa na tyina valinga ovipuka ovikuavo kumwe. (Provérbios 27:17) Shan wapopiwa ponthyimbi wati: “Ame ndyihinangela ovakuatate ankho vanthuala keumbo liavo. Tyina ankho vankhuatesako okulinga ononthele mbange, ame ankho ndyililongesa vali. Iya ankho ndyihambukilwa ovipuka tulinga kumwe.”

¹⁹ Tyotyili, ove vapondola okuholovona ovanthu vamwe opo vakuateseko ovana vavo. Ovakuatate ovo vena okupopia nawa konthele yovohe yovana, iya tyina vahanda okulinga otyipuka tyimwe novana ovo vena okuita kovohe yo vana. Tupu, ovakuatate vakuatesako ovana vavakuavo vena okulityilika ovituwa vipondola okungwangwanesa ovanthu vomewaneno. (1 Pedro 2:12) Namphila ovohe vapondola okuita vakuavo vevekuateseko, mahi vena okuhinangela okuti otyilinga tyokulongesa ovana otyavo. Ngotyo, ovohe vena okutala nawa etyi ovana vekahi nokulongeswa.

20. Oñgeni ovohe vapondola okukuatesako ovana vavo okukala ovaumbili vekolelo va Jeova?

²⁰ Vohe, likuambelei ku Jeova opo emukuateseko tupu lingei atyiho muvila. (Tanga 2 Crônicas 15:7.) Paka komutwe oupanga wovana vove na Jeova tyipona omahando ove. Linga atyiho uvila opo ukale nonthumbi yokuti Ondaka ya Huku ikahi nokuhika komitima vio vana vove. Apeho soka okuti, ovana vove vapondola okukala ovaumbili va Jeova. Tyina ovana vove valandula Ondaka ya Huku nongeleka yove ongwa, molitehelela nga apostolu João wahoneka okuti: “Natyike vali tyimpha ehambu lipona pueli: okutehelela okuti ovana vange vekahi nokuendela motyili.”​—3 João 4.