Kala Notyituwa Tyokulipaka Koututu

“Una ulipaka koututu pokati kenyi, oe omunene.”—LUCAS 9:48.

UPONDOLA OKUVASA OMAKUMBULULO?

Oityi matyitukuatesako okukala nomutima weliola?

Omononkhalelo patyi omunthu ulipaka koututu akala “omunene”?

Oñgeni matulekesa okuti tuna omutima weliola motyinepo, mewaneno, na tyina tukahi navakuetu?

1, 2. Oityi Jesus alongesile ono apostolu mbae? Omokonda yatyi evelongesila ngotyo?

ANKHO omenima 32 P.K. Jesus nono apostolu mbae ankho vekahi mo Galileia. Vamwe pono apostolu mbae ankho vekahi nokutañguna konthele yolie omunene vali puvo. Luka omuhoneki wo Evandyeliu wati: “Avahimbika okusoka, olie puvo omunene ku vakuavo. Etyi Jesus aimbuka omalusoke omitima viavo, wapola omona emupake ponthele yae, iya evepopila okuti: ‘Kese munthu uyakula omona ou menyina liange, tupu ukahi nokundyakula. Iya una unthambula, tupu ukahi nokutambula una wanthuma. Mokonda una ulipaka koututu pokati kenyi, oe omunene.’” (Lucas 9:46-48) Noumphua-lundo, Jesus wakuatesileko ono apostolu okunoñgonoka okuti vesukisa okuliola omutima.

² Okuti otyituwa tyokuliola omutima Jesus apopilile ono apostolu mbae opo vakale natyo, ankho tyilekeswa nova Judeu ovanyingi pomuvo opo? Au. O Theological Dictionary of the New Testament ( Disionaliu yo Testamendu Omphe Ipopia Konthele ya Huku) wapopia okuti: “Ankho tyakolela unene kova Judeu okunoñgonoka olie pokati kavo watokala okuhivilikua, iya ankho apeho vasukalala inkha kese munthu ukahi nokupewa umwe ehiviliko atokala.” Mahi, Jesus ankho uhanda ovalongwa vae velikalele novanthu ovakuavo.

 3. (a) Okulipaka koututu tyihangununa tyi? Omokonda yatyi pamwe katyapepukile kuonthue okuliola omutima? (b) Omapulo patyi maakumbululwa monthele ino?

³ Ondaka yo Gregu yapitiyua “okulipaka koututu” ihangununa omunthu wapola pokati, weliola omutima, ulipaka pombuelo, uhelipande, nokuhena epondolo. Jesus walongesa ono apostolu mbae okuti vena okuliola omutima, nokupola pokati ngovana. Ovakristau votyotyili vesukisa okulilongesila kuetyi Jesus alongesile ono apostolu mbae. Hamwe katyapepukile kuonthue okuliola omutima, haunene tyina tuvasiwa novitateka vimwe. Ovanthu vena eyembelo liokukala nomalityindailo, nokuovola ounene. Tupu, ouye wa Satanasi upondola okuvehongiliya okukala nelungavi, novakalavi, ine okuhanda okutumina atyiho. Oityi matyitukuatesako okukala notyituwa tyokulipaka koututu? Oñgeni ‘una ulipaka koututu pokati ketu oe omunene’? Omononthele patyi mbomuenyo tuesukisa okulinga ononkhono mbokuliola omutima?

“OMALUMONO A HUKU NOUNONGO WAE NENOÑGONOKO VIAYA KOHI UNENE NGATYI!”

4, 5. Oityi matyitukuatesako okukala vali nomutima weliola? Popiapo ongeleka.

⁴ Onkhalelo imwe itukuatesako okukala vali nomutima weliola okuhinangela okuti Jeova omunene vali kuonthue. Tyotyili, “enoñgonoko liae kalivilwa okunoñgonokwa.” (Isaías 40:28) Apostolu Paulu wahoneka konthele younene wa Jeova, wati: “Omalumono a Huku, nounongo wae nenoñgonoko viaya kohi unene ngatyi! Omakoyeso ae kaevilwa okunoñgonokwa, onondyila mbae kambuvilwa okuovololwa!” (Romanos 11:33) Namphila ovanthu velilongesa ovipuka ovinyingi tunde etyi Paulu ahoneka onondaka ombo momanima alamba po 2.000, onondaka ombo nkhele ombotyotyili. Katyisukisa ovipuka patyi ovinyingi twii, nalumwe matuyekepo okulilongesa konthele ya Jeova, novilinga viae, nomalusoke ae.

⁵ Mongeleka, etyi tyakuatesileko Leoa okuliola vali omutima, okuimbuka okuti nalumwe metyivili okulilongesa atyiho konthele yovipuka Huku atunga. Etyi Leo ankho omukuendye, ankho uhole unene ounongo wouye. Ankho uhanda okunoñgonoka ouye auho, moluotyo atokola okukalongeswa mosikola onene. Mahi, aimbuka okuti ounongo womouye haoko vala upondola okukuatesako ovanthu okunoñgonoka atyiho konthele yeulu no ohi. Moluotyo, ahimbika okulilongesa ovitumino. Mokueenda kuomuvo, Leo akala omuameni wovitumino iya konyima akala omukoyesi. Mahi, oe nomukai wae velilongesa Ombimbiliya no Nombangi mba Jeova, avetavela otyili, avakala ovaumbili va Huku. Namphila Leo ankho alongeswa mosikola onene, oityi tyemukuatesako okulipaka koututu? Oe wakumbulula okuti: “Okuaimbuka okuti katyisukisa ovipuka patyi ovinyingi twii konthele ya Jeova, nouye, nkhele kuna ovipuka ovinyingi pala okunoñgonoka.”

6, 7. (a) Ongeleka patyi ongwa yokuliola omutima Jeova etuavela? (b) Oñgeni ongeleka ya Huku yokuliola omutima ikalesa omunthu “omunene”?

⁶ Otyipuka otyikuavo tyitukuatesako okuliola omutima okuhinangela okuti Jeova nae weliola omutima. Nkhele soka: “Onthue tuvaundapi kumwe na Huku.” (1 Coríntios 3:9) Sokolola kuotyo! Jeova Huku, omukulami, utuhivilika pokutuavela omphitilo yokuundapesa Ondaka yae Ombimbiliya opo tuivise onondaka onongwa. Namphila Jeova oe umenesa ombuto tukuna, utuavela elao liokuundapela kumwe nae. (1 Coríntios 3:6, 7) Ngotyo, Huku ketuavelele ongeleka ongwa yokuliola omutima? Tyotyili, ongeleka ya Jeova yokuliola omutima ikuateseko kese umwe puonthue okukala notyituwa tyokulipaka koututu.

⁷ Ongeleka ya Huku yokuliola omutima yakuatesileko unene David. Waimbila Jeova okuti: “Ove momphe ondyakulilo yove yeyovo, iya omutima wove weliola, oo umphaka kounene.” (2 Samuel 22:36) David ankho waimbuka okuti ovipuka ovinene evila okulinga mo Isilayeli, wevilingile vala mokonda Jeova wemutehelela nawa, nokumukuatesako nomutima weliola. (Salmo 113:5-7) Okuti tyelikalela nonthue? Kese ounongo tuna, novituwa oviwa, novilinga tuna, tuevipewa na Jeova. (1 Coríntios 4:7) Omunthu wokueliola omutima ukala “omunene,” mokonda ukala omuumbili wa Jeova una esilivilo enene. (Lucas 9:48, okatoi) Tutalei oñgeni.

‘OMUTUTU POKATI KENYI, OE OMUNENE’

 8. Omokonda yatyi vana vekahi meongano lia Jeova vesukisa okuliola omutima?

⁸ Vomutima weliola vena ehambu meongano lia Huku, iya vetavela onkhalelo ovipuka vilingwa mewaneno. Mongeleka, tala Petra omuhikuena wekulila mombunga Yonombangi. Mokonda ankho uhanda okulinga ovipuka monkhalelo yae muene, wayekapo ewaneno. Etyi palamba omanima amwe, ahimbika okuliongiya vali newaneno. Pahe wahambukilua okukala meongano lia Jeova, nokutavela onkhalelo ovipuka vilingwa mewaneno. Oñgeni otyituwa tyae tyapiluluka? Wati: “Ovituwa vivali viakolela vali ankho nesukisa okunoñgonoka nokukala navio, omutima weliola, nokupola pokati.”

 9. Oñgeni omunthu weliola omutima atala Ombimbiliya nomikanda viomupika wekolelo? Omokonda yatyi otyo tyimukalesa vali nesilivilo?

⁹ Omunthu womutima weliola upandula mokonda yovipuka aviho oviwa Jeova etuavela, okukutikinyamo ombatelo etuavela opo tulilongese konthele yae. Moluotyo, omunthu weliola omutima apeho ulilongesa nawa Ombimbiliya, nokutanga Omutala Womulavi no Despertai! Ovaumbili ovanyingi va Jeova, tyina vapewa omikanda omipe tete vevitanga tyina nkhele vehenevipake nawa. Inkha tulekesa okuti tuna omutima weliola, nolupandu pokutanga nokulilongesa omikanda viomupika wekolelo, matukala noupanga wapama na Huku, iya Jeova metuundapesa vali nawa movilinga viae.—Hebreus 5:13, 14.

10. Oñgeni tupondola okuliola omutima mewaneno?

¹⁰ Pena vali onkhalelo onkhuavo omunthu ulipaka koututu apondola okukala “omunene.” Jeova nospilitu yae, uholovona ovalume opo vakale ovakulu momawaneno aeho. Ovalume ovo vaonganeka omaliongiyo, novilinga viokuivisa, nokunthita ewaneno. Tyina tuliola omutima pokukala tyafuapo pala okuundapa kumwe novakulu vewaneno, tukuatesako ewaneno aliho okukala nehambu, nombembwa, newaneko. (Tanga Hebreus 13:7, 17.) Inkha umukulu weuaneno ine umukuatesiko wovakulu vewaneno, kumakala nomutima weliola nokupandula Jeova wekuavela otyilinga otyo?

11, 12. Otyituwa patyi matyitukalesa vali nesilivilo meongano lia Jeova, iya omokonda yatyi?

¹¹ Omunthu wokuna omutima weliola, “omunene” ine ukala vali nesilivilo meongano lia Jeova, mokonda ukala omuumbili omuwa wa Huku. Jesus wahinangelesa ovalongwa vae velipake koututu mokonda vamwe puvo ankho vasoka ngovanthu vomalityindailo kononthiki mbavo. Lucas 9:46 yati: “Avahimbika okusoka, olie omunene ku vakuavo pokati kavo.” Okuti tupondola okusoka okuti tuvanene vali tyipona ovakuatate vetu ine ovanthu ovakuavo? Tuna okukala tyelikalela novanthu ovanyingi mouye, vena elungavi nomalityindailo. Inkha tuliola omutima nokupaka ehando lia Jeova tete momuenyo, matupameka ovakuatate vetu no nomphange.

¹² Tyina tunoñgonoka elondolo lia Jesus liokulipaka koututu, tyitukuatesako okuliola omutima mononkhalelo ambuho mbomuenyo. Matupopi konthele yononkhalelo ononthatu.

LINGA ONONKHONO MBOKULIPAKA KOUTUTU

13, 14. Oñgeni omulume nomukai mavalekesa okuti vena otyituwa tyokulipaka koututu? Oñgeni otyo matyikalesa otyinepo tyavo?

¹³ Motyinepo. Ovanthu ovanyingi hono vasoka vala komasuka avo muene. Omasuka avakuavo kuvo etupu esilivilo. Mahi, una ulipaka koututu uhongolelwa notyituwa Paulu etupameka tukale natyo. Momukanda wae ahonekela ova Roma, wati: “Tuovolei okulinga ovipuka vieta ombembwa, novipuka vitupameka pokati.” (Romanos 14:19) Omunthu ulipaka koututu wovola ombembwa navakuavo, haunene nauna elinepa nae.

¹⁴ Mongeleka, otyitalukiso omulume ehole hamwe tyelikalela netyi omukai wae ehole. Hamwe omulume tyina ehekahi kovilinga uhanda okukala peumbo, nokutanga omukanda umwe. Mahi, omukai hamwe uhanda okukatalelapo omapanga ae, nokulia navo. Tyipepuka vali omukai okuhumba omulume wae inkha omulume ukala nomutima weliola, nokuhasoko vala kuetyi ehole mahi tupu nokuetyi omukai wae ehole. Iya omulume makala vali nohole nomukai wae inkha omukai kaovola vala okulinga etyi ahanda mahi tupu usoka kuetyi omulume ahanda! Oupanga pokati komulume nomukai, maupame tyina aveho vakala notyituwa tyokulipaka koututu.—Tanga Filipenses 2:1-4.

15, 16. Ngetyi tyapopia o Salmo 131, David waavelele ondundo ova Isilayeli opo valinge tyi? Oñgeni tupondola okutyilinga mewaneno?

¹⁵ Mewaneno. Ovanthu ovanyingi mouye vasoka okuti tyina vahanda otyipuka tyimwe, vena okutyipewa liwa-liwa. Kavapuile elundo, iya kavahande okukevelela natyike. Mahi okukala notyituwa tyokulipaka koututu, tyitukuatesako okukevelela ku Jeova. (Tanga Salmo 131:1-3.) Inkha tuliola omutima nokukevelela ku Jeova, matuyambwa. Tupu otyo matyitupameka, nokutuungumanesa, nokutukalesa nehambu. Moluotyo, tupondola okunoñgonoka omokonda yatyi David aavelele ondundo ova Isilayeli opo vakevelele ku Huku noumphua-lundo!

¹⁶ Nove upondola okupamekwa nga David inkha ukevelela ku Jeova nomutima weliola. (Salmo 42:5) Hamwe uhanda okukala omukulu weuaneno opo ukuateseko vali ewaneno. (1 Timóteo 3:1-7) Tyotyili, nombatelo yospilitu sandu, wesukisa tete okulinga ononkhono opo ukale novituwa viesukisa pala okukala omukulu weuaneno. Mahi oityi molingi inkha una okukevela vali unene tyipona vakuenyi? Omunthu ulipaka koututu, ukevela noumphua-lundo otyilinga mewaneno, nokutualako okuumbila Jeova nehambu, nokupanda ovilinga apewa.

17, 18. (a) Ouwa patyi tupolako tyina tuita otyiponyo, nokuevela vakuetu? (b) Elondolo patyi tuvasa mu Provérbios 6:1-5?

¹⁷ Tyina tukahi navakuetu. Ovanthu ovanyingi, tyivepuiya okuita otyiponyo. Mahi ovaumbili va Huku valinga ononkhono mbokukala nomutima weliola pokuimbuka okuti vapengesa, nokuita otyiponyo. Tupu vafuapo pala okuevela oviponyo viavakuavo. Tyina ovanthu vena omalityindailo, vakala novitateka ovinyingi navakuavo, mahi tyina vafuapo pala okuevela, mewaneno mukala ombembwa.

¹⁸ Tupu tuesukisa ‘okuliola omutima,’ okuita otyiponyo kuvakuetu tyina tuhevilile okulinga etyi tuelilaele mokonda yatyimwe tyetumonekela. Namphila pamwe haeko vala uvelwa onombei, Omukristau wokueliola omutima wiimbuka okuti nae wapengesa, iya aiti otyiponyo.—Tanga Provérbios 6:1-5.

19. Omokonda yatyi tuesukisila okupandula elondolo Liombimbiliya liokukala notyituwa tyokulipaka koututu?

¹⁹ Tupandula unene mokonda Ombimbiliya ituavela ondundo opo tukale notyituwa tyokulipaka koututu! Mahi pamwe okuliola omutima katyapepukile. Inkha tuhinangela okuti Jeova weliola omutima namphila omunene vali kuonthue, matuhande okukala notyituwa otyo otyiwa. Inkha tulinga ngotyo, matukala ovaumbili va Jeova vena vali esilivilo. Moluotyo, atuho tulingei ononkhono opo tukale notyituwa tyokulipaka koututu.

[Onondaka Poutoi]

[Olutalatu pefo 19]

Jeova utuhivilika nelao liokuivisa onondaka onongwa

[Olutalatu pefo 22]

Onomphitilo patyi tuna mbokukala notyituwa tyokulipaka koututu?