Jeova Mekukuatesak

1, 2. Oityi Huku alingile kohale, iya oityi ovanthu vamwe vapondola okulipula tyina vavela?

INKHA wavela unene, upondola okulipula okuti: ‘Okuti mandyikala umwe nawa?’ Ine hamwe umwe mombunga yove ine epanga liove wavela ulipula inkha makala nawa. Katyapengele okuhanda ekongoko ewa pala onthue ine ovanthu tuhole. Mo Mbimbiliya tutangamo konthele yovanthu vamwe vavelele avahande okunoñgonoka inkha mavakala nawa. Mongeleka, Ohamba Acazias, omona wa Akabe na Jezabele wahandele okunoñgonoka inkha makala nawa. Konyima, Ohamba Ben-Hadade yoko Siria avele iya apulu inkha makala nawa.—2 Reis 1:2; 8:7, 8.

² Tupu Ombimbiliya itupopila okuti kohale, pamwe ankho Jeova uhakula ovanthu komahuviso, iya waundapesile ovauli vae opo vatutilisile vokuankhia. (1 Reis 17:17-24; 2 Reis 4:17-20, 32-35) Hono, ovanthu vamwe vavela vapondola okulipula inkha Huku tupu upondola okuvekuatesako okukala nawa.

3-5. Oityi Jeova na Jesus vapondola okulinga, iya omapulo patyi matulilongesa?

³ Jeova una epondolo liokupaka ovanthu ouvela. Wavelesile ovanthu vamwe, nga Farao pomuvo wa Abraiau, konyima avelesa Miriã omphange ya Moisesi. (Gênesis 12:17; Números 12:9, 10; 2 Samuel 24:15) Wayumbile ova Isilayeli “omauvela” etyi vahakalele nekolelo mwe. (Deuteronômio 28:58-61) Momivo vimwe Jeova wayakulilile ovanthu komauvela. (Êxodo 23:25; Deuteronômio 7:15) Vamwe wevehakulile. Mongeleka, wahakulile Job etyi ankho avela unene ahande okunkhia.—Jó 2:7; 3:11-13; 42:10, 16.

⁴ Tuna onthumbi yokuti Jeova una epondolo liokuhakula una wavela. Tupu Jesus upondola okuhakula omauvela. Etyi ali pano pohi, wahakulile omauvela ngetyi otyilundu, notyinthonya. Tupu wahakulile ovamphoki novilema. (Tanga Mateus 4:23, 24; João 9:1-7) Omahuviso oo etukuatesako okusoka kovipuka oviwa Jesus makalinga mouye omupe. Pomuvo opo, “nawike kombanda yohi makati: ‘Ame navela.’”—Isaías 33:24.

⁵ Mahi inkha tuavela unene, okuti tupondola okukevela Jeova ine o Jesus vetuhakule komahuviso pehepano? Iya oityi tupondola okusoka tyina tuholovona oñgeni matuhakulwa?

 6. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yomahuviso Ovakristau valingile potyita tyotete?

⁶ Potyita tyotete, Jeova walembulile Ovakristau nospilitu sandu iya eveavela epondolo liokulinga omahuviso. (Atos 3:2-7; 9:36-42) Mongeleka, vahakulile ovanthu, nokupopia omalaka elikalaila. (1 Coríntios 12:4-11) Mahi konyima omahuviso oo ahalingwa vali, ngetyi Ombimbiliya ipopia. (1 Coríntios 13:8) Ngotyo, hono katupondola okukevela Huku etuhakule komahuviso ine okuhakula ovanthu tuhole.

 7. Oñgeni o Salmo 41:3 ipondola okutupameka?

⁷ Mahi inkha wavela, Jeova mekupameka iya mekukuatesako, ngetyi alingile ovaumbili vae vokohale. Ohamba David wahoneka okuti: “Una wasuka novahepi una ombembwa. Jeova memuyovola monthiki yononkhumbi; Jeova memuholeka iya atualako nomuenyo.” (Salmo 41:1, 2) Mahi, David kapopile okuti ovanthu ovawa vakaleleko pomuvo opo vakuatesileko ovahepi, kavankhile. Ngotyo, oñgeni Jeova akuatesako ovanthu ovawa? David wahangununa okuti: “Jeova mekupameka tyina ukahi poula nokuvela. Tyotyili ove mopilulula onkhalelo yae aiho tyina avela.” (Salmo 41:3) Jeova wii nawa ovaumbili vae vamona ononkhumbi, iya kevelimbwa. Upondola okuveavela ounongo, nomutima wakola. Jeova tupu walinga olutu luomunthu monkhalelo ilekesa okuti lupondola okuveluka aluike.

 8. Ngetyi tyipopia o Salmo 41:4, oityi David aitile ku Jeova etyi ankho avela unene?

⁸ Mo Salmo 41, David tupu wetupopila konthele yomuvo umwe avelele unene ahakala no nonkhono iya akala notyiho. Tyipondola hamwe o pomuvo omona wae Absalau ahandele okukala ohamba pomphangu yae. David ankho wavela ehetyivili okutyilika Absalau. Ankho utyii okuti ovitateka viombunga yae viatuka konkhali yavo na Bateseba. (2 Samuel 12:7-14) Oityi David alingile? Welikuambela ku Jeova okuti: “Ove Jeova, kala nokankhenda naame. Nthyakule, nalinga onkhali kuove. (Salmo 41:4) David ankho utyii okuti Jeova memuevela, iya akala nonthumbi yokuti Huku memukuatesako tyina avela. Mahi okuti David ankho ukevelela Jeova emuhakule kehuviso?

 9. (a) Oityi Jeova alingile Ohamba Ezekia? (b) Oityi ankho David akevela ku Jeova?

⁹ Pamwe Huku uholovona okuhakula ovanthu. Mongeleka, etyi ankho Ohamba Ezekia ahanda okunkhia, Jeova emuhakula. Ezekia akalako vali omanima 15. (2 Reis 20:1-6) Mahi ankho David kakevelela ehuviso. Ankho ukevela Huku emukukateseko ngetyi akuatesako “una wasuka novahepi.” David ankho una oupanga omuwa na Jeova, ngotyo aiti ku Jeova opo emupameke nokumukuatesako tyina avela. Tupu David aiti opo olutu lwae luveluke iya opo akale nawa. Nonthue tupondola okuita ku Jeova opo etukuateseko ngotyo.—Salmo 103:3.

10. Oityi tyamonekele na Trófimo na Epafrodito, iya oityi tyitulongesa?

¹⁰ Potyita tyotete, havehoko Ovakristau vahakulilwe komahuviso namphila ankho apostolu Paulu navakuavo vahakula omauvela. (Tanga Atos 14:8-10.) Apostolu Paulu wahakulile tate ya Públio etyi ankho avela unene. Paulu “elikuambela, emupake omavoko ae, iya emuhakula.” (Atos 28:8) Mahi Paulu kahakulile ovanthu vatyo aveho ankho ei. Umwe pomapanga ae, Trófimo, ankho ulinga oungendi na Paulu movilinga vio misionaliu. (Atos 20:3-5, 22; 21:29) Etyi Trófimo avela, Paulu kemuhakulile. Ngotyo, Trófimo ahaende vali na Paulu esala ko Miletu opo akale nawa. (2 Timóteo 4:20) Epanga ekuavo lia Paulu o Epafrodito, wavelele unene ahande okunkhia. Mahi Ombimbiliya kaipopi okuti Paulu wemuhakulile.—Filipenses 2:25-27, 30.

11, 12. Oityi twii konthele ya Luka, iya akuatesileko Paulu?

¹¹ Luka ankho o ndotolo, iya ankho weenda na Paulu. (Atos 16:10-12; 20:5, 6; Colossenses 4:14) Wakuatesileko Paulu navakuavo ankho vavela etyi vekahi moungendi wavo woumisionaliu. (Gálatas 4:13) Otyo Jesus apopila okuti: “Vavela” vesukisa o ndotolo.—Lucas 5:31.

¹² Luka ankho, kaavela onondonga konthele yekongoko. Ankho walongeswa opo akale ondotolo. Ombimbiliya kaipopi opi ine onalupi alongeswa okukala o ndotolo. Mahi ipopia okuti Paulu watumine okukukunyapo Luka ko Kolosu. Hamwe Luka ankho walongesua okuhakula mosikola yoko Laondisea epundaumbo likala popepi no Kolosu. Tupu etyi Luka ahoneka o Evandyeliu yae nomukanda wa Atos, waundapesa onondaka mbo no ndotolo. Mokonda ankho ondotolo, wapopia omahipululo omanyingi pomivo Jesus ahakulile ovanthu.

13. Oityi tuna okuhinangela tyina tuheneave ine okutavela onondonga konthele yekongoko?

¹³ Hono, nawike povakuatate vetu upondola okulinga omahuviso opo etuhakule. Mahi mokonda vahanda okutukuatesako, vamwe vapondola okutupopila etyi tuna okulinga namphila tuheveitile. Mahi pamwe etyi vetupopila katyaviukile. Mongeleka, Paulu wapopilile Timoteo opo anwe katutu ovinyu. Timoteo ankho uvela meimo, hamwe omokonda ankho unwa omande ehekahi nawa.a (Tala onondaka pokatoi.) (Tanga 1 Timóteo 5:23.) Mahi tuesukisa okutala nawa. Omukuatate umwe upondola okutupopila tutavele okuhakulwa novihemba vimwe ine ovikulia tuna okulia ine tuna okulityilika. Upondola okutupopila okuti tyakuatesileko umwe mombunga yae ankho una otyitateka ngo tyetu. Mahi otyo katyilekesa okuti nonthue matyitukuatesako. Tuna okuhinangela okuti namphila ovanthu ovanyingi vaundapesa ovihemba vimwe ine onkhalelo imwe yokuhakulwa, mahi tyipondola okutuetela ovitateka.—Tanga Provérbios 27:12.

14, 15. (a) Oko vanthu patyi tuna okulunguka? (b) Oityi tupondola okulilongesila ku Provérbios 14:15?

¹⁴ Atuho tuhanda okukala nekongoko mokonda tyipondola okutukuatesako okukala nehambu nokuundapa unene movilinga via Jeova. Mokonda tuvakuankhali, katutyivili okulityilika omauvela atyo aeho. Tyina tuamavele, tuovola ononkhalelo ononyingi mbokuhakulwa, iya onthue tuna okutokola etyi tuna okutavela. Mahi ovanthu vamwe vapopia okuti vavasa ovihemba vihakula ouvela wetu. Valinga ngotyo mokonda vahanda onombongo. Vapondola okupopia okuti ovanthu ovanyingi vahakulwa novihemba ovio avakala nawa. Inkha tuavela, tupondola okuhetekela ovipuka ovinyingi vipondola okutukuatesako okukala nawa, opo tukaleko vali ehimbwe. Mahi katupondola okulimbuako elondolo likahi mondaka ya Huku: “Kese munthu uhena onondunge utavela kese ndaka ipopiwa, mahi una walunguka unoñgonoka nawa apa maliate.”—Provérbios 14:15.

¹⁵ Inkha tualunguka, ine tuvanongo, matutale nawa kuetyi matutavela haunene inkha omunthu utuavela onondonga kalongesilwe etyi ekahi nokutupopila. Matulipulu okuti: ‘Wapopia okuti ovihemba evi, ine ovikulia viakuatesako ovanthu ovanyingi, mahi tuna onthumbi yokuti nonthue mavitukuatesako? Namphila viakuatesako vakuetu, oñgeni tutyii okuti nonthue mavitukuatesako? Okuti tupondola okuovolola vali ine okupopia novanthu vamwe valongeswa okuhakula ouvela wange?’—Deuteronômio 17:6.

16. Oityi tuesukisa okutala nawa tyina tulinga omatokolo konthele yekongoko?

¹⁶ Tyina tutokola oñgeni matuhakulwa, ine ovihemba patyi matutavela tuesukisa “okukala no nondunge,” ine okupunga nawa. (Tito 2:12) Otyo tyakolela unene inkha onkhalelo matuhakulwa oyo yakaka vali unene. Okuti omunthu upondola okutuhangununina oñgeni ovihemba ovio vikahi? Okuti etyi etupopila katyikahi nawa? Ono ndotolo ononyingi mbutavela okuti ovihemba evi vihakula ovanthu? (Provérbios 22:29) Hamwe umwe utupopila okuti kuna oku kuhakulwa vali nawa iya ono ndotolo kambutyii. Mahi okuti pena etyi tyilekesa okuti tyili kuhakulwa umwe nawa? Vamwe vahakula novihemba vieheiwe. Otyo tyipondola okukuetela ovitateka. Hinangela, Huku utulondola opo tuhalinge oumbanda.—Deuteronômio 18:10-12; Isaías 1:13.

17. Ehando patyi tunalio lihapengele?

¹⁷ Ononkhalamutwe mbovanthu va Huku potyita tyo tete vatumine omukanda ko vakuatate ko mawaneno opo vevepopile ovipuka ankho vena okulityilika. Momukanda omo vahonekamo okuti: “Inkha muliyunga nawa kovipuka ovio, mamukala nomuenyo omuwa. Kalei nekongoko ewa!” (Atos 15:29) Namphila ankho onondaka ombo mbehehi onkhalelo imwe yokuvelekela, mahi mbutuhinangelesa okuti katyapengele okuhanda okukala nekongoko ewa.

18, 19. Oityi tukevelela mouye omupe?

¹⁸ Mokonda tuvakuankhali, katupondola okulityilika omauvela aeho. Tyina tuamavele, katupondola okukevela Jeova etuhakule kehuviso. Mahi tupondola okukevelela komutwe tyina Huku meketuhakula omauvela aeho. Mu Revelação 22:1, 2, apostolu João wapopia konthele “yomeva omuenyo” “nomiti viomuenyo” mavikahakula ovanthu aveho. Otyo katyilekesa ovihemba viomiti tupondola okukaovola pehepano ine omouye omupe. Mahi, tyilekesa ovipuka aviho Jeova na Jesus mavakalinga opo tukakaleko apeho.—Isaías 35:5, 6.

¹⁹ Tukevelela omuvo oo uhuvisa. Mahi pehepano, tutyii okuti Jeova uhole kese umwe ponthue iya unoñgonoka oñgeni tukala tyina tumona ononkhumbi. Nga David, tuna onthumbi yokuti tyina tuavela, Jeova kametuyekepo. Jeova apeho matekula vana vena ekolelo mwe.—Salmo 41:12.