Oñgeni Tuna Okukala Na Vakuetu?
“Ngetyi onue muhanda ovanthu vemulinge nonue otyo muna okuvelinga”.—LUCAS 6:31.
1, 2. (a) Elongomona lio Komphunda otyityi? (b) Oityi matukelilongesa monthele ei nonkhuavo mailandulako?
TYOTYILI Jesus Kristu wali Omulongesi Omunene. Puetyi ononkhalamutue mbonongeleya vatumine ovanthu vakakuate Jesus, vakondokeleko mavoko, avati: “Katunemone omunthu upopia nga una.” (João 7:32, 45, 46) Elongomona limue lia Jesus liakolela unene, Elongomona lio Komphunda, livasiwa mokapitulu 5 alo 7 ka Mateus, no mu Lucas 6:20-49.a
2 Melongomona olio, muna otyitumino tyiiwe nawa tyiihanwa okuti Otyitumino tyo Olu. Otyitumino otyo, tyilekesa oñgeni tuna okukala nawa na vakuetu. Jesus wati, “Ngetyi muhanda ovanthu vemulinge, tupu nonue otyo muna okuvelinga.” (Lucas 6:31) Jesus walingile ovipuka oviwa pala ovanthu! Wavelulile ovavei atutilisa alo umue vokuankhia. Haunene ovanthu vavasile omuenyo omuwa, etyi vetavela onondaka onongwa Jesus evepopilile. (Tanga Lucas 7:20-22.) Tupu, nonthue Nombangi mba Jeova tuna ehambu liokulinga ovilinga ovio viokuivisa Ouhamba wa Huku. (Mateus 24:14; 28:19, 20) Monthele ei nonkhuavo mailandulako, matukelilongesa onondaka mba Jesus konthele yovilinga ovio, novipuka ovikuavo viapopiwa Melongomona lio Komphunda, vilekesa oñgeni tuesukisa okukala na vakuetu.
Kala Nomutima Wapoleya
3. Omunthu womutima wapoleya ukahi ñgeni?
3 Jesus wati: “Vokuna omutima wapoleya vena ombembwa, mokonda mavakapiñgana oohi.” (Mateus 5:5) Ngetyi Ombimbiliya ilekesa, okukala nomutima wapoleya katyilekesa okuti omunthu watopa. Tuapoleya mokonda yokutavela ovitumino via Huku. Tulekesa otyituwa otyo monkhalelo tutekula vakuetu. Mongeleka, onthue “katukondolela otyivi una wetulinga otyivi.”—Romanos 12:17-19.
4. Vomutima wapoleya vena ehambu mokonda yatyi?
4 Vokuna omutima wapoleya vena ehambu mokonda “mavapiñgana oohi.” Jesus ankho “wapoleya nokueliola omutima.” Moluotyo, “waholovonua opo apiñgane ovipuka aviho.” Tupu Jesus Omphinga yavilapo yoohi, mokonda oe ohamba. (Mateus 11:29; Hebreus 1:2; Salmo 2:8) Ombimbiliya yapopia okuti Mesiya “omona womunthu,” makatumina na vakuavo Mouhamba wo keulu. (Daniel 7:13, 14, 21, 22, 27) Vomutima wapoleya o 144.000 onomphinga kumue na Kristu, mavapiñgana oohi menyina lia Jesus. (Romanos 8:16, 17; Revelação [Apocalipse] 14:1) Ovakuavo vomutima wapoleya mavakapewa ondyambi yomuenyo wahapu kombanda yoohi, metumino Liouhamba wa Huku.—Salmo 37:11.
5. Okukala nomutima wapoleya nga Kristu tyitukalesa ñgeni?
5 Inkha tuali ovakalavi, ñgeno vakuetu kavalingi oupanga nonthue, ñgeno vakala kokule nonthue. Mahi, okukala nomutima wapoleya nga Kristu matukala ovanthu vapandwa, nokupameka vakuetu mewaneno. Tupu, okupoleya otyinyango tupewa nononkhono mba Huku, inkha ‘tukala nayo nokuendela mospilitu.’ (Tanga Gálatas 5:22-25.) Tyotyili onthue tuhanda okukala ovanthu vomutima wapoleya, vahongolelwa nospilitu ya Jeova!
Omunthu Wokankhenda Una Ehambu!
6. “Ovituwa patyi oviwa ovanthu vokankhenda” vena?
6 Tupu, Melongomona liae lio Komphunda Jesus wati: “Vokuna okankhenda vena ehambu, mokonda navo mavakalingilwa okankhenda.” (Mateus 5:7) “Vokankhenda” vena oluembia, nesuko, nonkhenda na vana vamona ononkhumbi. Jesus watepululile ononkhumbi mbovanthu mokonda ankho “una onkhenda,” iya “onkhenda yemulundile okulinga ngotyo.” (Mateus 14:14; 20:34) Tupu, okankhenda nesuko, vituavele ondundo yokukala ovanakankhenda.—Tiago 2:13.
7. Okankhenda kalundile Jesus okulinga tyi?
7 Nthiki imue etyi Jesus ankho aya okukapululukuapo, wauanenene nounyingi wovanthu “akala nokankhenda navo, mokonda ankho vekahi ngonongi mbehena omunthita.” Iya, “ahimbika okuvelongesa ovipuka ovinyingi.” (Marcos 6:34) Tupu, nonthue tuna ehambu enene liokupopila vakuetu onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku, nonkhenda yae onene!
8. Vokankhenda vena ehambu mokonda yatyi?
8 Vokankhenda vena ehambu mokonda navo “mavalingilwa okankhenda.” Tyina tuna okankhenda novanthu, tupu navo vakala nokankhenda nonthue. (Lucas 6:38) Anthi, Jesus wati: “Inkha muevela ovanthu oviponyo viavo, tupu Tate yenyi keulu nae memuevela vienyi.” (Mateus 6:14) Vokankhenda ovo vala mavaevelwa ononkhali mbavo nokupandwa na Huku. Iya otyo, tyieta ehambu enene.
“Vombembwa” Vena Ehambu Mokonda Yatyi?
9. Okukala ovanthu Vombembwa matyitukuatesako okukala oñgeni na vakuetu?
9 Jesus wapopile vali konthele yotyituwa otyikuavo tyieta ehambu ati: “Vombembwa vena ehambu, mokonda mavakatiwa ‘ovana va Huku.’ ” (Mateus 5:9) Ondaka yo Gregu yapitiyua “vombembwa” ilekesa ovanthu ‘vakala nombembwa na vakuavo.’ Inkha ‘tukala nombembwa na vakuetu,’ kamatuvetendeleya ine okuveamba, nokupopia onondaka mbuyapaula oupanga wa vakuetu. (Provérbios 16:28) Monondaka mbetu no movipuka tulinga, tuovolei okukala nombembwa novanthu aveho mokati kewaneno lio Vakristau nokondye. (Hebreus 12:14) Haunene, tulingei atyiho tuvila opo tukale nombembwa na Jeova Huku.—Tanga 1 Pedro 3:10-12.
10. “Vombembwa” vena ehambu mokonda yatyi?
10 Jesus wati “vombembwa” vena ehambu, “mokonda mavatiwa ‘ovana va Huku.’” Mokonda vena ekolelo liokuti Jesus o Mesiya, Ovakristau ovanakwa vapewa “epondolo liokukala ovana va Huku.” (João 1:12; 1 Pedro 2:24) Iya vakuavo ovakuambembwa “onongi ononkhuavo” mba Jesus? Jesus makakala “Tate yavo Yaapeho” mokueenda Kuoutumini wae keulu wo manima Ovityita Ekwi kumue no nomphinga ononkhuavo mouhamba oo. (João 10:14, 16; Isaías 9:6; Revelação [Apocalipse] 20:6) Konthyulilo youtumini wae wo manima Ovityita Ekwi, vokuna ombembwa na vakuavo, mavakakala ovana va Huku mononkhalelo ambuho.—1 Coríntios 15:27, 28.
11. Inkha tuhongolelwa “nonondunge mbo keulu,” matukala ñgeni na vakuetu?
11 Opo tukale noupanga omuwa na Jeova, “Huku yombembwa,” tuna okuhetekela ovituwa viae, okukutikinyamo ombembwa. (Filipenses 4:9) Inkha tutavela okuhongolelwa “nonondunge mbo keulu,” matukala nombembwa na vakuetu. (Tiago 3:17) Yoo, matukala nehambu liokukala nombembwa na vakuetu.
“Yekei Otyimimi Tyenyi Tyiliaime”
12. (a) Oityi Jesus apopia konthele yotyitei tyopaspilitu? (b) Oñgeni matuyeke otyimimi tyetu tyiliaime?
12 Matulingi nawa vakuetu tyina tuvekuatesako okutambula otyimimi tyitunda ku Huku. (Salmo 43:3) Jesus wapopilile ovalongwa vae okuti onue “mutyimimi tyouye.” Ayawisako okuti yekei otyimimi tyenyi tyiliaime, opo ovanthu vamone “ovilinga vienyi oviwa,” ine ovilinga oviwa valingila vakuavo. Jesus ankho ukahi nokupopia konthele yokupopila “ovanthu” otyili tyo Mbimbiliya, pala ouwa wavo. (Tanga Mateus 5:14-16.) Hono, tuyeka otyitei tyetu tyiliaime, mokulingila vakuetu ovipuka oviwa, nokuivisa onondaka onongwa “ouye auho” “momalongo aeho.” (Mateus 26:13; Marcos 13:10) Tuna elao enene liokulinga ovilinga ovio!
13. Oityi tyitumonekesa kovanthu?
13 Jesus wati, “inkha epundaumbo litungilwa kombanda yomphunda kalipondola okuholama.” Kese epundaumbo likahi kombanda yomphunda katyipuiya okulimona. Tupu, onthue tumoneka mokonda yovilinga vietu viokuivisa Ouhamba wa Huku, noumphembela wetu, nokuapola pokati.—Tito 2:1-14.
14. (a) Hangununa oñgeni onondiyelo mbo kotyita tyotete ankho mbukahi. (b) Oityi tyihangununa okuti katupondola okuholeka otyitei tyopaspilitu “mosestu?”
14 Jesus wapopile okuti tyina ovanthu vatemesa okandiyelo kavekepake mosestu, anthi vekepaka kombanda yomesa ine o yotyipuka otyikuavo tyalepa, opo kamimikile aveho vekahi mondyuo. Onondiyelo kotyita tyotete ankho onombiya mboluma amupohelwa otyinyanga nokuyulisamo omulela (ankho omulela womundyambi) opo katualeko tyatema. Apeho ankho veketulika kotyimuti ine otyivela tyitai, opo ‘katemene aveho vekahi mondyuo.’ Ovanthu ankho kavatemesa okandiyelo avekepake “mosestu.” Onondiyelo mbavo ankho ononene mupuila onolitulu 9. Jesus ankho kahande ovalongwa vae vaholeke otyitei tyavo tyopaspilitu, ngatyina vetyipaka mosestu. Ngotyo, nonthue tuna okuliaimisa otyimimi tyetu. Tuhayekei oundyale ine okumoneswa ononkhumbi vituhindile okuholeka otyili tyo Mbimbiliya, atyikala vala tyetu.
15. Oñgeni ovilinga vietu oviwa vikalesa ovanthu vamue?
15 Etyi Jesus amana okupopia konthele yokandiyelo katema, apopila ovalongwa vae okuti: “Tupu, nonue yekei otyitei tyenyi tyiliaimine ovanthu, vamone ovilinga vienyi oviwa, opo vankhimaneke Tate yenyi ukahi keulu.” Mokonda “yovilinga vietu oviwa” vamue “mavankhimaneka” Huku mokukala ovaumbili vae. Otyo, tyituavela ondundo yokutualako “okuliaima ngovimimi viouye!”—Filipenses 2:15.
16. Opo tukale “otyimimi tyouye” tyihanda tulinge tyi?
16 Okukala “otyimimi tyouye” tyihanda tulipake movilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku, nokulinga ovalongwa. Mahi, kuna vali etyi tuna okulinga. Apostolu Paulu wahoneka okuti, “Tualeiko okueenda ngovana votyitei, mokonda ovinyango viotyitei ouviuki, notyili, notyilinga atyiho otyiwa.” (Efésios 5:8, 9) Tuesukisa okuliaimisa ovituwa vielikuata novitumino via Huku. Tuna okutavela onondonga mba Paulu wati: “Kalei novituwa oviwa pokati kovanthu vouye, opo namphila vemupopia okuti mulinga ovivi, mahi, mokonda yovituwa vienyi oviwa veete, vankhimaneke Huku monthiki yekoyeso.” (1 Pedro 2:12) Mahi, tyina ovakuatate velinumanesa ankho oityi vesukisa okulinga?
“Tetulula Otyitateka Nomukuatate Wove”
17-19. (a) “Otyiawa” patyi tyapopiwa mu Mateus 5:23, 24? (b) Omokonda yatyi tyakolela unene okutetulula liwa ovitateka nomukuatate? Oñgeni Jesus etyilekesa?
17 Melongomona liae lio Komphunda, Jesus walondola ovalongwa vae konthele yokupaka onkhongo no kunianga omukuatate. Mahi, ankho vena okutetulula liwa otyitateka nomukuatate velinumanesa nae. (Tanga Mateus 5:21-25.) Tehelela nawa onondonga mba Jesus. Inkha waeta otyiawa tyove ko altar, ohinangela okuti una otyitateka tyimue nomukuatate wove, oityi ankho una okulinga? Ankho una okusapo otyiawa tyove ponthele yo altar, okondoka okukaovola omukuatate wove amutetulula otyitateka tyenyi. Tyina pahe watetulula otyitateka otyo, upondola okukondoka okaava otyiawa tyove.
18 “Otyiawa” ankho otyipuka omunthu ena okutyinda apeho tyina akalinga otyilikutila mondyuo ya Jeova. Okulinga ovilikutila viovinyama ankho tyakolela unene, mokonda tyilinga onthele mefendelo ova Isilayeli vatuminwe na Huku, Movitumino aavelele Moisesi. Mahi, inkha wahinangela okuti una otyitateka nomukuatate wove, ankho tyakolela vali unene okukatetulula liwa otyitateka otyo, tyipona okuava otyilikutila tyove. Jesus wati, “Sapo otyiawa tyove ponthele yo altar, okondoka okukatetulula tete otyitateka muna nomukuatate wove, opo uya okuava nawa otyilikutila tyove.” Okutetulula otyitateka amulievela ankho tyina okulingwa tete, tyina nkhele wehenelinge ovilikutila viapopiwa Movitumino.
19 Jesus kapopile vala konthele yoviawa vimue no viponyo vimue. Anthi, kese tyiawa ankho tyina okusiwapo inkha omunthu ahinangela okuti una otyitateka nomukuatate wae. Inkha watyinda otyipako ankho tyina okusala “po altar” potyitali tyondyuo ya Huku pana ankho ovanakwa vayokela ovilikutila. Tyina amana okutetulula otyitateka, ukondoka eya pahe okupakula otyiawa tyae.
20. Inkha tuanumana nomukuatate wetu omokonda yatyi tuesukisila okutetulula liwa otyitateka otyo?
20 Komaiho a Huku, oupanga omuwa novakuatate vetu wakolela unene mefendelo liotyotyili. Ovilikutila viovinyama ankho vitupu esilivilo inkha vana vevilinga kavekahi nawa novakuatate vavo. (Miquéias 6:6-8) Moluotyo, Jesus walondolele ovalongwa vae opo “vatetulule ovitateka viavo tyahasete.” (Mateus 5:25) Tupu, Paulu wahoneka okuti: “Numanei mahi muhalingei onkhali. Ekumbi liahanyingile otyo muelinumanena. Tupu muhapei Eliapu ondyila.” (Efésios 4:26, 27) Inkha tyili tuna ehunga liokunumana, mahi tuesukisa okukanyauka okutetulula otyitateka otyo, opo tuhatualeko tyanumana atuavela Eliapu ondyila yokutuyondya.—Lucas 17:3, 4.
Kala Apeho Nehumbilo na Vakuenyi
21, 22. (a) Oñgeni matuundapesa onondonga mba Jesus tuamana okulilongesa? (b) Oityi matukelilongesa monthele mailandulako?
21 Onondonga mba Jesus tuapitulula apopile Melongomona liae lio Komphunda, mambutukuatesako okukala nohole nehumbilo na vakuetu. Atuho tuvakuankhali, tuesukisa okuundapesa onondonga mba Jesus, mokonda Jesus na Tate yae keulu kavetuiti okulinga etyi tuhevili. Okulikuambela, nokulinga ononkhono, nombatelo ya Jeova Huku, mavitukuatesako okukala ovakuambembwa, nomutima wapoleya, nokankhenda. Tupondola okuliaimisa otyitei tyopaspilitu tyinkhimaneka Jeova. Mahi, tyina tuna kese tyitateka nomukuatate tuesukisa okutyitetulula liwa-liwa.
22 Jeova metavela efendelo lietu inkha tukala nombembwa na vakuetu. (Marcos 12:31) Onthele mailandulako, maikapopia onondonga ononkhuavo mbapopiwa Melongomona lio Komphunda, mambutuvatela okutualako okulinga ovipuka oviwa pala vakuetu. Tyina tusokolola nawa konondonga ombo, mbelongomona liavilapo lia Jesus, tulipulei onthue muene okuti, ‘Ame ndyikahi umue nokulinga nawa vakuetu?’
[Onondaka Poutoi]
a Melilongeso liove lioulike, inkha utetekela okutanga ovikapitulu ovio, tyina nkhele uhenelilongese onthele ei nonkhuavo mailandulako, matyikukuatesako unene.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oityi tyihangununa okukala nomutima wapoleya?
• Ovanthu “vombembwa” vena ehambu mokonda yatyi?
• Oñgeni matuyeke otyimimi tyetu tyilaime?
• Omokonda yatyi tuesukisila ‘okulipolelapo oviponyo nomukuatate wetu’?
[Olutalatu pefo 8]
Onkhalelo yakolela yokuyeka otyimimi tyetu tyiliaime, okuivisa onondaka Mbouhamba wa Huku
[Olutalatu pefo 9]
Ovakristau vena okuava ongeleka ongwa yovituwa vihambukiswa Huku
[Olutalatu pefo 10]
Linga atyiho pala okulipolelapo oviponyo nomukuatate wove