Ku Huku Ohonde Ikola

Ovanthu atuho tuesukisa ohonde. Ine hahonde, ñgeno tutupu omwenyo. Mokonda Huku oe wetutunga, oe umwe una okutupopila etyi tupondola okulinga, netyi tuahapondola okulinga nohonde. Mahi oityi apopia tyayemba kohonde? Okuti tyitavela okulia ohonde? Okuti tyaviuka tuipakwe molutu? Oityi una okulinga opo tyina wameya pokuhakulwa, olingi umwe ovipuka nonondunge, ohanumanesa Huku?

1. Oñgeni Siovaa atala ohonde?

Kohale Siovaa wapopilile ovanthu vae, ati: “Omwenyo wovipuka aviho, ohonde.” (Levítico 17:14) Ku Siovaa naina ohonde omwenyo. Siovaa wapopia umwe nawa okuti omwenyo ukola. Ine ohonde omwenyo, opo muaina, ku Huku ohonde nayo ikola.

2. Oityi Huku ailika tuahapondola okulinga nohonde?

Siovaa wapopilile ovanthu vae vo kohale eveti ankho kavapondola okulia ohonde. (Tanga Gênesis 9:4 na Levítico 17:10.) Etyi pahe Ovakilisitau vo tete vahimbika, Siovaa atumu ovakulu ankho vena otyilinga tyokuvelulika, vapopile Ovakilisitau aveho okuti vena ‘okutualako okulityilika ohonde.’ — Tanga Ovilinga 15:28, 29.

Onondaka ombo mbokuati tuna okulityilika ohonde, mbahanda okutiwi? Nkhele soka: Ñgeno wavela, oende kosipitali. Pahe kuna avekupopila okuti una okuliyunga kokunwa. Ine tyatiwa wahanwe, okuti motavela okunwa oko ukupakwe momihipa? Ine upewa okulia, atyitiwa mokulia oko muapakwa okunwa, okuti mokuli-po? Mokutala wakumbulula okuti au. Naina, netyi Huku ati liyungei kohonde, kahande onthwe tuinwe; kahande tulie okulia kwapakwa ohonde, nohitu yotyinyama tyelinkhila.

Pahe okuhakulwa nohonde? Tyati umwe, okupakwa ohonde, okupakwa ovipuka vimwe vipolwa mohonde vitiwa glóbulos vermelhos, glóbulos brancos, plaquetas, plasma, tyapenga, katyilingwa. Mahi movipuka ovio vikuana vitunda mohonde, nkhele mupolwa vali ovihemba ovikuavo ovanthu vehole okuhakula navio. Okuti tupu tyapenga okuhakulwa novipuka ovio? Otyo pahe tyitei komunthu na munthu. Tupu munthu na munthu, oe muene una okusoka oñgeni mahakulwa nohonde yae.a — Ova Galata 6:5.

KUHANDE OKUNOÑGONOKA VALI?

3. Linga ovipuka nonondunge uhambukiswe Siovaa

Ku Huku, ohonde ikola. Pahe oñgeni matulingi ovipuka nonondunge opo tuahaliatele mu etyi Ombimbiliya ipopia tyayemba kokuhakulwa nohonde? Talei OVIDIU, amutomphola oityi tuesukisila okulinga ovipuka viapopiwa pombuelo.

OVIDIU: Oityi Molingi Uhakulwe Nawa, Mahi Tupu Ohambukiswa Siovaa (5:47)

• Likuambela, oiti Siovaa ekukuateseko usoke nawa. — Tiaku 1:5.

• Lilongesa etyi Ombimbiliya ipopia, otale oñgeni tyelikuata netyi uli nokulwa natyo. — Provérbios 13:16.

• Ovola okunoñgonoka, apa ukala ouvela ngo wove veuhakula novihemba patyi.

• Povihemba ovio vahakula navio, ovipi omunthu wa Huku ahapondola okutavela.

• Soka umwe nawa ulinge otyipuka weete okuti ha kumelivele. — Ovilinga 24:16.b

• Kupondola okupula omunthu nawike etyi molingi. Tyilinge ou muelinepa nae, tyilinge ovakulu vewaneno, tyilinge omunthu uli nokukulongesa Ombimbiliya. — Ova Loma 14:12.

• Etyi wasoka okuhakulwa tyihoneka.

4. Onombangi mba Siovaa vahanda ñgeno vahakulwa nawa tyina vavela

Tyitavela umwe okuhakulwa nawa, atuahaliatela ku etyi Siovaa ailika. Talei OVIDIU.

OVIDIU: Omapulo Amwe Tualinga Ondotolo Massimo P. Franchi, M.D. (1:36)

Tangei Titu 3:2, amutomphola epulo eli:

• Oityi tyahandela umwe okupopia nonondunge tyina tuti pokupopia no nondotolo mavetuhakula?

Katutavela	Munthu na munthu oe una okusoka etyi malingi
A. Plasma	Ovihemba viapolwa mo plasma
B. Glóbulos brancos	Ovihemba viapolwa mo Glóbulos brancos
C. Plaquetas	Ovihemba viapolwa mo Plaquetas
D. Glóbulos vermelhos	Ovihemba viapolwa mo Glóbulos vermelhos

5. Evi vitei umwe vala ku ove

Mohonde muna ovipuka vikuana vipolwa-mo vitiwa glóbulos vermelhos, glóbulos brancos, plaquetas, plasma. Movipuka ovio vikuana vitunda mohonde, nkhele mupolwa vali ovihemba vimwe ovanthu vehole okuhakula navio.c Ovihemba ovio, pamwe ovio vahakula navio tyina omunthu amelivete, na tyina atunda omukota, nomauvela omakuavo.

Pahe okuhakulwa novihemba ovio, muene munthu na munthu oe utyii. Mahi tyina tusoka ankho matutavela oo kamatutavela, tuna okutala etyi Ombimbiliya ipopia. Vamwe kavetavela okuhakulwa novihemba ovio. Ovakuavo vetavela, kuvo tyitupu etyi tyilinga.

Tyina usoka etyi molingi, lipula okuti:

• (a) Ine ndyiti hitavela okuhakulwa novihemba ovio, kosipitali avakamphula oityi nehetavelela, mandyivetiwi? (b) Ine ndyiti ndyitavela okuhakulwa novihemba ovio, kosipitali avakamphula oityi ndyitavelela, mandyivetiwi?

ETYI WELILONGESA

Welilongesa ovipuka Siovaa ailika tuahapondola okulinga nohonde.

Okupitulula

• Oityi Siovaa atila ohonde ikola?

• Etyi Siovaa ati lityilikei ohonde, okuti ngotyo nokuipakwa molutu katyitavela? Oityi wapopila ngotyo?

• Oityi una okulinga opo utyivile okulinga ovipuka nonondunge tyina uti pokukoya ovihemba mohakulwa navio?

KUHANDE OKUOVOLA VALI?

Pamwe mosukisa okusoka etyi vo mosipitali vapondola okulinga, netyi vahapondola okulinga nohonde yove. Oityi matyikukuatesako usoke nonondunge?

“Omapulo Ovatangi” (Omutala Womulavi 15 ya Outubro yo 2000)

Oityi wesukisa okusoka tyina nkhele wehenepopie ankho motavela oo kumetavela okuhakulwa novihemba viapolwa mo glóbulos vermelhos, nomo glóbulos brancos, nomo plaquetas, nomo plasma?

“Omapulo Ovatangi” (Omutala Womulavi 15 ya Junho yo 2004)

Ondotolo ei yetyimona okuti etyi Huku ati muahapakwei ohonde, tyaviuka.

“Pahe Netyimona Umwe Oityi Huku Atila Muahapakwei Ohonde” (Pahukei!, 8 ya Dezembro yo 2003)

Ovakulu vewaneno vamwe, vena otyilinga tyokupopia no vokuundapa mosipitali vahapake ohonde Onombangi. Ovidiu ei ipopia vali nawa otyilinga tyavo.

Siovaa Ketuyeke-po Tyina Tuavela (10:23)