Tualako Okulinga Oviwa
“Tualeiko . . . okulinga oviwa.”—LUCAS 6:35.
1, 2. Omokonda yatyi okulingila vakuetu oviwa katyapepukile?
OKULINGILA vakuetu oviwa katyapepukile. Pamue ovanthu tulekesa ohole kavasukile nonthue. Namphila tuovola okuvekuatesako ‘nonondaka onongwa mba Huku wehambu ‘ no Mona wae, pamue ovanthu ovo kavesukile tupu kavapandula. (1 Timóteo 1:11) Ovakuavo tyipondola ovakalavi, tupu kavetavela okuti Jesus wankhia opo etuyovole monkhali no mononkhia.” (Filipenses 3:18) Oñgeni onthue Vakristau tuna okuvevatela?
2 Jesus Kristu wapopilile ovalongwa vae okuti: “Tualeiko okuhumba onondyale mbenyi nokulinga oviwa.” (Lucas 6:35) Tutalei pahe oñgeni matulandula nawa onondonga ombu. Okulandula onondonga ombo mbokulingila vakuetu oviwa, nonthue muene tyituetela ouwa.
“Kalei Nohole Nonondyale Mbenyi”
3. (a) Monondaka mbove muene, hangununa onondaka mba Jesus mbukahi mu Mateus 5:43-45. (b) Olusoke patyi ononkhalamutue mbonongeleya kotyita tyotete ankho vena konthele yo va Judeu na vana veheva Judeu?
3 Jesus Melongomona liae liankhimana lio Komphunda wapopilile vana ankho vemutehelela okuti, kalei nohole nonondyale mbenyi nokuitilako momalikwambelo vana vemumonesa ononkhumbi. (Tanga Mateus 5:43-45.) Ova Judeu ankho vekahipo, vei otyitumino tya Huku tyati: “Wahakondolele nawike otyivi ine okukala nonkhongo novanthu velongo liove. Anthi, una okukala nohole namukuenyi ngetyi ulihole ove muene.” (Levítico 19:18) Ononkhalamutue mbonongeleya mbova Judeu kotyita tyotete, ankho vasoka okuti “ovanthu velongo liavo” “namukuavo” vapopiwa, ankho ova Judeu vala. Ovitumino Huku aavelele Moisesi ankho vipopia okuti ova Isilayeli vena okuliyapuka novanthu vomalongo omakuavo. Moluotyo, ankho vasoka okuti aveho veheva Judeu onondyale mbavo, ngotyo ankho vena okuyalwa.
4. Ovalongwa va Jesus ankho vena okulinga ñgeni onondyale mbavo?
4 Anthi, Jesus wapopia okuti: “Tualeiko okukala nohole nonondyale mbenyi nokuitilako vana vemumonesa ononkhumbi”. (Mateus 5:44) Ovalongwa va Jesus ankho vena okukala nohole novanthu aveho vevemonesa ononkhumbi. Ngetyi tyapopia o Evandyeliu ya Luka, Jesus wati: “Amuho mukahi nokutehelela, ndyimutolela okuti: Tualeiko okukala nohole nonondyale mbenyi, nokulinga nawa vana vemuyele, nokukanena nawa vana vemuhingana, nokuitilako vana vemuleva.” (Lucas 6:27, 28) Ngetyi ovanthu vokotyita tyotete vetavelele onondonga mba Jesus, nonthue “tulinga ovipuka oviwa pala vana vetuyele” okuvelekesa ovituwa oviwa. “Okuvekanena nawa” tyihangununa okupopia navo monkhalelo ongwa. Tupu, momalikuambelo etu “tuitilako vana vetumonesa ononkhumbi” ine “okutuleva.” Otyo, matyilekesa okuti tuna ohole nonondyale mbetu, mokonda tuveitilako ku Jeova evekuateseko okupilulula omitima viavo, opo valinge oviwa avapandwa na Jeova.
5, 6. Omokonda yatyi tuesukisila okukala nohole nonondyale mbetu?
5 Omokonda yatyi tuesukisila okukala nohole nonondyale mbetu? Jesus wati, “Opo mulekese okuti muvana va Tate yenyi ukahi keulu.” (Mateus 5:45) Inkha tutavela onondonga ombo, matukala “ovana” va Huku mokonda tukahi nokuhetekela Jeova, “utundisa ekumbi liae pala onondingavivi nonondalawa, nokulokesa ombila pala ovaviuki na vana vehevaviuki.” Ehipululo liomukanda wa Luka lityipopia nawa okuti, Huku “una okankhenda na vana vahapandula, nonondingavivi.”—Lucas 6:35.
6 Opo Jesus alekese nawa ovalongwa vae okuti ‘okutualako okukala nohole nonondyale mbavo tyakolela unene,’ oe wati: “Inkha mukala vala nohole na vana vemuhole, mamupewa ondyambi patyi? Hatyoko tyilinga ovatanthi vomalilimu? Iya inkha mukukuinya vala ovakuatate venyi, oityi tyelikalela mualinga? Hatyoko tyilinga ovanthu vomouye?” (Mateus 5:46, 47) Inkha ñgeno tuali vala nohole na vana vetuhole, otyo katyisukisa okupandwa na Huku ine okupewa “ondyambi.” Mokonda alo umue ovatanthi vomalilimu ankho vehole vala vana vevehole.—Lucas 5:30; 7:34.
7. Omokonda yatyi okukukunya vala “ovakuatate” vetu, katualingile natyike “tyelikalela?”
7 Tyina ova Judeu kohale ankho vakukuinya vakuavo, vayawisako ondaka “ombembwa.” (Juízes 19:20; João 20:19) Otyo ankho tyilekesa okuti omunthu una vakukuinya, vemuhandela ekongoko, nomuenyo omuwa, nouhona. Moluotyo, inkha ñgeno tukukuinya vala “ovakuatate” vetu, opo natyike “tyelikalela” tualinga. Mokonda ngetyi Jesus etyilekesa, “ovanthu aveho mouye” otyo valinga.
8. Etyi Jesus ati ‘Muna okukala tyafuapo,’ ankho ukahi nokuavela ovateheleli vae ondundo yokulinga tyi?
8 Ovalongwa va Kristu tupu ankho tyivepuiya okukala ovanthu vafwapo, mokonda yonkhali vapiñgana. (Romanos 5:12) Jesus wamanuhulile onthele oyo yelongomona liae okuti: “Muna okukala tyafuapo, ngetyi Tate yenyi keulu afuapo.” (Mateus 5:48) Jesus ankho ukahi nokuavela ondundo ovateheleli vae opo vahetekele Jeova “Tate yavo keulu,” okufuisapo ohole yavo, mokukala nohole nonondyale mbavo. Tupu, Huku ukevelela nonthue tulinge ngotyo.
Tuna Okukala Ovaeveli Mokonda Yatyi?
9. Oityi tyihangununa onondaka, “Tuevele oviponyo vietu”?
9 Tutualako okulinga ovipuka oviwa inkha tukala nokankhenda nokuevela una wetulingila otyiponyo. Melikuambelo Jesus alongesa muna onondaka mbati: “Tuevele oviponyo vietu, ngetyi onthue tuhole okuevela vana vetulingila oviponyo.” (Mateus 6:12) O Evendyeliu ya Luka ilekesa okuti “oviponyo” Jesus ankho ekahi nokupopia ononkhali, mokonda oyo yati: “Tuevele ononkhali mbetu, ngetyi nonthue tuevela aveho vana vetuleva. Tupu wehetuyeke tuyondyue.”—Lucas 11:4.
10. Oñgeni matuhetekela Huku konthele yokuevela vakuetu?
10 Onthue tuesukisa okuhetekela Huku, una wevela aveho vokuelivela ononkhali mbavo. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Kalei nomitima omiwa kese umue namukuavo, nokulilingila okankhenda, okulievela pokati, ngetyi Huku emuevela menyina lia Kristu.” (Efésios 4:32) David omuhoneki umue wo no salmu wati: “Jeova omunankhenda nomuwatima, wahanumana liwa nokuna oluembia olunene. . . . Jeova ketulingile etyi tyatokala mononkhali mbetu. Ketulingile etyi tuatokala mokonda yoviponyo vietu. . . . Ngetyi outundilo ukahi kokule noutakelo, tupu Huku wapaka ononkhali mbetu kokule nonthue. Ngetyi he ena okankhenda novana vae, na Jeova una okankhenda na vana vena onthilo nae. Mokonda oe wii nawa oñgeni tuatungwa, uhinangela okuti tuatunda keheke.”—Salmo 103:8-14.
11. Huku walaa okuevela vala ononkhali mba valie?
11 Ovanthu mavaevelwa vala na Huku ononkhali mbavo, inkha navo vaevela vana vevelingila oviponyo. (Marcos 11:25) Jesus watoneka onthele oyo, etyi ayawisako okuti: “Mokonda inkha muevela ovanthu oviponyo viavo, tupu Tate yenyi keulu memuevela vienyi. Mahi, inkha kamuevela ovanthu oviponyo viavo, tupu Tate yenyi kamemuevela oviponyo vienyi.” (Mateus 6:14, 15) Enga, Huku ulaa okuti maevela vala vana vaevela vakuavo nomutima auho. Tupu, matutualako okulinga ovipuka oviwa, inkha tutavela onondonga mba Paulu mbati: “Ngetyi Jeova emuevela ononkhali mbenyi, nonue evelei vakuenyi.”—Colossenses 3:13.
“Yekapo Okukoyesa”
12. Onondonga patyi Jesus aava konthele yokukoyesa vakuetu?
12 Tupu, Melongomona lio Komphunda muapopiwa onkhalelo onkhuavo yokulinga ovipuka oviwa. Etyi Jesus apopila ovateheleli vae okuti yekeipo okukoyesa vakuenyi, walingile ongeleka imue onene, opo atoneke onthele oyo. (Tanga Mateus 7:1-5.) Tutalei oityi Jesus ankho mahande okupopia etyi ati: “Yekeipo okukoyesa.”
13. Oñgeni ovateheleli va Jesus ankho “mavatualako okuyovola”?
13 O Evandyeliu ya Mateusi ipopia okuti Jesus wati: “Yekeipo okukoyesa vakuenyi, opo nonue muhakoyeswe.” (Mateus 7:1) Anthi, mu Luka, Jesus wati: “Yekeipo okukoyesa, opo nonue muhakakoyeswe. Yekeipo okuhitisa, opo nonue muhakahitiswa. Tualeiko okuyovola, opo nonue muyovolwe.” (Lucas 6:37) Kotyita tyotete ova Faliseu ankho vakoyesa vakuavo noukalavi, okulandula oviso vihatundu Mombimbiliya. Kese umue povateheleli va Jesus ankho ulinga ngotyo, ankho una “okuyekapo okukoyesa.” Mahi, ankho una “okutualako okuyovola,” tyihangununa okuevela oviponyo via vakuavo. Apostolu Paulu nae vaava onondonga mbelifwa no ombo konthele yokuevela vakuetu.—Tanga Efésios 4:32.
14. Tyina ankho ovalongwa va Jesus vaevela ovanthu aveho, ankho valunda vakuavo okulinga tyi?
14 Tyina ovalongwa va Jesus vaevela ovanthu aveho, ngotyo ankho vaavela vakuavo ondundo yokukala notyituwa tyokuevela. Jesus wati: “Ekoyeso mulinga vakuenyi, tupu nonue olio mamukaligwa. Iya otyiheteko muheteka natyo, nonue otyo mamukahetekwa natyo.” (Mateus 7:2) Inkha tulinga nawa vakuetu, matukateya etyi tuakuna.—Gálatas 6:7.
15. Oñgeni Jesus alekesa okuti okupopia vakuetu otyivi?
15 Hinangela okuti opo Jesus alekese okuti okupopia vakuetu otyivi, oe wati: “Oityi utalela otyitoi tyikahi meiho liomukuatate wove, mahi ohatale omuti ukahi meiho liove muene? Ine oñgeni upopia omukuatate wove okuti: Eta ndyikupole otyitoi tyikahi meiho liove, putyina ove una omuti meiho liove muene? (Mateus 7:3, 4) Omunthu wokuhole okupopia vakuavo, utala okaponyo okatutu kekahi “meiho” liomukuatate wae. Omunthu oo, usoka okuti omukuatate wae keeteko nawa, mokonda yokaponyo oko okatutu—kekahi ngokayaya okatutu-tutu. Moluotyo, omunthu upopia mukuavo okuti eta “ndyikupole okayaya.” Ngotyo uliava okuvatela mukuavo, ngatyina oe eeteko vali nawa.
16. Omokonda yatyi tupopila okuti ova Faliseu vana ankho vena “omuti” meiho liavo?
16 Haunene ononkhalamutue mbo va Judeu ankho vapopia unene omapita vakuavo. Nkhele tala: Etyi omulume umue omumphoki wavelulilue na Kristu, apopia okuti Jesus watunda ku Huku, ova Faliseu avemukumbulula nokuanumana okuti: “Watyitilua mononkhali, pahe uhanda okutulongesa?” (João 9:30-34) Okukoyesa monkhalelo yelikuata novitumino via Jeova, ova Faliseu ovo ankho vena “omuti” meiho liavo muene, ankho ovamphoki. Moluotyo Jesus apopi okuti: “Ove muandambei! Tete polamo omuti ukahi meiho liove muene, opo utale nawa otyitoi tyikahi meiho liomukuatate wove.” (Mateus 7:5; Lucas 6:42) Inkha tutokola okulinga ovipuka oviwa nokukala nawa na vakuetu, kamatupopi vakuetu omapita, okutala apeho kokayaya okatutu meiho liomukuatate wetu. Anthi, matunoñgonoka okuti tuvakuankhali, tuesukisa okulityilika okupopia ovakuatate vetu.
Oñgeni Tuesukisa Okukala na Vakuetu
17. Oñgeni tuesukisa okutekula vakuetu, ngetyi tyapopia Mateus 7:12?
17 Jesus Melongomona lio Komphunda, wapopia okuti Huku ukumbulula omalikuambelo ovaumbili Vae, ngetyi he alinga novana vae. (Tanga Mateus 7:7-12.) Moluotyo, Jesus waava otyitumino tyakolela tyati: “Ovipuka aviho muhanda ovanthu vemulinge, tupu nonue ovio muvelinga, etyi otyo Ovitumino Novauli vahanda okupopia.” (Mateus 7:12) Onthue matulekesa vala okuti tuvalanduli va Jesus Kristu, inkha tulinga vakuetu ovipuka oviwa.
18. Oñgeni “Ovitumino” vialekesa okuti tuna okulinga vakuetu ngatyina tuhanda vetulinge?
18 Etyi amana okupopia okuti tuna okulinga vakuetu ngetyi onthue tuhanda vetulinge, Jesus ayawisako okuti: “Etyi otyo Ovitumino Novauli vahanda okupopia.” Tyina tukala na vakuetu monkhalelo Jesus alongesa, ngotyo tukahi nokulinga ngetyi “Ovitumino” vilekesa. Nga vina viahonekwa mu Genesis alo Deuteronomio Mombimbiliya. Omikanda ovio, vipopia konthele yehando lia Jeova liokutuma ombuto ina maikanyimako ovivi. Tupu, vipopia Ovitumino Huku aavelele elongo lio Isilayeli menyina lia Moisesi menima 1513 P.K.E. (Gênesis 3:15) Ovitumino ovio vialekesa nawa okuti ova Isilayeli ankho vena okukala ovaviuki, ankho kavapondola okulinga okapungulula. Tupu, ankho vena okulinga ovipuka oviwa pala vana vamona ononkhumbi, no nongendi vatunga motyilongo tyavo.—Levítico 19:9, 10, 15, 34.
19. Oñgeni “Ovauli” valekesa okuti tuesukisa okulinga ovipuka oviwa?
19 Etyi Jesus apopia konthele “Yovauli,” ankho ukahi nokusoka omikanda vio Vihonekwa vio Hebreu. Omikanda ovio, vipopia omaulo a Mesiya, afuisuapo mu Kristu. Tupu, vilekesa okuti Huku uyamba vala ovanthu vae, tyina valinga etyi tyaviuka komaiho ae, nokutekula vakuavo monkhalelo yaviuka. Mongeleka, eulo lia Isaia liaavelele ova Isilayeli onondonga mbati: “Etyi, otyo tyapopia Jeova okuti: “Tualeiko okuendela movitumino, nokulinga etyi tyaviuka. . . . Omunthu ulinga ngotyo, nomona womunthu ukakatelamo, . . . nokuyunga nawa okuvoko kuae, opo ahalinge natyike otyivi, una ehambu.’ ” (Isaías 56:1, 2) Enga, Huku ukevelela ovanthu vae vatualeko okulinga ovipuka oviwa.
Lingila Apeho Vakuenyi Ovipuka Oviwa
20, 21. Ovanthu tyevekalesile ñgeni etyi vatehelela Elongomona lia Jesus lio Komphunda? Omokonda yatyi wesukisila okusokolola nawa konondonga ombo?
20 Tuapopia vala katutu konthele yovipuka ovinyingi viakolela, Jesus apopile Melongomona liahaelekwa lio Komphunda. No ngotyo, katyipuiya okunoñgonoka oñgeni elongomona olio liakalesile vana velitehelela pomuvo watyo opo. Ombimbiliya yati: “Etyi Jesus amana okupopia onondaka ombo, ovanthu aveho avakala tyahuva nonkhalelo yae yokulongesa. Mokonda ankho uvelongesa ngatyina ena ounene, hangetyiko ankho tyilongesa ovanongo vavo vovihonekwa.”—Mateus 7:28, 29.
21 Tyotyili Jesus Kristu walekesile okuti oe yatyo “Omulongi Omunene” walaelue. (Isaías 9:6) Elongomona lio Komphunda ongeleka ononene ilekesa okuti Jesus wii nawa oñgeni Tate yae keulu atala ovipuka. Tupu, elongomona olio, lipopia unene konthele yehambu liotyotyili, oñgeni tulityilika omaumbalehi, noñgeni matulingi ouviuki, oityi tuna okulinga opo tukale nekevelelo liapama komutue, novipuka ovikuavo ovinyingi. Tanga vali ovikapitulu 5 alo 7 via Mateusi nokulikuambela. Sokolola nawa konondonga onongwa unene mba Jesus mbuvasiwamo. Undapesa momuenyo wove etyi Kristu apopia Melongomona liae lio Komphunda. Inkha ulinga ngotyo, mohambukiswa nawa Jeova, nokutekula nawa vakuenyi, nokutualako okulinga ovipuka oviwa.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oñgeni tuna okulinga onondyale mbetu?
• Tuesukisa okukala ovaeveli mokonda yatyi?
• Oityi Jesus apopia konthele yokukoyesa ovanthu?
• Ngetyi tyapopia Mateus 7:12, oñgeni tuna okukala na vakuetu?
[Onondaka Mbavilapo pefo 14]
Okuti ove utyii omokonda yatyi Jesus apopilile okuti: “Yekeipo okukoyesa”?
[Olutalatu pefo 12]
Momalikuambelo etu tuesukisa okuitilako vana vetumonesa ononkhumbi mokonda yatyi?
[Olutalatu pefo 15]
Okuti apeho ulinga vakuenyi ngetyi uhanda vekulinge?