Oityi Tulilongesila Komaelema Sesusi Alingaile?

 1. Popia etyi tyaendaile-po monthiki Sesusi auka umwe okulinga etyi tyihuvisa.

SOKA ñgeno pahe noove opo uli. Omenima 29, pomuvo Sesusi ahimbika ovilinga viae pano pohi. Pahe tyati nae, na mee yae Maliya, novalongwa vae vamwe, vakongwa kotyipito tyimwe tyotyinepo mo Kanaa, epunda-umbo limwe liahula kombanda yepunda-umbo lyo Nasalee omu Sesusi akala. Maliya, epanga lyo ovo vokwelinepa, mokutala nae uli nokuundapa-mo motyipito omo. Pahe vakati umwe ñgana, peya otyipuka tyimwe matyikundisa vokwelinepa, ovinyu yapwa-po, ngwe motyipito mweya ovanthu ovanyingi.b Maliya aende no pomona wae, ati: “Vetupu ovinyu.” (Suau 2:1-3) Pahe Sesusi malingi ñgeni? Malingi otyipuka tyimwe tyihuvisa unene, matyitula omeva aakala ‘ovinyu imwe yapepa nawa.’ — Suau 2:9, 10.

2-3. (a) Ovipuka patyi vihuvisa Sesusi alingaile? (b) Oityi matupolo-po tyina tulilongesa ovipuka vihuvisa Sesusi alingaile?

² Sesusi hatyo vala otyo alingile, walingile vali ovipuka ovikwavo vihuvisa pweetyi eli pano pohi.c Walingile ovipuka vihuvisa akwatesako ovanthu ovanyingi. Nthiki imwe wapele okulia ovalume vena onomili 5, onthiki onkhwavo ape vali okulia ovalume vena onomili 4. Okuvehonyekela aveho, novakai vali-po, novana vali-po, vapondola umwe okukehika ponomili 27. (Mat. 14:15-21; 15:32-38) Pononthiki mbatyo opo apele okulia ovanthu, tupu ahakula ovanthu ovanyingi ankho vavela. (Mat. 14:14; 15:30, 31) Pahe soka ehambu ovanthu ovo aveho vakalele nalio etyi tyati ovo vahakulwa vala omaelema na Sesusi, ovo vapewa okulia!

³ Ovipuka vihuvisa Sesusi alingaile, hono noonthwe vitulongesa unene. Monthele ei matupopi ovipuka vimwe vihuvisa Sesusi alingaile, neetyi tulilongesila-ko tupameke onthumbi yetu. Tupu matutale oñgeni noonthwe tupondola okukala ovanthu vokulikondola koututu, vena okankhenda ngeetyi Sesusi ali povipuka vihuvisa alingaile.

 4. Ovipuka vihuvisa Sesusi alingaile vitukwatesako tuyumbe onthumbi mulie?

⁴ Ovipuka vihuvisa Sesusi alingaile, vitulongesa otyipuka tyimwe tyipameka onthumbi yetu, ha mwe vala, mahi no mu Tate yae. Mokonda Siovaa oe ankho upa ononkhono Sesusi, Sesusi etyivili okulinga ovipuka aviho alingaile vihuvisa. Omukanda Ovilinga 10:38 wati: “Huku alembula [Sesusi] nononkhono mbae, nepondolo, iya aende motyilongo, otyo alinga oviwa nokuhakula aveho ankho vekahi nokumoneswa ononkhumbi Neliapu, mokonda ankho Huku ukahi nae.” Tupu hinangela okuti, ovipuka aviho Sesusi apopile, neevi alingile — okuti umwe neevi vihuvisa alingaile — vilekesa umwe nawa oñgeni Tate yae asoka, oñgeni akala tyina etutala. (Suau 14:9) Nkhele tala ovipuka vitatu tulilongesila kovipuka vimwe vihuvisa Sesusi alingaile.

 5. Oityi tyatwaile Sesusi kokulinga ovipuka vihuvisa? (Mateusi 20:30-34)

⁵ Tyo tete, oo Sesusi na Tate yae vetuhole unene. Pweetyi Sesusi eli pano pohi, tyamonekele umwe nawa okuti uhole ovanthu etyi alingile ovipuka vihuvisa akwateseko vokuli nokumona emone. Nthiki imwe, ovalume vamwe vevali ovamphoki vemwiihanene evehakule. (Tanga Mateusi 20:30-34.) Sesusi ekevehakula umwe “mokonda yokankhenda.” Ondaka yo Ngeleku yapopiwa apa yatiwa “okankhenda,” ipopia otyipuka omunthu akala mokati tyina atala omunthu waetesa onkhenda. Okankhenda katyo oko katuka umwe kolwembia, oko katwaile Sesusi kokupa ovanthu okulia ankho valiwa nondyala, no kokuhakula omunthu umwe ankho walinga otyilunda. (Mat. 15:32; Malu. 1:41) Naina, tuyumbei-ko onthumbi, Siovaa Huku “wokankhenda,” Nomona wae, vetuhole unene, tyiveihama tyina vetutala tumona emone. (Luka 1:78; 1 Pet. 5:7) Tyotyili navo vesuka umwe natyo tyokumana-ko aviho vili nokuhukaisa ovanthu hono!

 6. Otyilinga patyi otyinene Huku apa Sesusi?

⁶ Tya vali, Huku wetyipa Sesusi tyokumana-ko ovitateka aviho viovanthu. Ovipuka vihuvisa Sesusi alingaile, vialekesa umwe nawa okuti ngwe utyivila okumana-ko ovipuka onthwe twehevili-ale okumana-ko. Ngwe utyivila umwe okumana-ko omwii watyo weeta ovitateka viovanthu, onkhali twapiñgana, neevi vituka-ko, omauvela, nononkhia. (Mat. 9:1-6; Loma 5:12, 18, 19) Ovipuka vihuvisa alingile vialekesa umwe okuti utyivila okuhakula “omauvela atyo aeho,” nokututilisa umwe vana vanyima. (Mat. 4:23; Suau 11:43, 44) Tupu utyivila umwe okutalameka onomphepo ononene, nokuhukulula ovanthu kovilulu. (Malu. 4:37-39; Luka 8:2) Tyipameka omutima okunoñgonoka okuti Siovaa wapa Omona wae otyilinga otyo otyinene!

7-8. (a) Ovipuka vihuvisa Sesusi alingile vitukalesa nonthumbi yatyi? (b) Povipuka vihuvisa mavikalingwa mouye omupe, otyipi-po ove wesuka vali natyo?

⁷ Tya tatu, onthwe tuyumba-ko umwe onthumbi okuti komutwe wandyila matukamona oviwa ovinyingi Mouhamba wa Huku. Ovipuka vihuvisa Sesusi alingile etyi ali pano pohi, vitunoñgonokesa etyi makalinga mouye auho tyina Ouhamba wa Huku wamahimbika okutumina pano pohi. Nkhele tala vala ovipuka matukamona apa katutu tyina Kilisitu amahimbika okutumina pano pohi. Kamatukavela-vela vali mokonda ngwe makamana-ko umwe omauvela atyo aeho, novipuka aviho vihukaisa ovanthu. (Isa. 33:24; 35:5, 6; Ehol. 21:3, 4) Katukankhia-ankhia vali ondyala, nii katukamona vali ovinimawe tumona hono. (Isa. 25:6; Malu. 4:41) Tupu matukahambukwa unene tyina tukayakula vetu vatutiliswa ankho veli “momalangalo mehinangelo lya Huku.” (Suau 5:28, 29) Povipuka vihuvisa mavikalingwa mouye omupe, otyipi-po ove wesuka vali unene natyo wahanda okukamona?

⁸ Movipuka vihuvisa Sesusi alingaile, tyamonekele umwe nawa okuti ngwe ulikondola koututu, una okankhenda, ovipuka vimwe oviwa noonthwe tuna okuhetekela. Pahe matupopi-po ovipuka vivali vityilekesa umwe nawa. Matuhimbikila kweetyi alingile motyipito tyotyinepo tyalingilwe mo Kanaa.

 9. Oityi Sesusi alingile motyipito tyotyinepo? (Suau 2:6-10)

⁹ Tanga Suau 2:6-10. Etyi ovinyu motyipito muna yapwa-mo, okuti ankho o Sesusi umwe vala una okupaka-mo ovinyu? Au. M’ombimbiliya mutupu apa papopia okuti Mesiya ankho malingi ovinyu komahuviso. Mahi nkhele soka vala, ine ove hekulu yotyipito, pahe ukati ñgaa tyokunwa tyapwa-po, tyikukalesa-vo ñgeni? Sesusi mokutala waetehilile-mo onkhenda vavo veli motyipito omo, haunene umwe vokwelinepa, ya ankho kahandele vokwelinepa tyivelinge navi. Ngeetyi twapopia konyima oku, atyitula umwe omeva, aakala ovinyu imwe yapepa, onolitulu mbukehika po 390. Tyipondola hamwe walingile ovinyu oyo aiho opo haa ipewe vamwe maveya-mo vali, okuti hatyo, vokwelinepa mwene ine vahanda haa aveilandesa. Tyotyili ovo ankho vokwelinepa, vapandulile unene otyipuka otyo Sesusi alingile!

10. Ovipuka patyi vitulongesa unene vili mu Suau okapitulu 2? (Tala olutalatu.)

¹⁰ Tala ovipuka vimwe vina etyi vitulongesa, vili momukanda wa Suau okapitulu 2. Wetyimona okuti Sesusi haeko weyulisile omeva momilindi viomamanya? Mokonda Sesusi ankho kahande okulilekesa kovanthu, atolela ovaundapi veyulise omaande momilindi. (Ovelesikulu 6 no 7) Etyi pahe atyitula omaande aakala ovinyu, ngwe ahapolo-ko kovinyu oko akamakelese wokululika otyipito, mahi atolela ovaundapi ngavo vatwala ko wokululika otyipito. (Ovelesikulu 8) Soka Sesusi kapolele okopo yovinyu eityindi otyo ovanthu aveho motyipito vatala, aende po wokululika otyipito ati: ‘Makela kovinyu ame nalinga na utehele etyi yapepa!’

11. Oityi tulilongesila kweetyi Sesusi atyitulile omeva aakala ovinyu?

¹¹ Oityi tulilongesila kotyipuka otyo tyihuvisa Sesusi alingile tyokutyitula omeva aakala ovinyu? Tyitulongesa okuti tuna okulikondola koututu. Sesusi kelimphandele etyi alinga otyipuka otyo; ngwe una nae ankho kelimphande-ale tyina ena etyi alinga. Mahi welikondolele koututu, omunkhima eupe Tate yae. (Suau 5:19, 30; 8:28) Ine noonthwe tuhetekela Sesusi atulikondola koututu, kamatulipake-ko tyina tuna etyi twalinga. Apeho tyina twalinga otyipuka tyimwe movilinga vya Siovaa, twehelimphandelei okwetyelinga, tulimphandelei mwe wetwavela elao liokumuundapela. (Jer. 9:23, 24) Omunkhima tuutwalei no kwe. Mahi ngwe ñgaa, pena umwe etyi onthwe tupondola okuvila vala atwike atwahakwateswako na Siovaa? — 1 Kol. 1:26-31.

12. O motyipuka patyi vali tusukisa okulikondola koututu nga Sesusi? Popia okutyi tupondola okutyitalela.

¹² Pahe tala otyipuka tyimwe tusukisila umwe okulikondola koututu nga Sesusi. Soka ñgeno omukulu umwe wewaneno, wakala umwe ononthiki nokulongesa omukwendye umwe omukwatesiko wovakulu vewaneno, na etyivile okukalinga elongomona lyo tete apewa. Omukwendye oo pahe, etyivili umwe okulinga nawa elongomona olio, alipameka ewaneno. Tyina pahe eliongiyo liapwa, umwe eya komukulu wewaneno wokwalongesa omukwendye oo ati: ‘Watae, ngandi walinga nawa elongomona liae, wetupameka!’ Okuti omukulu oo wewaneno pahe mati: ‘Yoo, walinga nawa, mahi nemukwatesako unene?’ Ine melikondola koututu ati: ‘Yoo, walinga nawa, nahambukwa unene tyina natehela elongomona alinga?’ Ine tulikondola koututu, kamatuhande omunkhima uye no kwoonthwe tyina twamalingila vakwetu ovipuka oviwa. Onthwe tuhambukwa okunoñgonoka okuti Siovaa umona atyiho tulinga, ya utyipanda unene. (Tala Mateusi 6:2-4; Heb. 13:16) Tyotyili Siovaa uhambukwa tyina etutala tulikondola koututu nga Sesusi. — 1 Pet. 5:6.

13. Oityi Sesusi amwene pokuhungi mepunda-umbo lyo Naii? Alingi-tyi? (Luka 7:11-15)

¹³ Tanga Luka 7:11-15. Nkhele soka otyipuka tyimwe Sesusi alingile. Nthiki imwe ankho uli nokwenda no ko Naii, epunda-umbo limwe lyo Ngalileya lielihula nepunda-umbo lyo Sunei oku Eliseu atutilisile omona omukwendye. Apa otyo tyalingwa ankho palamba-le omanima ekehika 900. (2 Reis 4:32-37) Tyina pahe oo Sesusi vehungi umwe kombundi yepunda-umbo, kuna vahonyena novanthu valupuka-mo venda mohika. Ngwe otyipuka tyimwe ankho tyeetesa onkhenda, wokwahipwa-po omuhepe, ya omona oo wanyima ankho oe vala enae. Mahi omuhepe oo wokweihamenwa ankho keke-ko, ankho waongelelwa novanthu vomepunda-umbo. Sesusi atalameka vokwatyinda otyivimbi, alingi otyipuka tyimwe tyahambukisilwe unene ina yo oo wokwanyima, atutilisa omona wae! Povanthu vetatu Sesusi atutilisile vapopiwa mono Evandyeliu, oo omunthu wo tete atutilisile.

14. Ovipuka patyi vitulongesa unene viapopiwa mu Luka okapitulu 7? (Tala olutalatu.)

¹⁴ Nkhele tala vala ovipuka vimwe vina etyi vitulongesa vili mu Luka okapitulu 7. Wetyimona okuti mwene Sesusi oe “wamona” omukulukai wokwahiwa-po, pahe ‘emweetehila-mo onkhenda’? (Ovelesikulu 13) Etyi Sesusi emumona atyimwiihama komutima, emweetehila-mo onkhenda. Tyipondola omuhepe oo ankho uli nokulila otyo alandula mo vokwatyinda otyivimbi. Sesusi katyemwiihamene vala komutima, mahi walingile umwe etyi tyalekesa okuti tyili ankho wemweetehila-mo onkhenda. Mokutala wapopilile konkhenda pokwemuti: ‘Wahalile vali muta.’ Mwene pahe kohalwae vala, asoko etyi ena okulinga akwateseko oo wokwahiwa-po. Atutilisa omona wae, emwaavela-e. — Ovelesikulu 14, 15.

15. Oityi tulilongesila kweetyi Sesusi atutilisa omona womuhepe.

¹⁵ Oityi tulilongesila kwootyo Sesusi alingile tyokututilisa omona womuhepe? Tulilongesila-ko okuti tuna okukala nokankhenda naava veihamenwa. Otyili, onthwe katutyivili okututilisa ovanthu ngeetyi tyalingile Sesusi. Mahi tuna okutala nawa ava veihamenwa, atukala nokankhenda navo ngeetyi tyalingile Sesusi. Noonthwe tupondola mwene okulihinda, atulingi tyimwe matyilekesa okuti tweveetehila-mo onkhenda, okupopia, hamwe okulinga tyimwe matyivekwatesako, atyivepameka.d (Pro. 17:17; 2 Kol. 1:3, 4; 1 Pet. 3:8) Nokupopia umwe vala oundaka wehehi, hamwe okulinga otyipuka tyimwe pamwe tyilinga ngoti tyitupu-ale apa tyilifwe, tyipondola umwe okupameka ava veihamenwa.

16. Ngeetyi tyilekesa olutalatu, etyi tyakalele omukai wokwahiwa-po nomona tyikulongesa-tyi?

¹⁶ Tala etyi tyalingile omukai umwe Ombangi komanima amwe konyima oku. Nthiki imwe, tyina veli nokwiimba meliongiyo, ukati ñgaa omukai umwe uli ponthele yae uli nokulila. Otyiimbo ankho veli nokwiimba tyipopia etutilo, ngwe omukai oo wokuli nokulila, pononthiki mbatyo opo ankho wahiwa-po nomona omukainthu. Omukai oo wokwemumona uli nokulila, afwene pwe, emutentheka okuvoko potyipepe, pahe avaimbi aveho atee otyiimbo tyapwa. Oo wokwahiwa-po nomona wati: “Andyityimono umwe okuti naina vakwetu mewaneno venthyole.” Walingile umwe waile keliongiyo, wati: “Mondywo Yomaliongiyo, omo muna evi vitukwatesako.” Tyotyili, Siovaa umona, ya upanda ovipuka aviho tulinga, noupuka umwe vala oututu ulekesa okuti tuna okankhenda na vana “veihamenwa.” — Sal. 34:18.

17. Ovipuka vihuvisa Sesusi alingaile vitunoñgonokesa-tyi?

¹⁷ Ine tulilongesa umwe nawa ovipuka vihuvisa viapopiwa m’Ombimbiliya Sesusi alingaile, matyitupameka unene. Ovipuka ovio vitunoñgonokesa okuti, oo Siovaa na Sesusi vetuhole unene. Vilekesa okuti Sesusi wetyipewa umwe tyokumana-ko ovitateka aviho viovanthu. Tupu vitukalesa nonthumbi yokuti ovipuka aviho viatiwa ovio Ouhamba wa Huku maukalinga apa katutu, matukevimona umwe. Tyina tulilongesa ovipuka ovio Sesusi alingaile, otyiwa tusoke etyi tuna okulinga tumuhetekele. Naina otyiwa ulinge umwe omphango yatyo yokulilongesa ovipuka ovikwavo vihuvisa Sesusi alingaile tyina ulilongesa mwene awike, okuti hatyo o Mefendelo Liombunga. Tyina uti pokulilongesa, tala umwe nawa oityi ulilongesila-ko, pahe haa otyipopila vakwenyi etyi welilongesila-ko. Ine otyo ulinga otyo, mamulipameka unene na vakwenyi momatompho atyo oo. — Loma 1:11, 12.

18. Oityi matulilongesa monthele ilandula-ko?

¹⁸ Omunthu wa tatu wapopiwa m’Ombimbiliya Sesusi atutilisile, wemututilisile kononthiki pahe Sesusi yatyo ehungi kokwipawa. Mahi ou pahe ankho tyelikalela mokonda, epanga liae, tupu katyaendele ngeetyi tyaendele po vo tete atutilisile. Oityi tulilongesila kweetyi Ombimbiliya yapopia pokwatutilisa omunthu watyo oo? Oityi tuna okulinga tupameke vali onthumbi yetu metutilo? Onthele ilandula-ko maikumbulula omapulo oo.