Humba Okasamendo Otyali Tya Huku
“Moluotyo omulume masipo he na ina, elihonyeka nomukai wae, iya avakala vala olutu lwike.”—GÊNESIS 2:24.
1. Oityi Jeova atokalela onthilo yetu?
MOKONDA Jeova Huku, oe Wahinda otyinepo, tyotyili watokala onthilo yetu. Iya tyetyi oe Omupakeko wetu, Ohamba, na Tate keulu, tyaviuka okumuihana okuti Omuavi wa kese “otyiawa otyiwa notyali tyafuapo.” (Tiago 1:17; Revelação 4:11) Otyo tyilekesa oluembia lwae olunene. (1 João 4:8) Atyiho ekahi nokutulongesa, naaviho etuita, naaviho etuavela, opala vala ouwa wetu.—Isaías 48:17.
2. Onondonga patyi Jeova aavelele ovalinepi votete?
2 Ombimbiliya ipopia okuti okasamendo, otyimwe povipuka “oviwa” Huku aava. (Rute 1:9; 2:12) Etyi alinga okasamendo kotete, Jeova waavelele ovalinepi ovo, Andau na Eva, onondonga opo vakale nomuenyo omuwa. (Tanga Mateus 19:4-6.) Inkha valandulile onondonga mba Huku, ñgeno vatualeleko nehambu apeho. Anthi, nowova vatomba ovitumino via Huku, iya atyiveetela ononkhumbi ononene.—Gênesis 3:6-13, 16-19, 23.
3, 4. (a) Oñgeni ovanyingi hono valekesa okuti vetupu ehumbilo notyinepo nonthilo na Jeova Huku? (b) Onongeleka patyi matulilongesa monthele ino?
3 Ngetyi tyalinga ovalinepi votete, ovanthu ovanyingi hono valinga omatokolo motyinepo tyihasukile nonondonga mba Jeova. Vamwe vaanya okulinga okasamendo, iya vakuavo vasoka okuti otyinepo opala vala okufuisapo omahando avo. (Romanos 1:24-32; 2 Timóteo 3:1-5) Ovanthu ovo kavasukile nokuti okasamendo otyali Huku aava. Iya mokonda kavahumbile otyali otyo, tupu vetupu onthilo Nomuavi, Jeova Huku.
4 Pamwe, alo umwe vamwe povanthu va Huku, valimbuako oñgeni Jeova atala otyinepo. Ovalinepi vamwe Ovakristau, vatokola okuliyapuka ine okulihenga, monkhalelo ihetavelwa Novihonekwa. Oñgeni matulityilika otyituwa otyo? Oñgeni onondonga mba Huku mu Gênesis 2:24 mambuvatela ovalinepi Ovakristau okupameka otyinepo tyavo? Iya oñgeni vana vasoka okunepa mavelipongiya? Tutalei ovinepo vitatu viaendele nawa kohale, vilekesa okuti okukala nonthilo na Jeova tyakolela opo otyinepo tyitualeko apeho.
Kala Omukuatyili
5, 6. Otyitateka patyi Zakaria na Elisabete vakalele natyo? Iya oñgeni ekolelo liavo liayambelwe?
5 Zakaria na Elisabete, ankho valinga atyiho monkhalelo yaviuka. Kese umwe waovolele okulinepa nomuumbili wa Jeova wekolelo. Zakaria wafuisilepo nekolelo otyilinga tyae tyounakwa, iya kumwe nomukai wae ankho valinga ononkhono mbokulandula Otyitumino tya Huku. Tyotyili ovo ankho vena ovipuka ovinyingi vapondola okuhambukilwa. Mahi, inkha waile meumbo liavo mo Judeia, ñgeno waimbuka okuti muakamba otyipuka tyimwe. Ankho vetupu ovana. Elisabete ankho utupu olutyito, iya ovo vevali ankho vakulupale.—Lucas 1:5-7.
6 Mo Isilayeli kohale, okukakala novana ankho tyapandwa unene, iya ombunga apeho ankho ikala novana ovanyingi. (1 Samuel 1:2, 6, 10; Salmo 128:3, 4) Pomuvo wo Vakristau votete omulume omu Isilayeli, ankho upondola okuhenga omukai wae inkha utupu olutyito. Mahi, Zakaria kayekelepo Elisabete. Oe kaovolele omphitilo yokuyekapo omukai wae, nomukai wae ketyilingile. Namphila ankho okukala tyihena ovana tyivenumanesa, mahi vatuaileko okuumbila Jeova nekolelo. Iya momuvo wanakua Jeova eveyambe, mokuveavela omona namphila ankho vakulupa.—Lucas 1:8-14.
7. Omonkhalelo patyi onkhuavo Elisabete alekesile oukuatyili komulume wae?
7 Elisabete walekesile ekolelo liotyotyili monkhalelo onkhuavo. Etyi omona wavo João akutulwa, Zakaria ankho kapondola okupopia mokonda wapatanene oandyu ya Huku akala otyihita mulungu. Mahi, tyafuile Zakaria waovolele onkhalelo yokupopila omukai wae okuti oandyu ya Jeova yemupopila okuti omona matiwa o “João.” Ovomunthele nombunga vahandele okuluka omona enyina lia he. Anthi, Elisabete walandula noukuatyili onondonga mbomulume wae. Oe wati: “Au! Oe matiwa o João.”—Lucas 1:59-63.
8, 9. (a) Oñgeni oukuatyili upameka otyinepo? (b) Omononkhalelo patyi mbumwe omulume nomukai vapondola okulekesa oukuatyili?
8 Nga Zakaria na Elisabete, ovalinepi hono vapita movitateka, novikuavo vali vinumanesa. Motyinepo muhena oukuatyili, katyitualako ehimbwe. Okutala omunthu ngatyina momuhande, nokutala ovanthu vemuhoyo, nokulinga oumbalehi, novikuavo vali, tyipondola okunyona otyinepo nonthumbi ovalinepi vena poyavo. Iya tyina onthumbi yovalinepi yamapu, nohole ihimbika okutepuluka. Mononkhalelo mbumwe oukuatyili ukahi ngongandyo yeumbo ityilika ovanthu novipuka ovikuavo tuhahande vinyingile meumbo. Otyo, tyiamena vana vekahi mokati. Ngotyo, tyina omulume nomukai ovakuatyili, vakala kumwe nawa, nokulipopila etyi tyikahi momutima wavo, iya ohole yavo iliyawisa. Enga, oukuatyili wakolela.
9 Jeova wapopilile Andau okuti: “Omulume masipo he na ina iya una okuliwaneka nomukai wae.” (Gênesis 2:24) Otyo tyihangununa tyi? Tyilekesa okuti tyina vamanepe, oupanga wavo novanthu ovakuavo, nombunga una okutalwa nawa. Kese umwe povalinepi una okuavela tete omuvo wae nesuko mukuavo. Kavapondola okusuka vali tete nomapanga ine ombunga, avapake konyima una velinepa nae. Tupu, kavapondola okuyeka ombunga ilipake pomatokolo avo ine o povipuka ovikuavo. Ovalinepi vena okukakatela kese umwe kumukuavo. Ombu, ombo onondonga Huku aava.
10. Oityi matyikuatesako ovalinepi okukala ovakuatyili?
10 Alo umwe ovalinepi vahafende aveho Jeova, oukuatyili upondola okuveetela ouwa. Omphange umwe una omulume uhelilongesa otyili, wati: “Ame ndyipandula unene Jeova etyi andongesa oñgeni ndyipondola okutavela komulume wange nokukala nehumbilo nae. Okukala omukuatyili, tyetukuatesako okukala omanima 47 notyinepo tyina ohole nehumbilo. (1 Coríntios 7:10, 11; 1 Pedro 3:1, 2) Moluotyo, linga ononkhono mbokupameka otyinepo tyove. Ovola apeho ononkhalelo mbokulekesa no nondaka ine netyi ulinga. Okuti una welinepa nae, kuove wakolela vali kuaveho kombanda yoohi. Okulinga ngotyo tyitei kuove, uhayeke otyipuka natyike ine omunthu elipake pokati kove na una welinepa nae. (Tanga Provérbios 5:15-20.) Ron na Jeannette, vena otyinepo tyehambu omanima 35, vati, “Mokonda tulinga etyi Huku ahanda kuonthwe noukuatyili, tuna otyinepo tyina ehambu nombembwa.”
Ewaneko Lipameka Otyinepo
11, 12. Oñgeni Akila na Prisila vaundapelele kumwe (a) meumbo, (b) motyitanda tyavo, no (c) movilinga via Huku?
11 Etyi Apostolu Paulu apopia konthele yomapanga ae omanene Akila na Prisila, kapopile wike tyihapopi mukuavo. Ovalinepi ovo ankho omapanga, vaava ongeleka ongwa konthele yetyi Huku ahandele okupopia etyi ati omulume nomukai vena okukala “olutu lwike.” (Gênesis 2:24) Apeho ankho vaundapela kumwe meumbo, no movitanda viavo, no movilinga via Huku. Mongeleka, etyi Paulu ehika tete mo Korintu, Akila na Prisila avemukongo nohole opo akale meumbo liavo. Tyafuile ankho omo alingila ovilinga viae. Konyima, mo Efesu, avaave ondyuo yavo opo mulingilwe omaliongiyo ewaneno. Iya avaundapela kumwe okuvatela ovape, nga Apolu, opo vanoñgonoke vali nawa otyili. (Atos 18:2, 18-26) Etyi ovalinepi ovo vombili vailukila ko Roma vaava vali ondyuo yavo opo mulingilwe omaliongiyo ewaneno. Konyima avakondoka mo Efesu, opo vapameke ovakuatate.—Romanos 16:3-5.
12 Mokueenda kuomuvo umwe, Akila na Prisila tupu vaundapa na Paulu motyitanda tyavo tyokulinga omakaka. Tupu ovalinepi ovo ankho vaundapela kumwe tyihelilolo ine okuhelipatana. (Atos 18:3) Mahi, omuvo vaundapela kumwe movilinga via Huku, wapameka unene otyinepo tyavo, nokuvekuatesako okupaka tete ovilinga via Jeova momuenyo wavo. Tyilinge mo Korintu, no mo Efesu ine omo Roma, ankho veiwe nawa okuti ‘vaundapa kumwe mu Kristu.’ (Romanos 16:3) Vaundapele kumwe movilinga Viokuivisa Ouhamba kese apa vekahi.
13, 14. (a) Ovipuka patyi vipondola okutyilika ewaneko motyinepo? (b) Ovipuka patyi ovalinepi vapondola okulinga opo vapameke otyinepo tyavo, avakala ngatyina “omunthu wike”?
13 Tyotyili, okulingila kumwe ovipuka, tyipameka okasamendo. (Eclesiastes 4:9, 10) Mahi, tyihahambukiswa, ovalinepi ovanyingi hono, vakala kumwe omuvo uhehi. Vaundapa ono ola ononyingi movilinga viavo vielikalela. Ovakuavo valinga omaungendi omanene mokonda yovilinga viavo via kaputu ine vailuka okukaovola ovilinga, opo vatumaikise onombongo keumbo. Na tyina vekahi meumbo, ovalinepi vamwe kavakala aveho, mokonda yokupesela omuvo nokutala otelevisau, movinyano, no mosinema, ine omo Internete. Okuti meumbo liove otyo mukahi ngotyo? Inkha, otyo, okuti upondola okulinga omapiluluko opo mukale vali kumwe omuvo omunyingi? Oityi muhalingila kumwe ovipuka vimwe, ngokuteleka, nokukoha omalonga ine okukaundapa mepia? Okuti mupondola okuundapela kumwe tyina muyunga ovana ine okuvatela ovohe vakulupa?
14 Tyakolela vali, undapelei apeho kumwe movilinga vielikuata nefendelo lia Jeova. Okutangela apeho kumwe otestu ya kese nthiki, nokulinga efendelo liombunga, tyiava omphitilo ongwa opo omalusoke ombunga yove nomahando akale tyawana. Tupu undapelei kumwe movilinga viokuivisa. Inkha tyitavela, undapelei kumwe movilinga vioukokoli-ndyila, namphila mutyilinga vala ohanyi ike ine enima like. (Tanga 1 Coríntios 15:58.) Omphange umwe waundapele nomulume wae movilinga vioukokoli-ndyila wati: “Ovilinga viokuivisa ankho vitukuatesako okukala kumwe omuvo omunyingi, nokutomphola vali. Mokonda atuho ankho tuna ehando liokukuatesako ovanthu okunoñgonoka otyili, ankho ndyitehelela okuti tumunthu wike vala. Ankho hamulume wange vala, tupu ankho epanga liange enene.” Putyina muundapela kumwe movipuka viakolela, omahando enyi, nevi mupaka tete, novituwa, katutu-katutu mavilifu novia una muelinepa nae. Ngetyi tyali ovo Akila na Prisila, onwe mamuhimbika okusoka, nokulitehelela, nokulinga ovipuka ngatyina ‘omunthu wike.’
Yeka Oupanga Wove na Huku Ukuhongolele
15. Omokonda yatyi okukala noupanga na Jeova tyakolela opo otyinepo tyiende nawa?
15 Jesus ankho utyii okuti okupaka tete Huku motyinepo tyakolela. Oe wamona etyi Jeova alinga otyinepo tyotete. Watala ehambu Andau na Eva ankho vena etyi valandula onondonga mba Huku, nokutala ovitateka viamoneka etyi vaanya onondonga ombo. Ngotyo, etyi Jesus alongesa vakuavo, oe wapitulula onondonga mba Tate yae mbuvasiwa mu Gênesis 2:24. Tupu, wayauisako okuti: “Etyi Huku apaka kokanga ike, omunthu ehetyiyapule.” (Mateus 19:6) Ngotyo, onthilo onene na Jeova, otyipuka tyakolela pala ehambu nombembwa motyinepo. Konthele yotyo, ovotate ya Jesus pano pohi, Jose na Maliya, vaava ongeleka yavilapo.
16. Oñgeni Jose na Maliya valekesile onthilo nefendelo lia Huku mombunga yavo?
16 Jose ankho una ohole nehumbilo na Maliya. Etyi eiva okuti Maliya omulemi, oe wahandele okumulingila okankhenda, puetyi oandyu ya Huku ihenemupopile etyi tyikahi nokupita na Maliya. (Mateus 1:18-20) Ovalinepi ovo vetavelele otyitumino tya Sesale, mahi, tupu ankho valandula nawa Ovitumino viapelwe Moisesi. (Lucas 2:1-5, 21, 22) Namphila ankho ovalume vala vena otyilinga tyokuenda kovipito ovinene ko Jelusalei, Jose na Maliya, kumwe nombunga yavo, ankho vaya kovipito ovio kese nima. (Deuteronômio 16:16; Lucas 2:41) Monkhalelo oyo no nonkhuavo vali, ovalinepi ovo vonthilo na Huku, valingile ononkhono mbo kuhambukiswa Jeova nokulekesa onthilo onene nefendelo liae. Otyo tyilekesa nawa oityi Jeova eveholovonena opo vatekule Omona wae momanima otete omuenyo wae pano pohi.
17, 18. (a) Oñgeni ovalinepi vapondola okupaka tete efendelo lia Huku mombunga yavo? (b) Oñgeni otyo matyiveetela ouwa?
17 Okuti nombunga yove ina oupanga omuwa ngoo na Jeova? Mongeleka, tyina ulinga omatokolo akolela, tete wovolola ondonga Mbombimbiliya, nokulikuambela, nokuovola onondonga mbo Vakristau ovakulu? Ine wovola okutetulula ovitateka viove okulandula omalusoke ove muene ine o ombunga nomapanga? Ulinga ononkhono mbokuundapesa onondonga ononyingi tupewa nomupika wekolelo mbupopia konthele yotyinepo nomuenyo mombunga? Ine ulandulila vala muetyi vakuenyi valinga? Okuti apeho mulikuambela nokulilongesa kumwe, okuovola ovilinga muhanda okulinga meongano lia Huku, nokupopia konthele yevi ombunga yove ipaka tete momuenyo?
18 Ray, wapopia konthele yomanima 50 otyinepo tyae okuti: “Onthwe katunekale notyitateka tuhevili okutetulula, mokonda Jeova ulinga onthele ‘yepanda lietu liavandekenyua tutatu.’ (Tanga Eclesiastes 4:12.) Danny na Trina vetavela onondaka ombo. Vati: “Otyinepo tyetu tyipama unene, tyina tuumbila kumwe Huku.” Vena otyinepo tyina ehambu mokueenda kuomanima 34. Inkha upaka apeho Jeova tete motyinepo tyove, oe mekuvatela nokukuavela ononkhano onongwa unene.—Salmo 127:1.
Tualako Okuhumba Otyali tya Huku
19. Oñgeni ovanyingi hono vatala otyinepo? Otyo tyaeta tyi?
19 Kovanthu ovanyingi hono, etyi vesuka vali natyo, ehambu liavo muene. Mahi, omuumbili wa Jeova utala ovipuka monkhalelo yelikalela. Oe utyii okuti Huku waava otyinepo pala okufuisapo ehando liae. (Gênesis 1:26-28) Inkha Andau na Eva vahumbile otyali otyo, ñgeno oohi aiho yakala omphangu yombembwa yeyula ovaumbili ovaviuki va Huku vokuna ombembwa.
20, 21. (a) Oityi tuesukisila okuimbuka okuti otyinepo tyikola? (b) Oityi matukelilongesa osimano maiya?
20 Haunene, kovaumbili va Huku otyinepo tyiveavela omphitilo yokunkhimaneka Jeova. (Tanga 1 Coríntios 10:31.) Ngetyi tuetyimona, oukuatyili, newaneko, nonthilo na Huku, ovituwa vipameka otyinepo. Moluotyo, tyilinge tukahi nokulipongiya pala okunepa, ine okupameka otyinepo, ine tuovola okuviukisa nawa otyinepo tyetu, tete tuna okuimbuka okuti: otyinepo tyahindwa na Huku tupu tyikola. Okukala nolusoke olo momutima, matyitulundu okulinga ononkhono mbokulinga omatokolo elikuata Nondaka ya Huku motyinepo. Ngotyo, tulekesa okuti katuahumbile vala otyinepo tuapewa, mahi tupu tuahumba Jeova Huku, una Wetyiava.
21 Anthi, otyinepo, hatyoko vala Jeova etuavela. Tupu, hatyoko vala tyieta ehambu momuenyo. Monthele mailandulako, matukelilongesa otyipuka otyikuavo otyiwa tuapewa na Huku—otyali tyokuhanepele.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oñgeni oukuatyili uvatela ovalinepi Ovakristau?
• Omokonda yatyi okuundapela kumwe newaneko tyipameka otyinepo?
• Omononkhalelo patyi vokuelinepa vapondola okuhongolelwa na Huku?
• Oñgeni matulekesa okuti tuna onthilo na Jeova Wahinda otyinepo?
[Omalutalatu pefo 18]
Okuundapela kumwe tyivatela ovalinepi okukala tyahonya