Omokonda Yatyi Wesukisila Okutualako Okukoleleya?
“Jeova nkhoyese, monkhalelo yelikuata nekoleleyo liange.”—SALMO 7:8.
1, 2. Ovipuka patyi pamue vilola ekoleleyo lio Vakristau?
NKHELE soka kovitateka evi vitatu: Omukuendye umue ukahi nokukuelwa na vakuavo kosikola. Vemuleva opo anumane, tyafuile opo evepopie omapita ine eveluise. Okuti mevekondolela, ine melityilika iya atundupo? Omulume umue, ukahi aike nokuovola ovipuka viesukisa mo komputadole yae. Pahe apeya okakasa kati inkha umianga apa mapeya ovipuka ovivi. Okuti mamangepo ine melityilika? Omukai umue Omukristau, utomphola na vakuavo, iya pahe etompho lienda no kovityapi, okuamba omphange umue mewaneno. Okuti matualako netompho olio, ine maovola okupopia ovipuka ovikuavo?
2 Namphila ovitateka viavo vielikalaila, mahi aveho vena otyipuka tyelifwa. Movitateka ovio aveho vesukisa okukoleleya okutualako ngo Vakristau. Okuti, tyina ulinga omatokolo momuenyo, usoka konthele yekoleleyo liove? Kese nthiki, ovanthu vasoka oñgeni olutu luavo lukahi, nekongoko liavo, no kovitateka viokuvasa eteku. Pamue tusoka komivo oviwa novivi vio maupanga, alo umue konomphunga. Tupondola okusuka unene novipuka ovio. Oityi Jeova aovola momutima wetu? (Salmo 139:23, 24) Wovola ekoleleyo lietu.
3. Jeova utuyeka tuholovone tyi? Oityi matulilongesa monthele ei?
3 Jeova Omuavi wa “kese otyiawa otyiwa notyali tyafuapo,” uhole okuavela kese umue puonthue ovipuka ovinyingi. (Tiago 1:17) Tupandula mokonda wetuavela olutu, nomutima, nekongoko, nomaunongo omanyingi. (1 Coríntios 4:7) Anthi, Jeova ketukuluminya okukoleleya. Oe uyeka onthue muene tuholovone inkha matukala notyituwa otyo. (Deuteronômio 30:19) Tuesukisa okunoñgonoka oityi okukolela. Matulilongesa omahunga etatu alekesa omokonda yatyi otyituwa otyo tyakolela unene.
Ekoleleyo Otyityi?
4. Okukolela muakutikinya tyi? Iya oityi tulilongesila kotyitumino tya Jeova tyovilikutila vio vinyama?
4 Ovanthu ovanyingi kavei nawa oityi tyihangununa ondaka okukolela. Mahi, motyituwa otyo muakutikiya ouviuki. Ngetyi Ombimbiliya ilekesa, okukoleleya muakutikinya okukala novituwa oviwa, mononkhalelo ambuho. Melaka lio Hebreu onondaka mbapitiyua “okukolela,” mbuhangununa otyipuka tyafuapo ine tyaoya. Imue ponondaka ombo yaundapeswa kovilikutila ankho ovanthu valingila Jeova. Opo omunthu apandwe na Jeova ankho una okuava otyinyama tyakongoka ine tyamundindi. (Tanga Levítico 22:19, 20) Jeova ankho unumana unene mokonda yavana vatomba ovitumino viae, ankho valinga ovilikutila viovinyama vialemana, vivela, novimphoki.—Malaquias 1:6-8.
5, 6. (a) Onongeleka patyi mbulekesa okuti onthue tuhole ovipuka viamundindi nokuaoya? (b) Okuti okukoleleya tyilekesa okukala tyihena nkhali? Tyihangununa.
5 Ovanthu, vehole ovipuka viamundindi, viafuapo, vihapemukile ine okutukwa. Nkhele soka, omunthu wavasa omukanda umue wakolela unene, mahi tyina eutala nawa muakamba omafo amue akolela. Nokuasoya, uukondola apa eupola. Ine soka komukai weenda okukalanda onombiya mboluma, pahe umbutala nawa. Ombupi maholovonapo? Malandepo mbuna mbehena munkhia nokuhapemukile. Tupu, Huku ukahi nokuovola ovanthu vena otyituwa otyo tyelifuilapo.—2 Crônicas 16:9.
6 Ove upondola okusoka okuti okukoleleya tyihanda omunthu uhena onkhali. Mokonda yonkhali yetu, tupondola okusoka okuti tukahi ngombiya yapemuka ine ina omunkhia. Okuti pamue ove ulitehelela ngotyo? Tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova kakevelela tukale tuafwapo ngatyina tuhena onkhali. Oe kakevelela tulinge etyi tuhevili.a (Salmo 103:14; Tiago 3:2) No ngotyo nkhele, uhanda tutualeko okukoleleya. Okuti okukolela nokufwapo tyelikalela? Enga. Nkhele soka: Omukuendye umue uhanda omufikuena manepe. Oe wesukisa okunoñgonoka okuti omufikuena oo omukuankhali. Anthi, oe ukevelela omufikuena akale nohole nae nomutima auho, tyihatale vali kovakuendye ovakuavo. Tupu, Jeova Huku “uhanda tumufende vala oe.” (Êxodo 20:5) Oe utyii nawa okuti tuvakuankhali, mahi ukevelela tukale nohole nae nomutima auho nokufenda vala kwe.
7, 8. (a) Ongeleka patyi Jesus aava konthele yekoleleyo? (b) Oityi tyihangununa ekoleleyo Movihonekwa?
7 Onthue tuesukisa okuhinangela ekumbululo lia Jesus etyi apulwa otyitumino patyi tyakolela vali kovitumino aviho. (Tanga Marcos 12:28-30.) Jesus kaavele vala ekumbululo, mahi waendelele muetyi apopia. Waavele ongeleka ongwa unene konthele yokukala nohole na Jeova nomutima auho, nomalusoke ae, nomuenyo wae, nononkhono mbae ambuho. Oe walekesa okuti okukoleleya katyilekeswa no nondaka mahi tyilekeswa muevi tulinga. Okutualako mekoleleyo lietu tyihanda tuendele monomphai mba Jesus.—1 Pedro 2:21.
8 Ovihonekwa vihangununa ekoleleyo lietu okuti: Okulipakula Komunthu wike keulu Jeova Huku, nokulinga ehando liae. Okutualako nekoleleyo, tyihangununa okuti ononthiki ambuho mbomuenyo wetu tuovola haunene okuhambukiswa Jeova Huku. Ovipuka viakolela vali ku Huku ovio tupaka tete momuenyo wetu. Tutalei omahunga etatu, alekesa omokonda yatyi otyo tyakolela unene.
9. Oñgeni Ekoleleyo lietu likutikinyua monondaka mbakatulwa konthele youhamba wa Huku?
9 Ouhamba wa Jeova kautei kekoleleyo lietu. Ouhamba wae waviuka, kaupu, tupu o wouye watyo auho. Mautualako okukala ngotyo apeho, kautyilikwa netyi ovanthu valinga ine otyetyi vahalingi. Anthi ouhamba wa Huku watendeleyua omapita keulu na pano pohi. Tyesukisa okulekesa kovanthu aveho okuti oe vala omutumini waviuka, omutumini wokuna oluembia. Onthue Nombangi mba Jeova, tutyihole tyokupopia na vana vahanda okutehelela konthele youhamba wa Huku. Iya oñgeni kese umue puonthue malekesa okuti ukahi konthele youhamba oo? Oñgeni matulekesa okuti Ohamba yetu tuaholovona o Jeova? Omokutualako okukoleleya.
10. Ounkhembi patyi Satanasi apopia konthele yekoleleyo liovanthu? Oñgeni ove mohande okukumbulula?
10 Tala oityi tyakutikinya mekoleleyo liove. Satanasi wati nawike omunthu matualako okuamena ouhamba wa Huku. Nawike maumbila Jeova nohole. Kolupala luo noandyu ononyingi mbeliongiya, Eliapu liapopia na Jeova okuti: “Otyikova no tyikova, ovipuka aviho omunthu ena, meviave mokonda yomuenyo.” (Jó 2:4) Tala okuti Satanasi katendeleyile vala omuviuki Job, mahi wapopia konthele yovanthu aveho. Otyo Ombimbiliya iihanena Satanasi okuti “omutendeleyi wo vakuatate vetu.” (Revelação 12:10) Walinga omukuele Jeova okuti Ovakristau aveho, kumue nove, kamavatualako nekolelo. Satanasi wati opo ove uyovole omuenyo wove, moyekepo okufenda Jeova. Okutendeleyua ngotyo tyikukalesa ñgeni? Kuhambukwa tyina wamamono omphitilo yokulekesa okuti Satanasi onkhembi? Upondola okulekesa okuti wakemba, inkha utualako okukoleleya.
11, 12. (a) Onongeleka patyi mbulekesa okuti ekoleleyo lietu liendela kumue nomatokolo etu a kese nthiki? (b) Okutualako okukoleleya elao mokonda yatyi?
11 Ngotyo, mokonda yekoleleyo liove ovituwa viove kese nthiki netyi uholovona, viakolela unene. Tutalei vali konongeleka ononthatu tuapopia konthyimbi. Oñgeni ovakuatate ovo valekesa ekoleleyo movitateka viavo? Omukuendye una ankho ulewa na vakuavo kosikola, ankho una epondolo liokuvekondolela. Mahi, wahinangela elondolo liati: “Nonthyolwa, muhakondolelei nawike ovivi, onkhongo ikale ya Huku. Mokonda tyahonekwa okuti: ‘Okukondolela ovanthu, otyilinga tyange, otyo tyapopia Jeova, mandyifete kese munthu.’” (Romanos 12:19) Moluotyo, omukuendye aende nkholo. Omulume una ankho wovola ononthele mbesukisa mo komputadole, ñgeno wamona omalutalatu alekesa omaundalelapo. Mahi, oe wahinangela onondaka mba Job mbati: “Ame nalinga omphango nomaiho ange. Ngotyo, oñgeni mandyitale komuhikuena?” (Jó 31:1) Iya nae welityilika okutala omalutalatu atyo oo aipaa ngoukola. Iya omukai ankho utomphola na vakuavo, welityilika okutehelela ovityapi, mokonda wahinangela otyitumino tyati: “Kese umue puonthue ahambukiswe mukuavo ku tyina tyaviuka pala epameko liae.” (Romanos 15:2) Ovityapi ovio vahandele okupopia, kavipameka ovakuatate Ovakristau. Tupu, kavihambukiswa Tate yae keulu. Moluotyo, metompho wayapukamo, ahimbika okupopia ovipuka ovikuavo.
12 Movitateka ovio, kese Mukristau wakoyapo okutavela konondaka mbati: ‘Jeova oe Ohamba yange. Ame mandiovola okulinga etyi tyimuhambukiswa.’ Okuti nove wovola okuhambikiswa Jeova movipuka uholovona no momatokolo ulinga? Inkha ongotyo ulinga, ukahi nokutavela onondaka mbuvasiwa mu Provérbios 27:11 mbati: “Kala nonondunge mona wange, hambukiswa omutima wange, opo ndyikumbulule una undinga omukuele.” Tuna elao enene ngatyi, liokuhambukiswa omutima wa Huku! Katusukisa okulinga ononkhono opo tutualeko okukoleleya?
13. Oñgeni Jobe na David valekesa okuti Jeova utalela kekoleleyo lietu pokutukoyesa?
13 Ekoleleyo litukuatesako okukala konthele youhamba wa Jeova. Huku meketukoyesa okutala kekoleleyo lietu. Job otyo wetyinoñgonokele nawa. (Tanga Jó 31:6.) Jobe ankho utyii okuti Huku weeleka ovanthu aveho “motyiheteko tyaviuka.” Uundapesa ovitumino Viae viaviuka opo aeleke ekoleleyo lietu. Tupu, David wati: “Muene Jeova makakoyesa omalongo. Nkhoyese Jeova, monkhalelo yelikuata nouviuki wange. No monkhalelo yelikuata nekoleleyo likahi muame. . . . Iya mokonda Huku omuviuki, utala omutima, nonoso.” (Salmo 7:8, 9) Tutyii okuti Huku upondola okuimbuka omalusoke ekahi mokati komunthu, “momutima no monoso.” Ngotyo, tuesukisa okuhinangela oityi oe aovola. Ngetyi David apopia, Jeova utukoyesa okutalela kekoleleyo lietu.
14. Omokonda yatyi tuesukisila okulityilika okusoka okuti katutyivili okukoleleya mokonda tuvakuankhali?
14 Nkhele soka Jeova Huku utala momitima viovanthu ovanyingi-nyingi hono. (1 Crônicas 28:9) Oñgeni mavasi Omukristau utualako okukoleleya? Anthi, tuhasokei okuti kamatutyivili okukolela mokonda tuvakuankhali! Anthi, tuna onthumbi yokuti namphila tuvakuankhali, matutyivili okukolela mu Jeova, ngetyi tyalingile David na Jobe. Hinangela okuti omunthu kakoleleya vala tyina ehena onkhali. Kombanda yoohi kuali vala ovanthu vetatu ankho vehena onkhali. Iya povanthu ovo vevali Andau na Eva, kavatuaileko nekolelo. Mahi, ovanthu ovanyingi ovakuankhali vekahi nokukoleleya. Nove motyivili.
15. Oñgeni David alekesa okuti okukoleleya tyakolela pala ekevelo lietu komutue?
15 Ekoleleyo lietu liakolela unene pala ekevelo lietu komutue, mokonda Jeova oko makatala pokutukoyesa. David waimbukile okuti otyo otyili. (Tanga Salmo 41:12.) Oe ankho uhanda okupandwa na Huku apeho. David ankho ukevela okukala nomuenyo wahapu, ngetyi Ovakristau vo tyotyili hono vakevela. Moluotyo, watuaileko okukala noupanga omunene na Jeova Huku nokumuumbila. David ankho utyii okuti ankho wesukisa okutualako okukoleleya, inkha ankho uhanda okukamona etyi ekevelo olio malifuisuapo. Tupu, Jeova metutekula, nokutulongesa, nokutuhongolela, no kutuavela ononkhano onongwa inkha tutualako okukoleleya.
16, 17. (a) Omokonda yatyi watokolela apeho okutualako nekoleleyo liove? (b) Omapulo patyi matukelilongesa monthele mailandulako?
16 Ekevelelo liakolela pala ombembwa yetu hono. Lituavela ehambu malituvatela okukolela pomivo viovitateka. Tupu, ekevelo lipondola okuamena omalusoke etu. Hinangela okuti Ombimbiliya yeeleka ekevelo no kapasete. (1 Tessalonicenses 5:8) Okapasete kaamena omutue wetolopa povilwa. Tupu, ekevelelo liamena omutima wetu komalusoke apenga, ekahi nokuyandyanekwa na Satanasi mouye ou wakulupa. Tyina tuhena ekevelelo, omuenyo wetu utupu esilivilo. Tuesukisa okunoñgonoka nawa onkhalelo yetu, konthele yekoleleyo lietu nekevelelo. Uhalimbueko okuti tyina utualako okukoleleya, ukahi konthele youhamba wa Jeova, nokuamena ekevelelo liove eewa. Tualako okukoleleya apeho!
17 Mokonda ekoleleyo liakolela, tuesukisa okupopia konthele yomapulo amue vali. Oñgeni matukala nekoleleyo? Oñgeni matutualako notyituwa otyo? Inkha omunthu umue utupu ekoleleyo, oityi esukisa okulinga? Onthele mailandulako maikapopia konthele yomapulo oo.
[Footnotes]
a Jesus wati: “Ngotyo, muna okukala tyafuapo, ngetyi Tate yenyi keulu afuapo.” (Mateus 5:48) Oe wetyinoñgonoka okuti alo umue ovanthu ovakuankhali vapondola okukala tyafuapo. Moluotyo, tupondola okufuisapo otyitumino tyo kukala nohole navakuetu, iya atuhambukiswa Huku. Anthi, Jeova wafuapo monkhalelo yahaelekwa. Moluotyo, Jeova ‘kekoleleyo’ tupu wafuapo nawa.—Salmo 18:30.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Ekoleleyo otyityi?
• Ekoleleyo vilikahi ñgeni no nondaka mbakatulilwa ouhamba wa Huku?
• Oñgeni ekoleleyo liakolela pala ekevelelo lietu?
[Omalutalatu pefo 14]
Kese nthiki ituetela ovitateka ovinyingi vilola ekoleleyo lietu