Omamonekelo a Zakaria​—Oñgeni Ekukalesa?

1-3. (a) Oityi ova Isilayeli valingile etyi vayovolwa koukonde mo Mbambilonia? (b) Omokonda yatyi Jeova apopilile ova Isilayeli opo vakondoke kwe?

OMBUINGWA inthanana, nomukai uli mosesu, novakai vevali vena omapapatelo vekahi nokunthanana ngo makaluhane, oo omamonekelo Zakaria amuene. (Zacarias 5:​1, 7-9) Omokonda yatyi Jeova ayekela omuuli Zakaria amone omamonekelo oo? Otyitateka patyi ova Isilayeli ankho vena pomuvo opo? Iya oñgeni omamonekelo oo apondola okutukuatesako hono?

² Menima 537 etyi Kristu eheneye pano pohi, ovanthu va Jeova ankho vena ehambu enene. Vakalele moukonde wo Mbambilonia omanima 70, mahi pahe avayovolwa! Vahambukilwe unene iya avakondoka opo vakapindulepo ovimato vio Jelusalei, nokutunga ondyuo yefendelo lia Jeova. Etyi palamba enima like, ova Isilayeli avatungu elisesu liondyuo ya Huku. Pomuvo opo ovanthu va Huku ankho vahambukwa unene, Ombimbiliya ipopia okuti “aveliyavela peulu iya onondaka mbavo ambuivalela kokule.” (Esdras 3:10-13) Mahi apahakala ehimbwe apamoneka onondyale ankho mba hahande ondyuo ya Huku itungwe. Ova Isilayeli avahimbika okusoya iya avatalama okutunga ondyuo ya Huku. Moluotyo, avahimbika okutunga onondyuo mbavo, nokuovola omapia. Konyima yomanima 16, ondyuo ya Jeova ankho kainepwe okutungwa. Ovanthu va Huku ankho vesukisa okukondoka ku Jeova iya avayeke-po okusoka komasuka-suka avo muene. Jeova wahandele vemufende nomutima wakola iya nombili.

³ Menima 520, Jeova atumu omuuli Zakaria akuateseko ovanthu, okuvehinangelesa etyi Jeova eveyovola mo Mbambilonia. Enyina lia Zakaria lihangununa okuti “Jeova Wahinangela.” Namphila ova Isilayeli valimbwi-le Jeova, mahi Jeova kevelimbwi-le. (Tanga Zacarias 1:3, 4.) Jeova walaele okuvekuatesako opo vakondoke mefendelo liotyotyili. Mahi, tupu wevepopilile okuti, inkha vetavela efendelo liotyotyili mandyiveyambe. Tutalei emonekelo liapandu no liapandu-vali a Zakaria. Matulilongesa oñgeni Jeova alundile ova Isilayeli iya oñgeni omamonekelo oo evali apondola okutukuatesako hono.

 4. Oityi Zakaria amona memonekelo lia pandu? (b) Onkhalelo ombuingwa yahonekwa ononthele onombali ankho ilekesa tyi? (Tala olutalatu 1, pefo pahimbikila onthele.)

⁴ Okapitulu 5 ka Zakaria kapopia emonekelo liombuingwa ikahi nokuenda nomphepo. (Tanga Zacarias 5:1, 2.) Ombuingwa oyo ina onometulu 9 moulale iya mounthanda ina onometulu 4 notyinthimbu. Iya ankho yaikuka pala okutangwa. Ombuingwa oyo ankho ipopia konthele yekoyeso tupu ankho yahonekwa nthele na nthele. (Zacarias 5:⁠3) Pomuvo opo ovanthu ankho vatanga vala nthele ike. Onkhalelo ankho yahonekwa ononthele onombali, ankho ilekesa okuti ina onondaka mbumwe mbakolela.

5, 6. Oñgeni Jeova atala oumphulu?

⁵ Tanga Zacarias 5:3, 4. Ovanthu aveho mavakoyeswa na Huku mokonda yovituwa viavo, alo umwe Onombangi mba Jeova mokonda vatyinda enyina liae. Ovanthu vehole Jeova vetyii okuti, okuvaka tyipenyesa enyina lia Huku. (Provérbios 30:8, 9) Ovanthu vamwe vasoka okuti okukoya ine okupola otyipuka tyihaitile hatyiviko, mahi ku Jeova otyo oumphulu. Tyilinge wakoya ine wavaka, omunthu ulinga ngotyo, ukahi nokulekesa okuti omahando ae akolela vali tyipona enyina lia Jeova, notyitumino Tyae.

⁶ Omukanda wa Zakaria 5:3,4 upopia okuti omahingano “manyingila mondyuo yotyimphulu” akala mokati iya “ahanyepo ondyuo.” Otyo tyilekesa okuti omapito apama nokuaikwa nawa, kaatyilika ekoyeso lia Jeova. Huku weete atyiho tyikahi nokulingwa, alo umwe tyina tyilingilwa pokamphengi. Tupu upondola okuhololola kese tyivi tyilingwa ovanthu vae. Namphila pamwe omunthu umwe etyivila okuholeka etyi avaka kovatumini ine okomuhona wae ine okovakulu vewaneno ine hamwe oko vohe, mahi ketyivili okuholeka otyipuka natyike Jeova ehetyimono. Jeova wapopia okuti ovimphulu aviho mavimoneka. (Hebreus 4:13) Onthue Nombangi mba Jeova tuhambukwa unene nomapanga etu ovakuatyili “movipuka aviho”!​—Hebreus.

 7. Oityi tuna okulinga opo tuhupe kekoyeso lio mbuingwa?

⁷ Okuvaka kese otyipuka otyitutu ine otyinene, tyinumanesa Jeova. Moluotyo, tuna ehambu enene liokutavela etyi Jeova ahanda tulinge nokutyinda omuenyo unkhimaneka enyina liae. Inkha tulinga ngotyo, matutyivili okuhupa kekoyeso liombuingwa maliendela ovanthu aveho vehetavela ovitumino via Jeova.

8-10. (a) Okuaana oityi? (b) Oityi Ohamba Zedekia aanene iya ehetyifuisipo?

⁸ Mombuingwa tupu mulondola ovanthu ‘vaanena omatutu menyina lia Huku.’ (Zacarias 5:4) Okuaana opala okulekesa okuti etyi wapopia otyili ine etyi walaa motyilingi ine kumetyilingi.

⁹ Okuaanena menyina lia Huku otyipuka tyimwe tyakolela unene. Tulilongesila kuetyi tyalingile Zedekia ohamba yahulilila moutumini wo Jelusalei. Zedekia ankho waanena menyina lia Jeova okuti matualako okutavela ohamba yo Mbambilonia. Mahi Zedekia ahafuisapo etyi apopia. Iya atyimuetela-tyi? Jeova apopi okuti Zedekia “makankhila ko Mbambilonia oku kukala ohamba yemupaka koutumini, mokonda kafuisilile-po etyi apopia, nokuhalandulile etyi ankho alaa.”​—Ezequiel 17:16.

¹⁰ Ohamba Zedekia ankho waanena menyina lia Jeova iya otyo ongatyina ankho ena ongele na Jeova. (2 Crônicas 36:13) Mahi Zedekia kafuisilepo etyi ankho apopia iya aiti kova Egitu vemukuateseko okuyovoka ko Mbambilonia. Mahi ova Egitu ankho kavapondola okumukuatesako.​—Ezequiel 17:11-15, 17, 18.

11, 12. (a) Omulao patyi wakolela vali tupondola okulinga? (b) Oñgeni matulekesa okuti tuna onthilo nelipakulo lietu ku Jeova?

¹¹ Etyi tyaendele na Zedekia, tyitulongesa okuti Jeova utehelela etyi tualaa okulinga. Iya opo tumuhambukiswe tuna okufuisapo omilao vietu. (Salmo 76:11) Omulao wakolela vali tuna okulinga elipakulo lietu ku Jeova. Tyina tulipakula ku Jeova, ngotyo tukahi nokuaana okuti matumuumbila, katyisukisa otyitateka patyi matukala natyo.

¹² Oñgeni tupondola okutualako okufuisapo omulao wetu? “Kese nthiki” tuna ovitateka ovitutu novinene vilola ekolelo lietu. Onthue tulekesa okuti oupanga wetu na Jeova wapama tyina tukoleleya movitateka vitumonekela. (Salmo 61:⁠8) Mongeleka, oityi molingi inkha umwe muundapa nae ine mulongeswa nae kosikola ulilekesa kuove ngatyina ekuhanda? Moanye ehongiliyo olio, olekesa okuti uhanda okutavela ku Jeova? (Provérbios 23:26) Iya inkha ove vala mombunga Umbangi ya Jeova, okuti ulikuambela ku Jeova opo ekukuateseko okutualako okulekesa ovituwa oviwa? Tupu tupondola okulipula okuti: Kese nthiki ndyilikuambela opo ndyipandule Jeova mokonda yohole ena naame nokuenthavela okukala omuumbili wae? Ndyiovola omuvo kese nthiki opo ndyitange Ombimbiliya? Etyi tuelipakula ku Jeova, tualaa okufuisapo ovipuka ovio. Moluotyo, tuna okuvifuisapo kese nthiki. Okuumbila Jeova tyina tulinga atyiho tuvila movilinga viae, tulekesa okuti tumuhole iya tuesuka netyi tualaa okulinga. Oyo onkhalelo ongwa yomuenyo wetu. Mokonda yekolelo tuna mu Jeova, walaa okuketuavela ononkhano onongwa komutwe wandyila.​—Deuteronômio 10:12, 13.

13. Oityi tupondola okulilongesila memonekelo liapandu lia Zakaria?

¹³ Emonekelo lia pandu lia Zakaria litukuatesako okunoñgonoka okuti inkha tuhole Jeova kamatuvake ine okuhafuisapo omilao vietu. Tupu tuelilongesa okuti namphila ova Isilayeli valingile oviponyo, mahi Jeova wafuisilepo omulao wae eheveyeke-po. Ankho utyii okuti mavakala novitateka mokonda yonondyale mbavo. Ongeleka oyo ya Jeova, itulongesa okufuisapo omilao vietu. Tupu tupondola okukala nonthumbi yokuti metukuatesako okufuisapo omilao vietu. Onkhalelo imwe Jeova etukuatesako, ekevelelo etuavela komutwe. Apa katutu Jeova makamanako ovivi kombanda yohi. Tupondola okutanga ekevelelo olio memonekelo malilandulako lia Zakaria.

14, 15. (a) Oityi Zakaria amona memonekelo lia pandu-vali? (Tala olutalatu 2 pefo pahimbikila onthele.) (b) Olie omukai uli mokati kosesu? Iya omokonda yatyi oandyu yemukunyunina mokati?

¹⁴ Konyima etyi Zakaria amona ombuingwa ikahi nokunthanana, oandyu aimupopila okuti: “Tala.” Zakaria amono osesu itiwa “efa.” (Tanga Zacarias 5:5-8.) Osesu oyo ankho ina otyipato tyotyivela. Etyi osesu oyo yaikulwa, Zakaria amono “omukai upumphi-mo.” Oandyu oyo aipopila Zakaria okuti omukai oo ankho “Ovivi.” Soka owoma Zakaria akala nao etyi amona omukai oo ankho wahanda okulupuka mosesu! Mahi liwa-liwa oandyu aikunyunina omukai oo mosesu aipateko. Oityi otyo tyihangununa?

¹⁵ Emonekelo olio lituavela onthumbi yokuti Jeova kayeke ovivi pokati kovanthu vae. Tyina Jeova amona otyipuka tyimwe otyivi, liwa-liwa utyipola pokati kovanthu vae. (1 Coríntios 5:13) Otyo tyalekeswa puetyi oandyu yapata kosesu.

16. (a) Ovalie Zakaria amona memonekelo? (Tala olutalatu 3 pefo pahimbikila onthele.) (b) Opi ovakai vomavava vatuaile osesu?

¹⁶ Konyima Zakaria amono ovakai vevali vena omavava ngomakaluhane. (Tanga Zacarias 5:9-11.) Ovakai ovo ankho velikalela unene nomukai ondingavivi wokuli mosesu. Ovakai ovo avakuate osesu iya nononkhono mbomavava avo avatahela “Ovivi” kokule. Opi vatuaile otyivi otyo? Otyivi otyo vetyituaile “ko Sinear” Mombambilonia. Mahi omokonda yatyi osesu yatuailwa Kombambilonia?

17, 18. (a) Omokonda yatyi Ombambilonia “omphangu ikahi nawa” pala okupaka “Ovivi”? (b) Otyilinga patyi kese umwe ponthue ena?

¹⁷ Ova Isilayeli pomuvo wa Zakaria ankho vetyii nawa okuti Ombambilonia ankho omphangu yaviuka pala okupaka “Ovivi.” Ankho vetyii okuti epunda-umbo olio lieyula ovivi nefendelo liomatutu. Zakaria nova Judeu ovakuavo vamuene ovivi ovinyingi ankho vilingwa Mombambilonia iya ankho valinga ononkhono ononene opo velityilike okulinga ovivi ovio. Emonekelo olio lilekesa okuti, Jeova matualako okusukukisa efendelo lio tyotyili.

¹⁸ Emonekelo olio tupu ankho lihinangelesa ova Judeu okuti, vena okutualako okusukukisa efendelo lia Jeova. Otyivi katyipondola nii vala katutu okukala pokati kovanthu va Huku. Hono Jeova wetueta meongano liae liasukuka omu tulitehelela okuti utuhole iya utuyakulila. Kese umwe puonthue una otyilinga tyokutualako okusukukisa eongano liae. Otyivi katyipondola okukala pokati kovanthu va Huku.

19. Oityi hono tulilongesila komamonekelo a Zakaria?

¹⁹ Omamonekelo epandu nepandu-vali akolela unene pala okulondola ovanthu valinga ovipuka ovivi. Jeova kamayeke ovivi vitualeko. Mokonda tuvaumbili vae tuna okuyala ovivi. Omamonekelo aa, etukalesa nonthumbi yokuti inkha tuundapa pala okuhambukiswa Tate yetu woluembia, metuyakulila nokutuyamba. Namphila tyipuilisa okutualako tyasukuka mouye uno wovivi, nekuateso lia Jeova matutyivili! Mahi oñgeni tutyii okuti efendelo liotyotyili malitualako? Iya putyina tuhungi kononkhumbi ononene, oñgeni tutyii okuti Jeova mayakulila eongano liae? Matukumbulula omapulo oo monthele mailandulako.