Molandula Ehongolelo Lioluembia Lia Jeova?
“Onondyila ambuho mbomatutu ndyimbuyele.”—SALMO 119:128.
1, 2. (a) Tyina wiita ehongolelo kepanga, uhanda okupewa elondolo patyi? Omokonda yatyi? (b) Jeova utulondola konthele yatyi, iya omokonda yatyi?
NKHELE soka kuetyi: Ove una oku uhanda okuenda, mahi wesukisa okukuatesuako mokonda ondyila kwii. Mahi, una epanga wiiko. Iya ove wemuyumba onthumbi, moluotyo, umuita ekukuateseko. Oe ukuavela ehongolelo wesukisa, nomalondolo amwe maekukuatesako okulityilika oviponga mondyila. Tupu, ukulondola okuti mondyila muna enyingilikilo limwe lihamoneka nawa. Ovanthu ovanyingi valandula enyingilikilo olio vavomba. Okuti mohambukwa nelondolo olio nokulilandula? Tupu nonthue tukahi moungendi. Oungendi wetu o wokuenda komuenyo uhapu. Jeova epanga lietu, iya oe utuavela ehongolelo tuesukisa opo tukale nomuenyo apeho. Tupu utulondola konthele yoviponga vipondola okututyilika okutavela kwe.—Deuteronômio 5:32; Isaías 30:21.
2 Monthele ino nonkhuavo mailandulako, matupopi vimwe poviponga ovio. Hinangela okuti epanga lietu, Jeova Huku, utulondola konthele yoviponga ovio mokonda utuhole. Oe uhanda tukale nomuenyo apeho. Tyimunumanesa tyina ovanthu valinga omatokolo omavi nokuyekapo okumuumbila. (Ezequiel 33:11) Monthele ino, matupopi oviponga vitatu. Tyotete tyitunda kovanthu vakuetu. Tyavali, tyitunda mokati ketu. Tyatatu tyitunda kotyipuka tyihe-tyotyili. Tuesukisa okulilongesa oityi oviponga ovio, noñgeni Jeova etukuatesako okulityilika vio. Omuhoneki umwe Wombimbiliya ankho wii oviponga ovio, wati: “Onondyila ambuho mbomatutu ndyimbuyele.” (Salmo 119:128) Oe ankho uyele kese tyimwe tyitutyilika okutavela ku Jeova. Nove ulitehelela ngotyo? Tutalei oñgeni matutokola okulityilika kese “ondyila yomatutu.”
Uhalandule “Ounyingi”
3. (a) Okulandula vala vakuetu tyina tuhei ondyila yaviuka otyiponga mokonda yatyi? (b) Onondonga patyi tuvasa mu Êxodo 23:2?
3 Soka ñgeno ukahi nokulinga oungendi, iya ondyila yaviuka kwii. Omono ovanthu ovanyingi valandula ondyila imwe. Tyapepuka okulandula ovanthu ovo. Mahi, katyaviukile ulandule ondyila imwe mokonda vala ovanthu ovanyingi oyo vaholovona. Hamwe kavaende oku ove uhanda. Ine hamwe navo vavomba. Ongeleka oyo itukuatesako okunoñgonoka etyi Jeova ahandele okulongesa ova Isilayeli notyitumino tyimwe povitumino evepele. Jeova wapopilile ovakoyesi no nombangi ponomphela. Wevelondolele konthele yotyiponga tyokulandula ounyingi nokulinga omatokolo omavi pala okuhambukiswa vala vakuavo. (Tanga Êxodo 23:2.) Kovanthu ovakuankhali katyipuiya okulinga ngotyo. Mahi, otyitumino ‘tyokuhalandula ounyingi,’ katyapelwe vala ovakoyesi na vana vaava oumbangi monomphela.
4, 5. Onalupi Josue na Kalebe vakalele motyiponga tyokulandula ounyingi? Oityi tyevekolesile omutima?
4 Tupondola okulipaka motyiponga tyina tulandula ounyingi mu kese tyipuka. Otyo tyipondola okuuhuluka vala, iya pamwe tyipuiya unene okuhalingi etyi vakuetu valinga. Nkhele soka kuetyi tyaendele na Josue na Kalebe. Ova Isilayeli ovo vevali vakalavele novalume ovakuavo ekwi Otyilongo Valaelwe. Etyi vakondoka, ovalume ekwi vapopia ovipuka viasoyesa ova Isilayeli konthele Yotyilongo otyo. Vati ovanthu votyilongo otyo ovanene unene, vatuka kombunga Yomakihi. (Gênesis 6:4) Mahi otyo ankho hatyiliko, mokonda Omakihi aeho ankho ankhia Nefindya kononthiki mba Noe omanima omanyingi konyima, tupu kavatyitile ovana. Anthi, ova Isilayeli vetavelele kovalume ovo ekwi mokonda ekolelo liavo ankho kaliapamene. Tyina ekolelo liomunthu lihapamene, oe uyekapo okuyumba onthumbi mu Huku, ahimbika okutavela omalusoke omatutu. Moluotyo, otyinyingi tyo va Isilayeli avahimbika okusoka okuti kavesukisile okulandula ehongolelo lia Jeova opo vanyingile Motyilongo Valaelwe. Oityi Josue na Kalebe valingile motyitateka otyo?—Números 13:25-33.
5 Josue na Kalebe kavalandulile ounyingi. Namphila ova Isilayeli kavahandele okutehelela otyili, ovalume ovo vevali kavakalele nowoma wokuvepopila. Valinga etyi tyaviuka alo umwe etyi ova Isilayeli vahandele okuveipaa! Oityi tyevekolesile omutima? Ekolelo liavo mu Jeova. Tyina omunthu ena ekolelo liapama mu Jeova, utavela etyi Jeova Huku apopia, ketavela omatutu ovanthu. Konyima etyi Josue na Kalebe vapopia konthele yekolelo liavo mu Jeova, vapopila aveho okuti Jeova apeho ufuisapo omilao viae. (Tanga Josué 14:6, 8; 23:2, 14.) Josue na Kalebe ankho vehole Huku yavo nokuyumba onthumbi mwe. Ankho kavahande okulinga natyike tyinumanesa Jeova opo vahambukiswe vakuavo. Moluotyo, kavalandulile ounyingi, iya oyo ongeleka ongwa pala onthue hono. —Números 14:1-10.
6. Oityi tyipondola okutuhongiliya okulandula ounyingi?
6 Okuti ove pamwe uhanda okulandula mounyingi? Ovanthu ovanyingi vetupu onthilo na Jeova. Vasoka okuti etyi apopia konthele yetyi tyaviuka netyi tyapenga owova. Vena omalusoke avo muene konthele yetyi tyaviuka netyi tyapenga, iya vaovola okutuhongiliya okutavela omalusoke oo omatutu. Mongeleka, vati okutala motelevisau, no nosinema, nomo komputadole ovipuka vilekesa oundalelapo, noungangala, noumbanda, hatyiviko. (2 Timóteo 3:1-5) Oñgeni motokola etyi mamulingi ove nombunga yove? Okuti utokola etyi tyaviuka ine tyapenga mokonda yetyi vakuenyi vapopia netyi valinga? Inkha otyo ulinga, ukahi nokulandula ounyingi.
7, 8. (a) Oñgeni tulonga ‘onondunge mbetu mbokupunga?’ Otyo tyakolela vali tyipona okulandula etyi tyahonekwa mokonda yatyi? (b) Oityi tyikuhambukiswa tyina utala ovituwa oviwa viovakuendye ovanyingi Ovakristau?
7 Jeova wetuavela otyali otyiwa tyitukuatesako okulinga omatokolo. Otyali otyo, ounongo wokusoka nawa konthele yovipuka, nokuholovona pokati keetyi tyaviuka netyi tyapenga. Ombimbiliya iihana otyali otyo okuti “onondunge mbokupunga,” iya aiti tuesukisa “okumbuundapesa” opo mbulongoke. (Hebreus 5:14) Kamatukala nounongo wokupunga inkha tulinga vala etyi vakuetu valinga ine tukevela vetupopile etyi tuna okulinga. Tuesukisa okuundapesa onondunge mbetu nokulinga omatokolo etu muene movipuka ovinyingi. Ovanthu va Jeova kavakevela vakuavo vevelingileko omatokolo, nokuvehonekela omutete wo nosinema, nomikanda, no no site mo Internete vena okulityilika. Inkha tualandulile etyi tyahonekwa, ñgeno apeho tusukisa okuhonekeluako. (1 Coríntios 7:31) Mahi ehunga liakolela vali liokuhalingiluako omatokolo navakuetu, omokonda tuhanda okuundapesa ounongo Jeova etuavela pala okulinga omatokolo. Jeova uhanda tusoke nawa konthele yetyi Ombimbiliya ipopia, nokulikuambela okuita ehongolelo liae, iya atulingi omatokolo emuhambukiswa.—Efésios 5:10.
8 Tyina tulinga omatokolo elikuata Nombimbiliya, vamwe kavahambukwa. Mongeleka, tyipuiya unene ovakuendye vetu kosikola, mokonda vakuavo apeho vevehongiliya okulinga evi ovo valinga. (1 Pedro 4:4) Mahi, ovanyingi povakuendye vetu novahikuena kavalandula ounyingi. Otyiwa okutala ovakuendye novakulu Ovakristau vena ekolelo ngo lia Josue na Kalebe.
Muhalandulei “Omitima Vienyi Nomaiho Enyi”
9. (a) Okulandula vala ondyila mokonda wihole, otyiponga mokonda yatyi? (b) Omokonda yatyi otyitumino tyikahi mu Números 15:37-39 ankho tyakolela kovanthu va Huku mo Isilayeli?
9 Otyiponga tyavali matupopi tyitunda mokati ketu muene. Nkhele soka: Ñgeno ukahi nokulinga oungendi, iya una omapa ikukuatesako okuhika oku wenda. Inkha kutale pomapa oyo, oholovona vala ondyila usoka okuti ongwa, okuti mokehika? Kumehiki nalumwe oko uhanda okuenda. Ongeleka oyo itukuatesako okunoñgonoka onondonga ononkhuavo Jeova ahandele okulongesa ova Isilayeli. Otyo otyitumino otyikuavo oe eveavelele. Tyivasiwa mu Números 15:37-39. (Tanga.) Ovanthu ovanyingi hono kavei oityi Jeova aavelele ovitumino konthele yovindyendyela kovikutu nokapanda kaunda otyivala tyeulu. Ove utyii omokonda yatyi otyitumino otyo ankho tyakolela? Tete, ankho tyikalesa okuti ovanthu va Huku velikalela nomalongo omakuavo. Iya inkha tyili ankho vahanda okuhambukiswa Jeova, ankho vena okukala tyelikalela nomalongo omakuavo. (Levítico 18:24, 25) Mahi, otyitumino otyo ankho tyina ehunga ekuavo. Tutalei ehunga olio nokulilongesa vali konthele yotyiponga tyavali tyipondola okutuhongiliya okuanya Jeova.
10. Oñgeni Jeova alekesa okuti wii nawa ovanthu?
10 Etyi Jeova aavela ovanthu vae ovitumino ovio, wevepopila omokonda yatyi, ati: ‘Muhalandulei omitima vienyi nomaiho enyi.’ Jeova wapopia ngotyo mokonda wii nawa ovanthu. Oe utyii okuti katyipuiya omutima wetu okutuhongiliya okuhanda ovipuka tuete nomaiho. Mokonda Jeova utyii okuti omutima wetu otyiponga, upondola okutulingisa ovivi, oe utulondola okuti: “Omutima omukengeleli unene upona kese tyipuka, nokuhena ekevelelo. Olie upondola okuunoñgonoka?” (Jeremias 17:9) Otyo Jeova apopilila ova Isilayeli vahalandule omitima viavo nomaiho avo. Oe utyii okuti tyina ova Isilayeli vamatale omalongo ahafende Jeova, mavahande okuvehetekela. Mavahande okukala ngavo, avahimbika okusoka nokulinga ngavo.—Provérbios 13:20.
11. Onalupi tukala motyiponga tyokulandula omitima vietu nomaiho etu?
11 Hono, tupu tyapepuka omutima wetu okuhanda evi tuete nomaiho. Tukahi mouye utuhindila okulandula omahando omavi. Ngotyo, oñgeni otyitumino tyikahi mu Números 15:39 tyitukuatesako? Tupondola okukala motyiponga tyokulandula omutima wetu nomaiho etu monkhalelo tuvala. Tukahi pokati kovanthu vavala monkhalelo ilekesa okuti vahanda vakuavo vakale nomalusoke ahaviukile. Ovanthu ovo tuvevasa kosikola, kovilinga, naapa tukala. Mokonda tuvemona apeho, tupondola okukala nehando enene liokuvehetekela. Iya atuhimbika okuvala unene ngavo, mahi atuvale katutu ngo Vakristau.—Romanos 12:1, 2.
12, 13. Oityi tuna okulinga tyina pamwe tukala nehando liokutala ovivi? (b) Oityi tuesukisila okulityilika ovipuka vikalesa vakuetu nomahando omavi?
12 Tyakolela unene tuyunge omahando etu. Tuesukisa okutyilika omaiho etu okutala ovivi. Tupondola okulilongesila ku Job omulume wekolelo. Oe wati ankho walinga omphango nomaiho ae. Ankho watokola okuhatale komukai waamuene nomaiho okumuhanda. (Jó 31:1) Ohamba David nae walingile etokolo ngolio. Oe wati: “Himapake otyipuka natyike tyihasilivila popepi nomaiho ange.” (Salmo 101:3) Nga David, nonthue tuna okutokola okuhatale ‘otyipuka natyike tyihasilivila.’ “Otyipuka tyihasilivila,” otyetyi tyinyona oupanga wetu na Jeova. Muakutikinya kese tyimwe tutala tyitukalesa nehando evi momutima nokutulingisa ovivi.
13 Onthue tupondola okukala “otyipuka tyihasilivila” kuvakuetu, inkha tulinga ovipuka vivekalesa nomahando omavi. Otyo pamwe tutyilinga nonkhalelo tuvala. Otyo tuesukisila okutavela etyi Ombimbiliya ipopia. Ipopia okuti tuna okuvala omivalo “viefiwa nawa nonondunge.” (1 Timóteo 2:9) Inkha tuvala “nonondunge,” katusoko vala kuetyi tuhole. Tuhumba etyi vakuetu vasoka. Tuhanda okuhambukiswa vali vakuetu tyipona onthue muene. (Romanos 15:1, 2) Mewaneno lio Vakristau muna ovakuendye ovanyingi novahikuena vena ovituwa oviwa konthele yokuvala. Tuhambukwa unene okuvetala mokonda kavalandula omitima viavo nomaiho avo. Vaholovona okuhambukiswa Jeova muaviho valinga.
Uhalandule “Ovipuka Viomatutu”
14. Elondolo patyi Samuele aavele konthele “yovipuka viomatutu”?
14 Pahe soka ñgeno moungendi wove, ukahi mehoko limwe enene. Iya osoko ngoti weete omeva. Mahi, tyotyili hamevako. Natyike weete! Inkha uyapuka mondyila oende apa usoka okuti pena omeva, matyikutuala pi? Movombo, onkhila mehoko. Tupu Jeova wii otyiponga tyokuyumba onthumbi movipuka viomatutu. Pamwe ankho una okulondola ova Isilayeli konthele yotyiponga otyo. Omalongo aeho ankho atuminwa no nohamba mbovanthu, moluotyo ova Isilayeli navo ankho vahanda okutuminwa nomunthu. Ehando olio ankho onkhali onene, ankho lilekesa okuti kavahande Jeova akale Ohamba yavo. Konyima, Jeova ayeke vatuminwe nomunthu, mahi atumu omuuli wae Samuele evelondole. Samuele alondola ova Isilayeli konthele yokulandula “ovipuka viomatutu,” otyiponga tyokuyumba onthumbi motyipuka tyihevekuatesako tyili.—1 Samuel 12:21.
15. Oñgeni ova Isilayeli valandulile “ovipuka viomatutu”?
15 Tyafuile ova Isilayeli ankho vasoka okuti otyiwa vali okuyumba onthumbi mo hamba yomunthu tyipona mu Jeova. Inkha vasoka ngotyo, ankho vekahi nokulandula “ovipuka viomatutu.” Mokonda vetavela komatutu, ankho katyipuiya okuhimbika okutavela ovipuka ovikuavo ovinyingi “viomatutu” via Satanasi. Ohamba yomunthu ankho ipondola okuvehongiliya okufenda ovilolo. Ovanthu vokufenda ovilolo vasoka okuti vapondola okuyumba onthumbi mono huku mbalingwa nomiti ine omamanya, mokonda veviete nokuvikuata. Kavayumbu nthumbi mu Huku, Jeova uhamonwa, walinga ovipuka aviho. Mahi, apostolu Paulu wati ovilolo hatyipuka “natyike.” (1 Coríntios 8:4) Ovilolo kavitale, kaviiviko, kavipopi, kavilingi natyike. Moluotyo, okufenda ovilolo mokonda vala tuviete nokuvikuata, owova. Ovilolo kavikuatesako nawike. Ovio “ovipuka viomatutu,” iya vana vayumba onthumbi muvio “vakala ngavio.”—Salmo 115:4-8.
16. (a) Oñgeni Satanasi hono ahongiliya ovanthu okulandula “ovipuka viomatutu”? (b) Oityi tupopila okuti okuvieleka na Jeova, onombongo nomalumono ‘kavisilivila’?
16 Satanasi walunguka unene, na hono nkhele uhongiliya ovanthu valandule “ovipuka viomatutu”. Uhongiliya ovanyingi okusoka okuti inkha vakala nonombongo, novilinga oviwa, novipuka ovinyingi oviwa, mavakala nehambu nepamo. Vasoka okuti vapondola okuyumba onthumbi movipuka ovio opo vatetulule ovitateka viavo aviho. Okuti vipondola okukuatesako ovanthu tyina vavela, ine tyina onombongo mbuhamoneka, na tyina paenda ovinimawe? Oñgeni ovipuka ovio vivevatela tyina velitehelela okuti omuenyo wavo kausilivila? Okuti vikumbulula omapulo vena konthele yomuenyo? Okuti vivatela ovanthu tyina ononkhia mbukahi popepi? Inkha tuyumba onthumbi mo nombongo no movipuka, matukelivela. Onombongo novipuka kavituavela etyi tuesukisa opo tukale nehambu, tupu kavituyovola kouvela no kononkhia. Ovipuka ovio “omatutu.” (Provérbios 23:4, 5) Mahi, Jeova omunthu wo tyotyili! Oe o Huku yotyotyili. Moluotyo, tukala vala nehambu liotyotyili nepamo, inkha oupanga wetu na Jeova wapama. O Jeova vala upondola okutukuatesako movitateka vietu aviho. Tuhambukwa unene okukala omapanga ae. Katuhande okumuyekapo nalumwe atulandula “ovipuka viomatutu.”
17. Oityi molingi konthele yomalondolo tuapewa monthele ino?
17 Tuna ehambu mokonda Jeova epanga lietu iya oe utuhongolela mondyila yomuenyo uhapu. Inkha tutualako okutavela omalondolo ae, matukala apeho nomuenyo. Monthele ino tuelilongesa oviponga vitatu vituala ovanthu ovanyingi mondyila yapenga: Oviponga ovio, ounyingi, nomutima wetu, “novipuka viomatutu.” Monthele mailandulako, matulilongesa vali omalondolo etatu Jeova etuavela opo etukuateseko okuyala nokulityilika kese “ondyila yomatutu.”—Salmo 119:128.
[Ehangununo liolutalatu pefo 11]
Okuti lumwe wahandele “okulandula ounyingi”?
[Ehangununo liolutalatu pefo 13]
Okulandula omutima wove nomaiho otyiponga mokonda yatyi?
[Ehangununo liolutalatu pefo 14]
Okuti ukahi nokulandula “ovipuka viomatutu”?
[Ehangununo liolutalatu pefo 14]
Oityi Ove Usoka?
Oñgeni molandula onondonga mbo Vihonekwa evi?