‘Wahanumanene Jeova’

1, 2. Omokonda yatyi katuesukisile okuvela onombei Jeova mokonda yovitateka vikahi pano pohi? Popia ongeleka.

SOKA ñgeno omulume umwe una ehambu motyinepo nthiki imwe uya meumbo avasi ovipuka aviho mondyuo viahanyaunwa. Ovityuma nomalonga viatyatyauka, iya etapete lio pohi lianyonwa. Ondyuo yae ongwa imoneka ngoti muapita otyipepe otyinene. Okuti mati: “Mukai wange omokonda yatyi walingila otyipuka ngetyi?” Au, mahi ñgeno wati: “Olie walinga otyipuka ngetyi?” Mokonda utyii okuti omukai wae onthyolwe nalumwe mahanyauna eumbo liavo.

² Hono, ohi ikahi nokunyonwa. Omeva, nomphepo viasila, iya ovanthu onongangala nokuna ovituwa ovivi. Mahi, tuelilongesa Mombimbiliya okuti Jeova haeko ukahi nokueta ovitateka ovio aviho. Walinga ohi ikale omphangu ongwa yombembwa. (Gênesis 2:8, 15) Jeova o Huku yoluembia. (1 João 4:8) Ovihonekwa vitupopila okuti Satanasi Eliapu “omutumini wouye,” iya oe ukahi nokueta ovitateka ovio ovinyingi.—João 14:30; 2 Coríntios 4:4.

 3. Oñgeni tupondola okuhimbika okukala nolusoke luahaviukile konthele yovitateka vietu?

³ Mahi, katupondola okuvela onombei Satanasi mokonda yovitateka vietu aviho. Mokonda yatyi? Mokonda ovitateka vimwe tuna, vitundilila koviponyo vietu muene. (Tanga Deuteronômio 32:4-6.) Tupondola okutavela otyili otyo, mahi mokonda tuvakuankhali, tupondola okuhimbika okukala nolusoke luahaviukile konthele yovitateka vietu, iya otyo tyipondola okutuetela otyiponga. (Provérbios 14:12) Atuhavele onombei onthue muene ine o Satanasi, mahi atuhimbika okuvela onombei Jeova mokonda yovitateka vietu. Tupondola “okunumanena Jeova.”—Provérbios 19:3.

4, 5. Oñgeni Omukristau apondola “okunumanena Jeova”?

⁴ Okuti tupondola “okunumanena Jeova”? Eenga, mahi hatyiwa okumunumanena. (Isaías 41:11) Kamatutyivili okuluisa Huku. Otyili okuti nalumwe matupopi okuti tuanumana na Jeova. Mahi Provérbios 19:3, yati: “Oulai womunthu unyona ondyila yae, mahi omutima wae unumanena Jeova.” Tyotyili, omunthu upondola okunumanena Huku momutima wae. Otyo upondola okuhimbika okutyilekesa muetyi alinga. Mongeleka, upondola okutepulula ovilinga viae viokuumbila Jeova ine okuyekapo okuenda kewaneno.

⁵ Oityi tyipondola okutulingisa “okunumanena Jeova”? Oñgeni tupondola okulityilika eliva olio? Tuesukisa okunoñgonoka omakumbululo omapulo oo, opo tutyivile okuyakulila oupanga wetu na Jeova Huku!

6, 7. Omokonda yatyi ova Isilayeli pomuvo wa Moisesi vahimbikile okuliyava konthele ya Jeova?

⁶ Oityi tyipondola okulingisa omuumbili umwe wekolelo wa Jeova okuhimbika okuliyava konthele ya Huku momutima wae? Onthele ei maipopi ovipuka vitano vipondola okutukalesa tyanumana, nokupitulula onongeleka Mbombimbiliya mbavana vanumanene na Jeova.—1 Coríntios 10:11, 12.

⁷ Onondaka onombi mba vakuetu mbupondola okutuhongiliya. (Tanga Deuteronômio 1:26-28.) Soka kuetyi Jeova alingile ova Isilayeli. Waetele omahingano ekwi ko Egitu, nokuipaela Farao nomafualali ae Melunga Enkhuhu iya ayovola ova Isilayeli. (Êxodo 12:29-32, 51; 14:29-31; Salmo 136:15) Ovanthu va Huku ankho vafuapo opo vanyingile Motyilongo Valaelwe. Mahi vahimbika okuliyava konthele ya Jeova. Oityi tyevelingisa okukala tyehena ekolelo? Ovalavi ekwi vapopilile ova Isilayeli ovipuka ovivi, iya otyo atyivesoyesa nokuvekalesa nowoma. (Números 14:1-4) Oityi tyatundililako? Jeova keveyekele vanyingile “motyilongo otyiwa.” (Deuteronômio 1:34, 35) Otyo tyitulongesa tyi? Onondaka onombi mba vakuetu, mbupondola okunyona ekolelo lietu, nokutulingisa okuliyava konthele yonkhalelo Jeova ahongolela ovanthu vae.

 8. Oityi tyalingisile ovanthu va Huku kononthiki mba Isaia okuvela onombei Jeova mokonda yovitateka viavo?

⁸ Ovitateka nononkhumbi vipondola okutusoyesa. (Tanga Isaías 8:21, 22.) Kononthiki mba Isaia, ovanthu ankho vekahi nokumona ononkhumbi. Ankho vekahi pokati konondyale. Ovanyingi ankho vena ondyala mokonda ankho vetupu okulia kutuuka. Mahi ankho pena vali otyitateka tyimwe otyinene. Vayekelepo okutehelela Jeova, nokuyeka oupanga wavo nae utende. (Amós 8:11) Ovo kavaitile ombatelo ku Jeova, mahi vavelele onombei Jeova no hamba mokonda yovitateka viavo. Inkha tuasoya mokonda yotyitateka tyimwe, okuti nonthue matupopi momutima wetu okuti, ‘Opi ankho Jeova ekahi etyi nesuka nae?’

 9. Omokonda yatyi ova Isilayeli pononthiki mba Ezekiele vakalele nomalusoke ahaviukile?

⁹ Katuanoñgonokele ovipuka aviho. Mokonda ova Isilayeli pomuvo wa Ezekiele ankho kavanoñgonokele ovipuka aviho, ankho vasoka okuti ondyila ya Jeova “kayaviukile.” (Ezequiel 18:29) Ongatyina ankho vekahi nokukoyesa Huku, nokutokola inkha ukahi nokulinga ovipuka monkhalelo yaviuka, namphila ankho vahanoñgonokele ovipuka aviho. Inkha hamwe katuanoñgonokele nawa ehipululo limwe Liombimbiliya ine tyimwe tyetumonekela, okuti tupondola okusoka momutima wetu okuti ondyila ya Jeova “kayaviukile”?—Jó 35:2.

10. Oñgeni omunthu apondola okulandula ongeleka ombi ya Andau?

¹⁰ Katutavela ononkhali mbetu noviponyo. Omulume wotete Andau, wavelele onombei Huku mokonda yonkhali yae. (Gênesis 3:12) Andau ankho utyii okuti kekahi nokutavela ovitumino via Huku iya Huku memuhitisa mokonda yonkhali yae. Mahi avele onombei Jeova, ngatyina Jeova alinga omapita mokonda wemuavela omukai wehesilivila. Tunde opo, ovanthu ovakuavo vekahi nokulandula ongeleka ombi ya Andau okuvela onombei Huku mokonda yoviponyo viavo. Tuesukisa okulipula, ‘Okuti nesukisa okusoya nokunumana unene mokonda yoviponyo viange andyisoko okuti ovitumino via Jeova ovinyingi unene?’

11. Oityi tulilongesila ku Jona?

¹¹ Tuhimbika okusoka vala kuonthue. Omuuli Jona wanumanene etyi Jeova akala nokankhenda novanthu vomo Ninive. (Jonas 4:1-3) Mokonda yatyi? Wakalele nowoma wokuti mavasoko okuti omuuli womatutu mokonda wapopile okuti epundaumbo malihanyuapo, mahi alihahanyuapo. Ankho tyimoneka nawa okuti Jona wesuka vali netyi ovanthu mavapopi konthele yae tyipona novanthu vatyo muene. Okuti tupondola okulitehela nga Jona? Inkha tusoka vala kuonthue, tupondola okulimbwa omasuka avakuetu. Mongeleka, hamwe tueivisale omanima omanyingi okuti onthiki ya Jeova ikahi popepi. Mahi tyina vakuetu vetupopia omapita mokonda yonthiki oyo nkhele yeheneye, okuti tukala nelundo na Jeova?—2 Pedro 3:3, 4, 9.

12, 13. Inkha katutavela ovipuka vimwe Jeova alinga, oityi tuna okulinga?

¹² Oityi tupondola okulinga inkha katutavela ovipuka vimwe Jeova alinga? Hinangela okuti okusoka ngotyo katyaviukile. Provérbios 19:3, ituhinangelesa okuti mokonda yokuehetyii, tupondola okuvela onombei Jeova mokonda yovitateka onthue muene tuelietela. Ngotyo, tutalei ovipuka vitano mavitukuatesako okuhanumanena Jeova.

¹³ Tualako okupameka oupanga wove na Jeova. Inkha tukala noupanga omuwa na Huku, kamatumunumanena. (Tanga Provérbios 3:5, 6.) Tuesukisa okuyumba onthumbi mu Jeova. Tuhasokei okuti onthue tutyii vali tyipona Huku ine omasuka etu akolela vali. (Provérbios 3:7; Eclesiastes 7:16) Otyo, matyitukuatesako okuhavele onombei Jeova mokonda yovipuka ovivi vitumonekela.

14, 15. Oityi matyitukuatesako okuhahongiliyua novipuka ovivi vakuetu vapopia?

¹⁴ Wahayeke onondaka onombi mba vakuenyi mbukuhongiliye. Ova Isilayeli pononthiki mba Moisesi ankho vena omahunga omanyingi okukala nonthumbi yokuti Jeova mevekuatesako okunyingila Motyilongo Valaelwe. (Salmo 78:43-53) Mahi etyi ovalavi ekwi vokuhena ekolelo vaeta onondaka onombi, ova Isilayeli “kavahinangelele okuvoko kwae,” tyilekesa okuti ankho valimbwa etyi Jeova evelingile. (Salmo 78:42) Inkha tusokolola kovipuka aviho oviwa Jeova ehole okutulingila, matufuene vali kwe. Moluotyo, kamatuyeke etyi vakuetu vapopia tyituyapule ku Jeova.—Salmo 77:11, 12.

¹⁵ Otyipuka otyikuavo tyipondola okutuyapula ku Jeova, okukala novituwa ovivi konthele yovakuatate vetu nonomphange. (1 João 4:20) Etyi Arau aholovonwa akale omunene-nakwa, ova Isilayeli veliyavele konthele yotyo. Mahi Jeova etyitale ngatyina Oe vanumanena. (Números 17:10) Tupu, inkha tuliyava konthele yavana Jeova aundapesa pala okuhongolela ovilinga viae pano pohi, matyikala ngatyina tuanumanena Jeova.—Hebreus 13:7, 17.

16, 17. Oityi tuesukisa okuhinangela tyina tuna ovitateka?

¹⁶ Hinangela okuti Jeova haeko utuetela ovitateka. Pomuvo wa Isaia, ova Isilayeli vayekelepo okuumbila Jeova, mahi nongotyo, Jeova ankho nkhele uhanda okuvekuatesako. (Isaías 1:16-19) Tyina tuna ovitateka hono, tyitupameka okunoñgonoka okuti Jeova nkhele wesuka nonthue iya uhanda okutukuatesako. (1 Pedro 5:7) Jeova alo umwe utulaa okuti metuavela ononkhono opo tutualeko nekolelo mwe.—1 Coríntios 10:13.

¹⁷ Job wamuene ononkhumbi, namphila ankho ena ekolelo mu Jeova. Tyina tumona ononkhumbi, tuesukisa okuhinangela okuti Jeova haeko utuetela ononkhumbi. Jeova uyele ovivi, mahi uhole ouviuki. (Salmo 33:5) Tuesukisa okukala nga Eliuu epanga lia Job, ankho wanoñgonoka okuti Jeova kalingi natyike tyahaviukile ine otyivi! (Jó 34:10) Jeova utuavela “kese otyiawa otyiwa notyali tyafuapo,” ketuetela ovitateka.—Tiago 1:13, 17.

18, 19. Omokonda yatyi katuesukisile okutomba Jeova? Popia ongeleka.

¹⁸ Wahatombe Jeova. Huku utupu onkhali, iya omalusoke ae evilapo vali tyipona etu. (Isaías 55:8, 9) Ngotyo, okuliola omutima matyitukuatesako okutavela okuti katutyivili okunoñgonoka ovipuka aviho. (Romanos 9:20) Pamwe katutyivili okunoñgonoka ovipuka aviho konthele yotyitateka tyimwe. Hamwe wamonekeleluale natyimwe tyilekesa okuti onthengele-popia ei oyotyotyili: “Una utetekela okupopia umoneka ngoti una ehunga, mahi alo vala mukuavo eya ahimbika okumupula.”—Provérbios 18:17, Nova Tradução na Linguagem de Hoje.

¹⁹ Mongeleka, pamwe tuna epanga walinga tyimwe tuahanoñgonokele nawa ine tusoka okuti kenetyilinge. Okuti tuesukisa okusoka liwa okuti walinga omapita? Au. Mahi, tuesukisa okusoka okuti katutyivili okunoñgonoka atyiho tyaendapo. Inkha tukala tyafuapo pala okukala noluembia nomapanga etu ovakuankhali, matukala tyafuapo pala okuyumba onthumbi mu Tate yetu keulu. Onondyila mbae nomalusoke ae avilapo vali tyipona etu!

20, 21. Omokonda yatyi katuesukisile okuvela onombei Jeova mokonda yovitateka vietu?

²⁰ Hinangela omokonda yatyi tukalela novitateka. Tuesukisa okuimbuka okuti pamwe onthue muene tulietela ovitateka. (Gálatas 6:7) Wahavele onombei Jeova mokonda yovitateka. Mokonda yatyi? Tala ongeleka ei: Etukutuku limwe lipondola okulingwa pala okuhateka unene. Soka ñgeno omutahi wahatekesa vali unene, tyina ehika pondalai aviluka. Okuti mavele onombei una walinga etukutuku mokonda waviluka? Au! Tupu, Jeova wetutunga nepondolo liokuliholovonena. Mahi tupu wetulongesa oñgeni tupondola okulinga omatokolo aviuka. Moluotyo, katupondola okuvela onombei Omutungi wetu inkha tualinga etyi tyapenga.

²¹ Tyotyili, hakuti ovitateka vietu aviho vituka kovivi tulinga. Ovipuka vimwe vimoneka mokonda ‘omuvo novitateka viuhuluka vala.’ (Eclesiastes 9:11) Tupu, tuahalimbueiko okuti o Satanasi Eliapu ukahi nokueta ovivi mouye. (1 João 5:19; Revelação 12:9) Ondyale, o Satanasi, ha Jeova ko!—1 Pedro 5:8.

22, 23. Oityi tuesukisa okuhinangela inkha tuasoya mokonda yovitateka vietu?

²² Tyina uvasiwa novitateka viepuiya, hinangela ongeleka ya Josue noya Kalebe. Ovalavi ekwi vaetele onondaka onombi konthele Yotyilongo Valaelwe, mahi ovalume ovo vevali vaetele onondaka onongwa. (Números 14:6-9) Vakalele nekolelo mu Jeova. Mahi nongotyo, vakalele nokuendaenda moluhandya omanima 40 nova Isilayeli ovakuavo. Okuti Josue na Kalebe veliyavele ine vanumanene, okusoka okuti etyi valingwa katyaviukile? Au. Vayumbile onthumbi mu Jeova, iya avayambwa! Namphila ovanyingi pova Isilayeli ovo vankhila moluhandya, Jeova wayekele Josue na Kalebe vanyingile Motyilongo Valaelwe. (Números 14:30) Tupu, Jeova meketuyamba inkha ‘katusoyo’ okulinga ehando liae.—Gálatas 6:9; Hebreus 6:10.

²³ Oityi wesukisa okulinga inkha wasoya mokonda yovitateka una, mokonda yovivi viavakuenyi, ine mokonda yovivi viove? Hinangela ovituwa oviwa via Jeova. Soka kovipuka oviwa Jeova alaa okukuavela. Lipula, ‘Inkha hakalele noupanga na Jeova omuenyo wange ñgeno ukahi ñgeni?’ Tualako tyafuena ku Jeova, iya wahayeke omutima wove unumanene Jeova!