Hambukilwa Ovilinga Viove

1-3. (a) Oñgeni ovanthu vamwe velitehelela konthele yovilinga viavo? (b) Omapulo patyi matulilongesa mokapitulu aka?

OVANTHU ovanyingi mouye vaundapa unene opo velitekule nokutekula onombunga mbavo. Mahi ovanyingi kavahande ovilinga viavo iya vamwe vanumana okusoka okuti vena okuundapa ononthiki ambuho. Inkha nove ulitehelela ngotyo, oityi tyipondola okukukuatesako okuhambukilwa ovilinga viove? Oñgeni upondola okulitehelela nawa konthele yovilinga viove?

² Jeova utupopila okuti: “Ovanthu aveho valia, vanwa, avahambukwa mokonda yovilinga viavo vaundapa nononkhono. Otyo, otyali tya Huku.” (Eclesiastes 3:​13) Jeova wetutunga nesuko, nehando liokuundapa. Uhanda tulitehelele nawa konthele yetyi tulinga. ​—⁠ Tanga Eclesiastes 2:​24; 5:⁠18.

³ Ngotyo, oityi tyipondola okutukuatesako okuhambukilwa ovilinga vietu? Ovilinga patyi ovanthu va Huku vena okulityilika? Oñgeni tupondola okupola pokati konthele yovilinga vietu, nefendelo tulingila Jeova? Iya otyilinga patyi tyakolela vali tupondola okulinga?

4, 5. Oñgeni Jeova atala ovilinga?

⁴ Jeova uhole ovilinga. Gênesis 1:⁠1 yati: “Ponthyimbi Huku watunga eulu nohi.” Etyi Huku amana okutunga ohi novipuka vivasiwa-mo, apopi okuti ovipuka atunga “oviwa unene.” (Gênesis 1:​31) Omutungi wetu wahambukilwe unene mokonda yovipuka atunga. ​—⁠ 1 Timóteo 1:⁠11.

⁵ Jeova nalumwe ayekeleko okuundapa. Jesus wati: “Tate yange ukahi nokuundapa alo pahetyino.” (João 5:​17) Namphila tuhei ovipuka aviho oviwa Jeova ekahi nokulinga, mahi vimwe tuvii. Ukahi nokuholovona ovanthu opo vakatumine Nomona wae Jesus Kristu, Mouhamba wae. (2 Coríntios 5:​17) Jeova tupu ukahi nokuhongolela, nokutekula ovanthu. Mokonda yovilinga viokuivisa ouye auho, ovanthu ovanyingi vekahi nokunoñgonoka Jeova iya pahe vena ekevelelo liokukakala nomuenyo uhapu mouye omupe. ​—⁠ João 6:​44; Romanos 6:⁠23.

6, 7. Oñgeni Jesus atala ovilinga ?

⁶ Nga Tate yae, Jesus nae uhole unene ovilinga. Etyi nkhele eheneye pano pohi, Jesus ankho “omesene yovilinga”, mokonda wakuatesileko Huku okutunga ovipuka aviho keulu novipuka vikahi pano pohi. (Provérbios 8:​22-31; Colossenses 1:​15-17) Etyi ankho eli pano pohi, Jesus watuaileko okuundapa. Etyi ankho omukuendye, welilongesile okuhonga omavai, otyo ankho tyakutikinya okupangiya ovityuma, nokutunga onondyuo. Mokonda Jesus ankho ulinga nawa ovilinga ovio, ovanthu ankho vemuihana okuti “omuhongi womavai.” ​—⁠ Mar-cos 6:⁠3.

⁷ Mahi no ngotyo, otyilinga tyakolela Jesus ankho alinga okuivisa onondaka onongwa, nokulongesa ovanthu konthele ya Jeova. Mokonda ankho una okulinga ovilinga ovio mokueenda kuomanima etatu no nohanyi epandu, ankho uundapa unene okuhimbika komuhuka alo mokati kovinthiki. (Lucas 21:​37, 38; João 3:2) Jesus walingile ononkhono mbokuenda unene, opo apopile ovanthu ovanyingi onondaka onongwa. — Lucas 8:⁠1.

8, 9. Omokonda yatyi Jesus ankho ahambukilwa ovilinga viae?

⁸ Ku Jesus, okulinga ovilinga vya Huku ankho tyikahi ngokulia. Ovilinga ovio viemukalesile nononkhono. Ononthiki mbumwe ankho uundapa unene iya alo umwe ankho ukala tyehena omuvo wokulia. (João 4:​31-38) Jesus waundapesile onomphitilo ambuho opo akuateseko vakuavo okunoñgonoka Tate yae. Mokonda yotyo, Jesus ankho upondola okupopila Jeova okuti: “Ame nekunkhimaneka kombanda yohi, mokonda namanuhula ovilinga wanthuma okulinga.”​—⁠João 17:⁠4.

⁹ Tyayandyuluka nawa okuti, Jeova na Jesus vaundapa unene iya vahambukilwa ovilinga viavo. Onthue tuhanda “okukala ovahetekeli va Huku” iya “nokulandulila popepi onomphai” mba Jesus. (Efésios 5:⁠1; 1 Pedro 2:​21) Mokonda yotyo, nonthue tuhanda okuundapa unene, nokulinga atyiho tuvila movilinga vietu.

10, 11. Oityi tyipondola okutukuatesako okutala ovilinga vietu monkhalelo ikahi nawa?

¹⁰ Mokonda tuvanthu va Jeova, tuundapa unene opo tulitekule, nokutekula ombunga yetu. Onthue tuhanda okulitehelela nawa mokonda yovilinga vietu, mahi otyo pamwe katyapepukile. Ngotyo, oityi tupondola okulinga inkha tutupu ehambu movilinga vietu?

¹¹ Tala ovilinga monkhalelo ikahi nawa: Namphila pamwe tuhapondola okupilulula otyilinga tyetu, nomuvo tuundapa, mahi tupondola okupilulula onkhalelo tutala ovilinga vietu. Okunoñgonoka oityi Jeova akevelela tulinge, tyipondola okutukuatesako. Mongeleka: Jeova ukevelela onkhalamutwe yombunga ilinge atyiho opo itekule ombunga. Tyotyili, Ombimbiliya ipopia okuti una uhatekula ombunga yae “wapona una uhena ekolelo.” (1 Timóteo 5:⁠8) Inkha unkhalamutwe yombunga, ukahi nokuundapa unene opo utekule ombunga yove. Tyilinge uhole ovilinga viove ine kuvihole, utyii okuti tyina uundapa unene opo utekule ombunga yove, ukahi nokuhambukiswa Jeova.

12. Oñgeni okuundapa nombili, noukuatyili tyituetela ouwa?

¹² Undapa nombili iya kala omukuatyili. Otyo tyipondola okukukuatesako okuhambukilwa ovilinga viove. (Provérbios 12:​24; 22:​29) Ehunga limwe, omokonda omuhona wove mekuyumbu onthumbi. Ovahona vapanda unene ovaundapi ovakuatyili, mokonda kavavake onombongo, nomuvo, novipuka ovikuavo. (Efésios 4:​28) Tyakolela vali, Jeova wii nawa okuti ove uundapa nombili iya umukuatyili. Upondola okukala “nomutima wasukuka” mokonda utyii okuti ukahi nokuhambukiswa Huku. — Hebreus 13:18; Colossenses 3:​22-24.

13. Ouwa patyi utundilila kokukala ovakuatyili kovilinga?

¹³ Imbuka okuti ovituwa viove oviwa movilinga, vipondola okunkhimaneka Jeova. Olio ehunga ekuavo liokutala ovilinga monkhalelo ikahi nawa. (Tito 2:9, 10) Ongeleka yove ongwa ipondola okulunda omunthu uundapa nae okuhanda okulilongesa Ombimbiliya. ​—⁠ Tanga Provérbios 27:​11; 1 Pedro 2:12.

14-16. Oityi tuna okusoka tyina tuovola ovilinga?

¹⁴ Ombimbiliya kaipopi ovilinga Omukristau ena okutavela. Mahi, ina onondonga mbupondola okutukuatesako okulinga omatokolo omawa pokuovola ovilinga. (Provérbios 2:⁠6) Tyina tuundapesa onondonga mbo Mbimbiliya, tupondola okulipula omapulo maalandulako.

¹⁵ Okuti ovilinga evi viakutikinya okulinga otyipuka Jeova eyele? Tuelilongesa konthele yovipuka Jeova eyele, ngetyi okuvaka nokukemba. (Êxodo 20:⁠4; Atos 15:​29; Efésios 4:28; Apocalipse 21:⁠8) Mokonda yotyo, tulunguka opo tulityilike ovilinga vihelikuatele novitumino vya Jeova. — Tanga 1 João 5:⁠3.

¹⁶ Okuti ovilinga evi viyandyanesa ovituwa Jeova eyele? Mongeleka, oityi molingi inkha upewa otyilinga tyokutambula ovanthu mosipitali mupolwa-po omaimo? Otyilinga tyokutambula ovanthu katyapengele, mahi ove utyii oñgeni Jeova elitehelela konthele yokupolapo omaimo. Ngotyo, namphila ove kumakuatesako okupola-po eimo, mahi kumelitehelela okuti komaiho a Jeova ukahi nokukuatesako otyituwa otyo otyivi? ​—⁠ Êxodo 21:22-24.

17. Oityi tyipondola okutukuatesako okulinga omatokolo ahambukiswa Huku?

¹⁷ Mokuundapesa onondonga mba Huku, tupondola okukala ngovanthu vapopiwa mu Hebreus 5:​14, vana “vena onondunge mbokupunga etyi tyaviuka netyi tyapenga mbalongoka nawa, mokonda yokumbuundapesa.” Lipula: ‘Okuti vakuetu mavelipunduka inkha ndyitavela otyilinga etyi? Okuti otyilinga etyi tyakutikinya okusapo omukai wange novana ine okuenda kotyilongo otyikuavo? Oñgeni otyilinga etyi matyivekalesa?’

18. Omokonda yatyi katyapepukile okupaka oupanga wetu na Jeova pomphangu yotete?

¹⁸ Katyapepukile okupaka oupanga wetu na Jeova pomphangu yotete, ‘momuvo uno wepuiya.’ (2 Timóteo 3:1) Okuvasa ovilinga nokutualako okuundapa katyapepukile. Onthue tuesukisa okutekula ombunga yetu, mahi tutyii okuti oupanga wetu na Jeova otyipuka tyakolela vali. Katupondola okuyeka omalumono akale otyipuka tyakolela vali momuenyo wetu. (1 Timóteo 6:9, 10) Ngotyo, oñgeni tupondola ‘okupunga nawa ovipuka viakolela vali,’ mahi no ngotyo atutualako okutekula ombunga yetu? ​—⁠ Filipenses 1:⁠10.

19. Oñgeni okuyumba onthumbi mu Jeova tyitukuatesako okupola pokati konthele yovilinga?

¹⁹ Yumba onthumbi mu Jeova nomutima auho. (Tanga Provérbios 3:​5, 6.) Onthue tutyii okuti Huku wii etyi tuesukisa iya wesuka unene nonthue. (Salmo 37:25; 1 Pedro 5:⁠7) Ondaka yae itupopila okuti: “Muhakalei nohole no nombongo, mahi hambukilwei ovipuka muna pahetyino. Mokonda [Huku] wati: ‘Ame himekuyeke nalumwe, himekusipo nalumwe.’” (Hebreus 13:5) Jeova kahande tukale apeho tyasukalala mokonda yokutekula ombunga. Walekesa-le okuti upondola okutekula ovanthu vae. (Mateus 6:​25-32) Katyesukisile ovilinga patyi tuundapa, apeho tulilongesa Ondaka ya Huku, tuenda movilinga viokuivisa iya tuenda komaliongiyo. — Mateus 24:​14; Hebreus 10:​24, 25.

20. Oñgeni tupondola okutyinda omuenyo wapepuka?

²⁰ Tualako okukala neiho liayela. (Tanga Mateus 6:22, 23.) Otyo tyihangununa okutyinda omuenyo wapepuka opo tuundape vali unene movilinga vya Jeova. Onthue tutyii okuti owova okuyeka onombongo, nomuenyo omuwa, ine ovipuka ovikuavo vikale otyipuka tyakolela vali tyipona oupanga wetu na Huku. Ngotyo, oityi matyitukuatesako okupaka tete momuenyo oupanga wetu na Jeova? Tulingei ononkhono opo tuhakale no nongele. Inkha unale onongele, linga ononkhono opo umbufete. Inkha katulunguka, omalumono apondola okutupola omuvo no nonkhono iya atuhakala vali nomuvo wokulikuambela, nokulilongesa, nokuivisa. Inkha tuhanda omalumono ahakale otyipuka tyakolela vali momuenyo wetu, tuna okuhambukilwa ovipuka tuna, ngetyi “okulia nomuvalo.” (1 Timóteo 6:⁠8) Katyesukisile onkhalelo yomuenyo wetu, otyiwa pamwe okutala nawa oñgeni omuenyo wetu ukahi, opo tutale ononkhalelo mbumwe mbokuumbila vali nawa Jeova.

21. Omokonda yatyi tuesukisila okutokola etyi tyakolela vali momuenyo wetu?

²¹ Lipaka movipuka viakolela vali. Onthue tuesukisa okuundapesa nounongo ononkhono mbetu, nomuvo, nomalumono. Inkha katulunguka, ovipuka vihena esilivilo enene, ngetyi osikola, no nombongo, vipondola okutupola omuvo wetu. Jesus wati: “Tualeiko okuovola tete Ouhamba wa Huku.” (Mateus 6:​33) Omatokolo tulinga, novipuka tulinga ononthiki ambuho ine evi tuhanda, vilekesa nawa oityi tyakolela vali momuenyo wetu.

22, 23. (a) Mokonda Tuvakristau, otyilinga patyi tyakolela tuna okulinga? (b) Oityi matyitukuatesako okuhambukilwa ovilinga vietu?

²² Otyilinga tyakolela vali tuna, okuumbila Jeova, nokuivisa onondaka onongwa ku vakuetu. (Mateus 24:​14; 28:​19, 20) Nga Jesus, onthue tuhanda okulinga atyiho tuvila movilinga ovio. Vamwe vailukila kuna kuesukisa vali ovaivisi. Vakuavo vekahi nokulilongesa omalaka omakuavo opo vakaivise kovanthu vapopia elaka olio. Popia na vana valinga ovipuka ovio iya ovepulu oñgeni vetyivila okutyilinga. Mavekupopila okuti otyo tyevekalesa vali nehambu. ​—⁠ Tanga Provérbios 10:​22.

²³ Hono, ovanyingi pu onthue tuundapa onoola ononyingi kovilinga ine tuna ovilinga ovinyingi opo tutekule ombunga yetu. Otyo Jeova utyii nawa iya upanda ononkhono tulinga opo tutekule ombunga yetu. Ngotyo, tutualeiko okuhetekela Jeova na Jesus mokuundapa unene katyesukisile otyilinga patyi tulinga. Tupu, tuhinangelei okuti otyilinga tyakolela vali tuna, okuumbila Jeova, nokuivisa onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku. Otyo matyituetela ehambu liotyotyili.