Okuti Una “Omutima Wokunoñgonoka” Jeova?

1, 2. Omokonda yatyi vamwe vesukila unene nomakuyu?

OKUTI uhole omakuyu? Kohale ova Isilayeli ankho veehole unene. (Naum 3:12; Lucas 13:6-9) Hono omakuyu apondola okuvasiwa kononthele ononyingi. Omakuyu akalesa nawa olutu luetu, alo umwe vamwe vapopia okuti akuatesako omutima okuundapa vali nawa.

² Jeova waelekele ovanthu nomakuyu. Ankho ukahi nokupopia etyi tyikahi momitima viavo. Etyi apopile tupu tyipondola okutukuatesako, nokukuatesako vana tuhole. Huku ankho kekahi nokupopila ovanthu oñgeni omakuyu apondola okukuatesako ekongoko liavo. Ankho ukahi nokupopia konthele yomutima wavo wotyilekeso. Putyina tulilongesa etyi apopile, tusokei oityi Ovakristau vapondola okulilongesilako.

 3. Omakuyu apopiwa mu Jeremia okapitulu 24 alekesa tyi?

³ Menima lio 617 P.K.E., ovanthu vomo Judaa ankho valinga ovipuka Huku eyele. Huku aavela Jeremia emonekelo konthele yetyi matyikamoneka mo Judaa. Wapopia onosesu onombali mbomakuyu, mbulekesa ovikundyi vivali viovanthu. Omakuyu omosesu imwe ankho “ekahi nawa,” iya omosesu onkhuavo ankho “kaekahi nawa.” (Tanga Jeremias 24:1-3.) Omakuyu ehekahi nawa, alekesa Ohamba Zedekia novakuavo velifwa nae ankho mavaluiswa liwa Nohamba Nambukondonosole nomatolopa ae. Mahi ankho kuna ovanthu velifwa nomakuyu ekahi nawa. Vamwe puvo o Ezekiele, na Daniele, nomapanga ae etatu, novakuavo ankho mavakuatua avatualwa ko Mbambilonia. Konyima, ova Judeu vamwe ankho mavakondoka ko Jelusalei iya avapindulapo ondyuo ya Huku.—Jeremias 24:8-10; 25:11, 12; 29:10.

 4. Omokonda yatyi etyi Huku apopile konthele yovanthu onondalawa mo Judaa tyitupameka?

⁴ Jeova wapopile konthele yovanthu ovo onondalawa okuti: “Mandyiveavela omutima wokunoñgonoka okuti ame Jeova, iya avakala ovanthu vange.” (Jeremias 24:7) Otyo tyitupameka mokonda tyilekesa okuti Huku uhanda tukale “nomutima wokumunoñgonoka,” okukala ovanthu vahanda okumunoñgonoka nokukala ovanthu vae. Oñgeni tupondola okunoñgonoka Jeova? Tuna okulilongesa Ombimbiliya, nokuendela muetyi tuelilongesa, nokulivela atuyekepo okulinga onkhali, atulipakula ku Huku, nokumbatisalwa menyina lia Tate, no Liomona, no liospilitu sandu. (Mateus 28:19, 20; Atos 3:19) Walingale ovipuka ovio? Ine ukahiale nokuliongiya apeho no Nombangi mba Jeova nokusoka okulinga ovipuka ovio?

 5. Haunene, ovalie Jeremia ahonekelele?

⁵ Namphila tualingale ovipuka ovio aviho, tuna okutualako okukala notyituwa tyaviuka, nokutala nawa oñgeni tulinga ovipuka. Omokonda yatyi? Matutyinoñgonoka putyina tulilongesa etyi Jeremia ahoneka konthele yomutima. Ovikapitulu vimwe viomukanda wa Jeremias, vipopia konthele yomalongo ankho ekahi popepi no Judaa. Mahi, ovinyingi vipopia konthele yelongo lio Judaa mokueenda kuoutumini wo nohamba ononthano. (Jeremias 1:15, 16) Haunene Jeremia wahonekele konthele yovalume, novakai, novana ankho velipakulale ku Jeova. Ovakuaukulu vavo vaholovonene okukala ovanthu va Jeova. (Êxodo 19:3-8) Tupu kononthiki mba Jeremia, ovanthu vapopile okuti: “Tueya kuove, mokonda ove Jeova, ove Huku yetu.” (Jeremias 3:22) Mahi, okuti ankho vena omutima omuwa?

 6. Omokonda yatyi tuna okusuka netyi Huku apopia konthele yomutima?

⁶ Onondotolo mbuundapesa onomakina opo mbutale etyi tyikahi mokati kolutu luetu, noñgeni omutima wetu ukahi nokuundapa. Mahi Jeova upondola okutala omutima wetu wotyilekeso, ine etyi tukahi mokati. Wati: “Omutima omukengeleli unene upona kese tyipuka, nokuhena ekevelelo. Olie upondola okuunoñgonoka? Ame Jeova, ndyitala nawa etyi tyikahi momutima . . . opo ndyipe kese munthu etyi tyatokala movituwa viae, netyi tyatokala movilinga viae.” (Jeremias 17:9, 10) Huku upondola okunoñgonoka etyi tuhanda, noñgeni tusoka, nokulitehelela, novituwa vietu, netyi tuhanda okulinga momuenyo wetu. Huku matale omutima wove. Mahi nove upondola okulinga ononkhono mbokutala nawa etyi tyikahi momutima wove.

 7. Oityi Jeremia apopile konthele yomutima wova Judeu ovanyingi kononthiki mbae?

⁷ Opo tutyivile okutala etyi tyikahi momutima wetu, tuna okulipula okuti: ‘Oityi Jeova ankho asoka konthele yomutima wo va Judeu kononthiki mba Jeremia?’ Tala ekumbululo lia Jeremia: “Eumbo aliho lio Isilayeli lina omutima wahapitile ekuendye.” Ankho kekahi nokupopia ekuendye lilingwa ovalume ova Judeu. Oñgeni tuetyinoñgonoka? Namphila ovalume ova Judeu ankho vapitale ekuendye, Jeova wapopile okuti “nkhele kavapitile ekuendye,” ine vena “omutima wahapitile ekuendye.” (Jeremias 9:25, 26) Mahi, otyo tyilekesa tyi?

8, 9. Ova Judeu kononthiki mba Jeremia ankho vena otyitateka patyi nomutima? Oityi ankho vesukisa okulinga?

⁸ Huku wapopilile ova Judeu etyi ankho vesukisa okulinga, iya otyo tyitukuatesako okunoñgonoka nawa onondaka “omutima wahapitile ekuendye.” Wevepopilile vapole momutima wavo ovipuka ovivi. Omokonda yatyi? Wati: “Opo nahakale nonyengo onene . . . mokonda yovivi mulinga.” Kavetavelele ku Jeova mokonda momutima wavo ankho muna vala ovivi. (Tanga Marcos 7:20-23.) Ankho onomphuki, iya kavahande okupiluluka. Omutima wavo ankho wakutikinya ovituwa viavo nomalusoke, komaiho a Jeova ankho kawaviukile. (Tanga Jeremias 5:23, 24; 7:24-26.) Huku wevepopilile okuti: “Lityoyokesei pala Jeova, polei ovikova viomitima vienyi.”—Jeremias 4:4; 18:11, 12.

⁹ Moluotyo, ova Judeu kononthiki mba Jeremia ankho vesukisa ‘okutanda omutima wavo.’ Ova Isilayeli kononthiki mba Moisesi ankho vena otyitateka ngotyo. (Deuteronômio 10:16; 30:6) Oñgeni ova Judeu ankho vapondola “okupola ovikova” viomitima viavo? Ankho vena okuyekapo omalusoke, nomahando, ine ovituwa viehelikuatele novitumino via Huku.—Atos 7:51.

10. Ngetyi tyapopile David, oityi tuesukisa okulinga?

¹⁰ Tupandula unene Huku wetukuatesako okunoñgonoka omutima wotyilekeso! Okuti onthue vokuumbilale Jeova nkhele tuesukisa okusukalala nomutima wetu? Ovanyingi momawaneno vekahi nokuumbila Huku nekolelo, nokuna ovituwa oviwa. Kavekahi “ngomakuyu ehekahi nawa.” Mahi, hinangela okuti alo umwe omuviuki David wapopilile Jeova okuti: “Huku yange, nthale nawa, nokunoñgonoka omutima wange. Ovola okunthala nawa nokunoñgonoka omalusoke ange anthyukalalesa. Tala inkha mokati kange muna ondyila ombi.”—Salmo 17:3; 139:23, 24.

11, 12. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okutala nawa omutima wetu? (b) Huku kamalingi tyi?

¹¹ Jeova uhanda atuho tumunoñgonoke, ine tukale ovanthu vapandwa nae iya atutualako ngotyo. Jeremia wapopile okuti Jeova utala nawa ovaviuki aveho iya utala “onoso nomutima.” (Jeremias 20:12) Mokonda Jeova utala nawa omutima alo umwe wovanthu ovaviuki, atuho tuesukisa okutala etyi tyikahi momutima wetu. (Tanga Salmo 11:5.) Inkha tulinga ngotyo, tupondola okunoñgonoka okuti momutima wetu muna ovituwa ovivi, nomalusoke, ine omahando tuesukisa okutala vali nawa. Hamwe tuseta okutavela ovitumino via Jeova. Inkha ongotyo, omutima wetu wopaspilitu wesukisa okutandwa opo tupolemo ovivi. Ovituwa patyi vimwe ovivi ine omalusoke apondola okukala momutima wetu? Oñgeni tupondola okupiluluka?—Jeremias 4:4.

¹² Jeova kametukuluminya okupiluluka. Wapopia konthele “yomakuyu ekahi nawa” okuti “meveavela omutima wokumunoñgonoka.” Mahi kapopile okuti mevekuluminya opo vapilulule omutima wavo. Ankho vesukisa okukala nehando liokunoñgonoka Huku, nonthue otyo tuesukisa okulinga.

13, 14. Omonkhalelo patyi Omukristau apondola okunyonwa netyi tyikahi momutima wae?

¹³ Jesus wapopile okuti: “Momutima omo mutunda omalusoke omavi, nokuipaa, nomaumbalehi, nomaundalelapo, nomaumphulu, nokuava omaumbangi omatutu, nomahingano.” (Mateus 15:19) Mongeleka, inkha omunthu umwe una omahando omavi momutima, upondola okulinga oumbalehi ine oundalelapo. Inkha kelivele, kamapandwa vali na Huku. Mahi, namphila ahalingile onkhali onene, nkhele upondola okuyeka omahando omavi eliyawise momutima wae. (Tanga Mateus 5:27, 28.) Tyakolela okutala nawa opo tuhakale nomahando oo omavi momutima wetu. Okuti usoka komukai ine omulume monkhalelo yahaviukile komaiho a Huku? Okuti wesukisa okupilulula etyi tyikahi momutima wove?

¹⁴ Tupu, Omukristau upondola okukala nonyengo onene nomukuatate mukuavo alo ahimbika okumuyala unene momutima wae. (Levítico 19:17) Mahi wesukisa okulinga ononkhono opo ayekepo omalusoke oo.—Mateus 5:21, 22.

15, 16. (a) Oñgeni Omukristau apondola okukala “nomutima wahapitile ekuendye”? (b) Omokonda yatyi usokela okuti Jeova kahande tukale “nomutima wahapitile ekuendye”?

¹⁵ Ovakristau ovanyingi kavayeke momutima wavo mukale omahando, nomalusoke oo omavi. Mahi tupu Jesus wapopile konthele “yomalusoke omavi.” Mongeleka, tupondola okusoka okuti okukala ovakuatyili nombunga yetu tyakolela vali kuaviho. Tyotyili, Ovakristau vesukisa okukala noluembia nonombunga mbavo, otyipuka tyihalingwa novanthu vomouye “vehena oluembia.” (2 Timóteo 3:1, 3) Mahi tuesukisa okupola pokati pokukala ovakuatyili nombunga yetu. Ovanyingi vena okaame. Inkha umwe mombunga ulewa, navo vanumana. Etyi Dina akuatelwe kononkhono, ovakulu vae vanumanene unene, iya avaipaa ovalume ovanyingi. (Gênesis 34:13, 25-30) Absalau wakalele nomalusoke omavi, aipaa Amenom. (2 Samuel 13:1-30) Tyotyili, “omalusoke omavi” apondola okutunyona unene.

¹⁶ Ovanthu vamwe vanumana unene tyina ombunga yavo ilingwa onya. Ine hamwe vasoka vala okuti umwe mombunga yavo walingua onya. Moluotyo, oñgeni mavalingi una vasoka okuti oe walinga onya? Kamavahande vali okukala nae ine okumukonga meumbo liavo. (Hebreus 13:1, 2) Mahi Omukristau uhole ovakuatate vae kamalingi ngotyo. Jeova wii etyi tyikahi momutima wetu. Inkha uvasa omalusoke oo omavi momutima wetu, mapopi okuti tuna “omutima wahapitile ekuendye.” (Jeremias 9:25, 26) Hinangela vana Jeova alondolele okuti: “Polei ovikova viomitima vienyi.”—Jeremias 4:4.

17. Omokonda yatyi matyitupepukila okupilulula omutima wetu, inkha tukala nonthilo na Jeova?

¹⁷ Tyina wamatale vali nawa omutima wove wotyilikeso, upondola okunoñgonoka okuti kuhole okutavela liwa onondonga mba Jeova. Otyo tyikahi ngatyina una “omutima wahapitile ekuendye.” Hamwe una owoma netyi ovanthu mavasoko konthele yove, ine uhanda okunkhimana, nokukala omuhona. Hamwe kutavela ine uhanda vala okulinga etyi usoka. Have vala usoka ngotyo. (Jeremias 7:24; 11:8) Jeremia wahoneka okuti ova Judeu vamwe kononthiki mbae ankho vena ‘omutima wehetavela.’ Ankho vetupu “onthilo na Jeova,” namphila ankho ena oluembia navo, nokuveavela atyiho vesukisa. (Jeremias 5:23, 24) Inkha tukala nonthilo na Jeova, matupolo ovivi aviho vikahi momutima wetu. Tupu matyitupepukila okupilulula omutima wetu, nokulinga atyiho Huku etutuma.

18. Oityi Jeova alaa vana vekahi momphango omphe?

¹⁸ Inkha tutualako okulinga ononkhono, Jeova metuavela “omutima wokumunoñgonoka.” Walaa okulinga ngotyo ovalembulwa vekahi momphango omphe. Wati: “Mandyipake ovitumino viange mokati kavo, andyivihoneka momutima wavo. Mandyikala Huku yavo iya avakala ovanthu vange.” Ayawisako okuti: “Kamavakalongesa vali omapanga avo, novakuatate vavo, okuti: ‘Nonoñgonokei Jeova! Mokonda aveho, okupolelela kovana alo kovakulu mavakanoñgonoka . . . Mokonda mandyikaevela oviponyo viavo, iya himakahinangela vali ononkhali mbavo.”—Jeremias 31:31-34.a

19. Ekevelelo patyi ewa Ovakristau votyotyili vena?

¹⁹ Tukevelelei etyi Huku alaa. Atuho tuna okukala nehando liokunoñgonoka Jeova nokukala ovanthu vae. Mahi tupondola okunoñgonoka vala Jeova apeho inkha tuevelwa ononkhali mbetu menyina liotyilikutila tya Kristu. Mokonda tupondola okuevelwa, nonthwe tuesukisa okuevela vakuetu, namphila tyahapepukile okutyilinga. Tuesukisa okulinga ononkhono opo tuyekepo okukala nonyengo ine okuyala vakuetu. Otyo matyitukuatesako okulekesa okuti tuhanda okuumbila Jeova, nokumunoñgonoka vali nawa. Matukala ngavana Jeova apopia okuti: “Onwe tyotyili mamundyovola, amumbasi, mokonda mamundyovola nomutima wenyi auho. Iya mandyiyeke mumbase.”—Jeremias 29:13, 14.