Ankho Nahanda Ñgeno Ouye Ukala Vala Nawa

Tyapopiwa na Ursula Menne

Ame ankho nahanda ñgeno ovanthu aveho vatekulwa vala nawa. Mokonda yokulwila otyipuka otyo, andyipakwa mokaleya ko Alemanha Oriental Comunista. Ya tyilinga ovipuka soka ngamo ndyinoñgonokela okuti makukakala ouye umwe mwehelilingwa vali okapungulula. Mahi nkhele mandyityipopi vali nawa.

Ame natyitwa menima lyo 1922, mepundaumbo lyo Alemanha mo Halle. Apa epundaumbo liatungwa pena-le omanima 1.200. Livasiwa koutundilo wekumbi wo Berlim, paendwa 200 km. O Halle nako okalongo kotete mwehimbika okulinga oviso viongeleya yo Protestante. Ondenge yange Käthe, watyitwa menima lyo 1923. Tate yange ankho efwalali ya mee yange ankho wiimba pana panyanena ovanthu.

Okuhanda okupolako tyovanthu vokulingwa onya netyipola umwe ko tate. Etyi tate ayekapo okukala efwalali pahe akala novenda yae yokulandesa, ya ovanyingi ankho vemulanda ovipuka ovokwahepa. Ankho uvelinga unene okankhenda, pahe ankho uvelevalesa vala. Mokonda yotyipuka otyo alinga oniñgoso yae aitoko-po. Otyipuka tyaendele na tate ankho ñgeno tyindongesa-vo okuti okulwa pala okumaneka okapungulula mouye ono katyiivilwale. Mahi mokonda ankho ndyimuhikwena anahasoko-ale nawa.

Ku mee yange nelilongesila-ko okwiimba. Mee walongesile Ame na Käthe okwiimba nokunyana. Ame nondenge yange ankho tuvana vena ehambu, atee menima lyo 1939.

Etyi Pahe Ovipuka Viehimbika Okulema

Etyi namana okutanga o sexta, pahe andyihimbika okulongeswa okunyana. Tupu andyilongeswa na Mary Wigman o Ausdruckstanz (Tyihangununa okuti “okupopila mokunyana). Mary Wigman ankho omunongo kokunyana otyipuka otyo. Tupu andyililongesa okunthinda omalutalatu. Nalongesilwe ovipuka ovinyingi pweetyi ndyimona, otyo ndyipopila okuti nekula umwe nawa nehambu. Mahi etyi Ovilwa Viavali Viouye Auho viehimbika mo 1939, ovipuka pahe avipiluluka umwe. Otyipuka otyikwavo tyendyihamene unene, o pweetyi tate yange anyima mokonda yomukolo ankho ena mo 1941.

Ovilwa viihama unene, etyi viehimbika ankho ndyina vala omanima 17, andyisoko okuti ovanthu pahe vahaluka umwe. Ankho ndyimona ovanthu ovanyingi vatwala kotyipembe tyononkhwatwa tyo Nazista. Okutuka opo pahe okuya ondyala, nononkhia, nonombomba mbohanya ovipuka. Ondywo yetu aihanywa-po nombomba imwe. Ovanyingi mombunga yange vankhile mokonda yovilwa.

Etyi ovilwa viapwa mo 1945, ame nondenge yange na mee yange ankho nkhele tukala ko Halle. Mahi ankho nanepwa-ale ndyina omona wike omukainthu, mahi otyinepo tyetu ankho katyiliale nawa, pahe atulihenge. Mokonda pahe ankho ndyina okutekula omona wange andyike, opo ndyimone onombongo ankho ndyinyana nokulomba.

Etyi ovilwa viapwa, o Alemanha ailetapauka onthwe atukahula kotyilongo ndyituminwa no União Soviética. Pahe ankho ovanthu aveho vena umwe okutyiliya okutuminwa no Comunista. Mo 1949, otyilongo tyo Alemanha ankho tukala ankho tyiihanwa okuti Alemanha Oriental, pahe andyikala o República Democrática Alemã (RDA).

Etyi Ankho Tukahi Nokutuminwa no Comunista

Pomuvo opo mee avele, pahe ankho nesukisa okumutekula. Andyimono ovilinga kukaputu, andyinoñgonoka ovakwendye ankho vahanda-vo okumanako okapungulula. Pena omukwendye umwe wehetavelele okweenda mosikola onene mokonda tate yae ankho owo partindu imwe yo Nazista. Omukwendye una ankho ndyimwii umwe nawa mokonda ankho tukala nae ahimbwe. Pahe andyilipulu okuti: ‘Omokonda yatyi ngwe afetela etyi he alinga?’ Opo pahe nehimbika umwe okulipaka vali unene mopulitika, naame andyihimbika okwenda-enda momatapalo otyo tuti matumane-ko okapungulula. Nthiki imwe andyimate epapele popundi yokunyingila momphangu yokukoyesila yotyilongo tyetu.

Mokonda otyilinga tyange mokomitee yopotyilongo tyetu okuhoneka, pamwe ankho ndyimona ovipuka vimwe vinthyoyesa. Nthiki imwe mokonda yopulitika okomitee ankho yahanda okutuma omikanda komunthu imwe wakulupale opo vemukwate. Otyipuka otyo andyindumanesa unene, omikanda ovio andyiviholeka aviahatumwa.

“Omunthu Umwe Ankho Vasoka Okuti Kekahi Nawa” Ngae Unkhalesa Nonthumbi

Mo 1951, ovalume vevali avanyingila omu ndyiundapa avamphopila okuti: “ove wakwatwa.” Avanthwala mokaleya kamwe katiwa Roter Ochse, ine Ongombe Onkhuhu. Etyi pakala enima, andyitiwa mandyikala mokaleya mokonda yokuhanda okwiipa omutumini. Pena umwe ankho wandyenda konyima akapopila o Stasi, onopulisa, okuti ame napakele pombundi epapele lina. Hakoyesilwale nawa mokonda nii vala kavatehelele etyi napopia. Avati mandyikala omanima epandu mokaleya. Mokaleya andyivele andyipakwa mosipitali yokaleya ankho muna ovahikwena vena 40. Etyi namona ovahikwena vana atyinkhalesa omapita, atee umwe andyilimbililwa. Andyihateka atee pombundi andyihimbika okuveta pevai.

Omuyungi wokaleya amphulu okuti “oityi uhanda?”

Andyimukumbulula okuti: “Mphole muno.” Upondola okumphaka mokaleya kakala vala omunthu wike, mahi mbambavo mphole muno!” Mahi nii vala ahanthehelela. Etyi pakala andyimono omukai umwe welikalela unene na vakwavo. Ankho wahiliya vala nawa. Andyikapumphama ponthele yae.

Ngwe Amphopila okuti: “Ine wahanda pumphama ponthele yange, mahi lunguka. Vakwenyi veli muno vasoka okuti ndyimukalavi mokonda Ndyimbangi ya Siovaa.”

Pomuvo opo ame ankho hityii okuti Onombangi mba Siovaa vatalwa okuti onondyale mbo Comunista. Mahi otyipuka ankho ndyii okuti pena Ovalongwa vamwe v’Ombimbiliya (Onombangi mba Siovaa ankho otyo vaihanwa ngootyo.) ankho vatalelapo tate pweetyi ndyimona. Atee umwe ankho tate uhole okupopia okuti: Ovalilongesi V’ombimbiliya vapopia otyili!”

Nahambukilwe unene etyi nanoñgonoka omukai una ukahi nawa utiwa Berta Brüggemeier. Andyimupopila okuti: “Mbambavo, mphopile vali etyi tyayemba ku Siovaa.” Okutuka opo katweliyekelepo vali, ya apeho ankho tutomphola ovipuka ovinyingi vi’Ombimbiliya. Andyinoñgonoka okuti Huku yotyili Siovaa, o Huku una ohole, omuviuki, uhanda ombembwa. Tupu andyinoñgonoka okuti oe vala meya okumanako ovipuka aviho ovivi vilingwa kombanda yohi. O Salmo 37:10 11 yati: Apa katutu onondingavivi kamambukakala-ko vali ... Mahi onondalawa mavakapiñgana ohi,avakakala-ko nehambu nombembwa onene.

Pahe Andyiyovoka!

Etyi nakala omanima etano mokaleya pahe andyitundu-mo mo 1956. Andyitundu motyilongo tyo República Democrática Alemã andyikakala ko Alemanha Ocidental. Pomuvo opo ankho ndyinale ovana vevali ovo Hannelore na Sabine, navo andyiende navo. Oko ngako tulihengela nomulume wange, atulivasi vali Nonombangi mba Siovaa. Tyina ankho ndyililongesa Ombimbiliya, andyinoñgonoka umwe okuti nesukisa okuyekapo ovipuka vimwe opo ndyityivile okweendela movitumino vya Siovaa. Ngatyo umwe ndyilinga, etyi tyati mo 1958 andyimbatisalwa.

Konyima pahe andyinepwa vali, mahi pahe ankho nanepwa Nombangi ya Siovaa utiwa o Klaus Menne. Ame na Klaus ankho tuna otyinepo tyikahi nawa, atukala novana vevali ovo Benjamin na Tabia. Mahi pahe etyi palamba omanima 20 omulume wange Klaus anyimi. Okutuka umwe opo hanepailwe umwe vali. Mahi okusoka umwe ketutilo tyimphameka, mokonda ndyityi okuti Klaus makatutiliswa. (Luka 23:43; Ovilinga 24:15) Otyikwavo tyinthyambukiswa okutala ovana vange vafenda Siovaa.

Ine hakwelilongesile Ombimbiliya ñgeno hanoñgonokele okuti, o Siovaa vala meya okuviukisa ovipuka. Siovaa kekahi ngovanthu, ngwe wii umwe atyiho tyimoneka noonthwe. Otyipuka otyo tyankhwatesako okutula omutima atee umwe tyina ndyimona vakwetu valingwa onya. Eclesiastes 5:8 yati: “Ine umona omuhepi ulingwa onya mepunda-umbo lienyi, novanthu vahaendela mweetyi tyaviuka, neetyi tyikahi nawa, otyo tyehekutumphulule. Mokonda, ou ukahi nokutumina, weetwe na umwe omunene vali kwe, kuna vali ovakwavo ovanene vali kuvo.” Kutupu vali omunthu omunene wapona komutungi wetu Siovaa. Ova Hebeleu 4:13 yati: “Petupu otyipuka natyike tyaholama komaiho ae, mahi ovipuka aviho vimuhoyo iya vili vala poluhandya komaiho a una meketukoyesa.

Ndyihinangela Ovipuka Viamoneka Naame Omanima 90

Ovanthu pamwe vamphula oñgeni ovipuka ankho vikahi pomuvo wo Nazista no Comunista. Pomuvo opo ovipuka ankho vialema unene. Omautumini aeho alekesa umwe okuti ovanthu kavetyivili okutumina ovanthu ovakwavo. Ombimbiliya yapopia umwe nawa okuti: “Omunthu utumina omunthu mukwavo pala okulimonesa ononkhumbi.” — Eclesiastes 8:9.

Etyi ankho ndyimukwendye nehei nawa ovipuka ankho ndyisoka okuti ovanthu vetyivila okutumina nawa. Pahe nanoñgonoka umwe nawa ovipuka. Omutungi wetu Siovaa oe vala utyivila okuviukisa ovipuka, mouye amukala vala ouviuki. Otyipuka otyo metyilingi tyina ameya okuhanyako ovanthu vatyo aveho valinga ovipuka ovivi, apakeko ouhamba mautuminwa nomona wae Sesusi Kilisitu, una upaka etyi ovanthu vesuka natyo komutwe. Ombimbiliya yapopia okuti, Sesusi ‘uhole ouviuki, iya uyele vana vokwehetavela ovitumino.’ (Ova Hebeleu 1:9) Ndyipandula unene Siovaa wandyeta mouhamba oo ukahi nawa. Ya ndyikevelela nehambu okukatuminwa Nouhamba oo pala apeho!

[Olutalatu]

Ame novana vange ovo Hannelore na Sabine etyi twehika ko Alemanha Ocidental

[Olutalatu]

Hono, pahe ame nomona wange Benjamin nomukai wae Sandra