Lievelei Tyahakuluminyua
“Tualeiko okulikoleleya pokati na vakuenyi, nokulievela pokati tyihakuluminyua.”—COLOSSENSES 3:13.
OÑGENI MOKUMBULULA?
Omokonda yatyi tuesukisila okuevela?
Ongeleka patyi Jesus apopia opo alekese okuti tuesukisa okuevela?
Ouwa patyi matupoloko inkha tukala tyafuapo pala okuevela?
1, 2. Omokonda yatyi tuesukisila okulipula inkha tuafwapo pala okuevela vakuetu?
OMBIMBILIYA itukuatesako okulilongesa oityi Jeova asoka konthele yonkhali, noñgeni alinga tyina tulinga onkhali. Tupu, itupopila okuti oe wafuapo pala okutuevela. Monthele yokualamba, tuelilongesa omokonda yatyi Jeova aevelele ononkhali mba David na Manases. Velivelele unene konthele yetyi valinga, avetyipopila Jeova, avatokola okuhalingi vali ononkhali. Velivelele nomutima auho, moluotyo Jeova evepande vali.
2 Pahe, tutalei oñgeni onthue tupondola okukala tyafuapo pala okuevela vakuetu. Ñgeno welitehelela ñgeni inkha umwe pombunga yove wankhile mokonda yetyi Manases alinga? Okuti ñgeno waevelele Manases? Epulo olio liakolela unene hono, mokonda tukahi mouye wovivi, noungangala, nelungavi. Moluotyo, omokonda yatyi Omukristau esukisila okukala notyituwa tyokuevela? Inkha ulingwa onya, oityi tyipondola okukuatesako okulikondola omutima, olingi ngetyi Jeova ahanda, okala tyafuapo pala okuevela?
OMOKONDA YATYI TUESUKISILA OKUEVELA
3-5. (a) Ongeleka patyi Jesus apopia opo etulekese okuti tuesukisa okuevela? (b) Oityi tulilongesila konondaka mba Jesus mu Mateus 18:21-35?
3 Tuesukisa okuevela vana vetuleva, tyilinge Ovakristau mewaneno ine vana vehelilongesa. Okulinga ngotyo matyitukuatesako okutualako nombembwa na Jeova, no nombunga mbetu, nomapanga, novanthu ovakuavo. Ovihonekwa vitulekesa okuti tuesukisa okuevela vakuetu, katyesukisile tuñgapi vetuleva. Jesus wapopia ongeleka imwe konthele yomulume umwe ankho epika ulevala onombongo ononyingi komuhona wae, iya ongeleka oyo itukuatesako okunoñgonoka omokonda yatyi tuesukisila okuevela.
4 Omulume oo omupika ankho ulevala onombongo mbuvasa po 60.000.000, mahi omuhona wae emuevela, ehemufetesa vali. Konyima yotyo, omulume oo aende, avasi omupika omukuavo, ankho umulevala onombongo mbuna 100. Una ankho umulevala emuiti akevelele, mahi omupika wokuaevelwa ongele onene wapaka omupika omukuavo mokaleya. Omuhona wakalele nokankhenda nomupika wotete, anumana unene. Emupulu: “Nove ñgeno kuakalele nokankhenda nomupika mukuenyi, ngetyi ame nakala nokankhenda nove? Ngotyo, omuhona wae nokuanumana aavela [omupika uhelivelele] kovayungi vokaleya akalemo alo afeta onombongo ankho alevala.”—Mateus 18:21-34.
5 Jesus ankho uhanda tulilongese tyi kongeleka oyo? Wati: “Na Tate yenyi keulu mekemulinga ngotyo, inkha kese umwe kaevela komutima omukuatate wae.” (Mateus 18:35) Onondaka mba Jesus mbayandyuluka, onthue tuvakuankhali iya apeho tulinga ononkhali. Katutyivili okutavela Jeova monkhalelo yafuapo. Mahi nongotyo oe wafuapo pala okutuevela, ahahinangela vali ononkhali mbetu. Moluotyo, inkha tuhanda okukala omapanga a Jeova, tuna okuevela vakuetu. Ongetyi Jesus apopile Melongomona lio Komphunda: “Inkha muevela ovanthu oviponyo viavo, tupu Tate yenyi keulu memuevela vienyi. Mahi, inkha kamuevela ovanthu oviponyo viavo, na Tate yenyi kamemuevela oviponyo vienyi.”—Mateus 6:14, 15.
6. Omokonda yatyi pamwe okuevela katyapepukile?
6 Tupondola okutavela okuti tuesukisa okuevela vakuetu, mahi pamwe katyapepukile okutyilinga apeho. Ongotyo, mokonda tyina vakuetu vetuleva tyipondola okutuihama unene komutima. Omunthu upondola okunumana elitehelela ngoti wapakulua, ahande okukondolela mukuavo etyi emulinga. Tyotyili, vamwe vasoka okuti nalumwe mavetyivili okuevela una wemuleva. Inkha nove usoka ngotyo, oityi upondola okulinga opo utyivile okuevela vakuenyi ngetyi Jeova ahanda?
IMBUKA OMOKONDA YATYI USOKELA NGOTYO
7, 8. Oityi matyikukuatesako okuevela tyina omunthu umwe ekulinga onya?
7 Tyina tulingwa onya ine tusoka okuti tukahi nokutekulwa onya, tupondola okunumana unene. Omukuendye umwe, wapopia etyi tyaendele nae etyi anumanene unene, wati: ‘Ame natunda meumbo andyipopi okuti himakondoka vali. Ankho omutenya watokota nawa, iya andyiende mondyila imwe yahiliya nawa, omphangu imwe ankho ongwa, iya omutima wange auhimbika okutula. Konyima etyi nakondoka keumbo, andyilivele mokonda nanumanene unene.’ Inkha wovola omuvo opo utule omutima ngetyi tyalingile omulume oo, motyivili okusoka vali nawa konthele yonkhalelo yove, ohakumbulula monkhalelo upondola okukelivela komutwe.—Salmo 4:4; Provérbios 14:29; Tiago 1:19, 20.
8 Mahi oityi molingi inkha nongotyo utualako tyanumana? Ovola okusoka omokonda yatyi wanumanena. Okuti omokonda vekulinga onya? Ine omokonda ulitehelela ngoti mukuenyi wekulevela tyawina? Okuti etyi ekulinga otyivi umwe unene? Okuovola okunoñgonoka omokonda yatyi wanumanena, matyikukuatesako okutala etyi tyaviuka vali, netyi Ovihonekwa vipopia konthele oyo. (Tanga Provérbios 15:28; 17:27.) Okusoka ngotyo matyikukuatesako okunoñgonoka nawa otyitateka, nokukala tyafuapo pala okuevela. Namphila otyo tyahapepukile, Ondaka ya Huku maikukuatesako okuimbuka etyi ove tyilityili ‘usoka’ konthele yotyo, nokuhetekela Jeova wafuapo pala okuevela.—Hebreus 4:12.
OKUTI WESUKISA UMWE OKUNUMANA?
9, 10. (a) Inkha ulewa molingi ñgeni? (b) Oñgeni molitehelela inkha ulilongesa okuhanumana liwa, nokukala tyafuapo pala okuevela?
9 Kuna ovipuka ovinyingi vipondola okunumanesa omunthu. Mongeleka, putyina utaha etukutuku liove, hamwe omutahi mukuenyi uya netukutuku liae apumu moliove. Oityi molingi? Ovanthu vamwe vanumana unene avakaluisa omutahi mukuavo. Mahi mokonda Umukristau, tyotyili kumahande okulinga ngotyo.
10 Otyiwa okusoka tete. Hamwe nove wapengesa mokonda ankho watalukua. Ine hamwe etukutuku liamukuenyi lina ovitateka. Inkha tuovola okuimbuka omokonda yatyi mukuetu alingila otyiponyo, nokunoñgonoka okuti pamwe katui atyiho tyemulingisisa otyiponyo otyo, kamatunumana unene iya atumuevela. Eclesiastes 7:9, yati: “Uhakanyauke okunumana momutima wove, mokonda okunumana kukala momutima womaova.” Katuesukisile okunumana liwa. Ovikando ovinyingi, tupondola okusoka okuti vakuetu vetulevela tyawina. Mahi, mokonda ovakuankhali, tyotyili valinga oviponyo. Ine hamwe katuanoñgonokele oityi tyilityili tyaendapo. Moluotyo, ovola okuhinangela okuti hamwe kwi atyiho konthele yetyi omunthu umwe alinga ine apopia, iya omuevela nohole. Mohambukwa unene inkha ulinga ngotyo.—Tanga 1 Pedro 4:8.
‘OMBEMBWA YENYI IKONDOKE KUONWE’
11. Tyehesukile noñgeni ovanthu vetukumbulula movilinga viokuivisa, oñgeni matulitehelela?
11 Oñgeni motualako okulikondola omutima inkha omunthu umwe ukukumbulula omapita tyina ukahi movilinga viokuivisa? Etyi Jesus atumine ovaivisi 70, wevepopilile okuti kese ombunga vakatalelapo, vapopie okuti: “Meumbo lino mukale ombembwa.” Ayawisako okuti: “Inkha muna omunthu wombembua, ombembwa yenyi maikala nae. Mahi inkha mutupu, ombembwa maikondoka kuonwe.” (Lucas 10:1, 5, 6) Tuhambukwa tyina ovanthu vetavela onondaka tuivisa, mokonda mavapoloko ouwa. Mahi, pamwe ovanthu kavetutambula nombembwa. Oityi tuna okulinga? Jesus wati ombembwa tuahandelele omunthu oo yesukisa okukala nonthue. Tuesukisa okutunda mu kese umbo nombembwa momitima vietu, katyisukisa oñgeni ovanthu vetutambula. Inkha tunumana mokonda ovanthu kavetutambulile nawa, kamatutualako okukala nombembwa.
12. Ngetyi tyapopia Paulu mu Efésios 4:31, 32, oityi tuesukisa okulinga?
12 Linga ononkhono opo utualeko nombembwa yove mononkhalelo ambuho, ha tyina vala ukahi movilinga viokuivisa. Tyotyili, okuevela vakuetu katyilekesa okuti tuna okupanda ovivi valinga ine okusoka okuti katyapengele. Mahi tyilekesa okuti katupondola okutualako tyanumana mokonda yovivi valinga, tuna okuovola okukala nombembwa momutima. Ovanthu vamwe vasoka apeho kovivi valingwa, iya avahakala nombembwa. Uhayeke omalusoke oo ekutumine. Hinangela okuti ove kumakala nehambu inkha utualako tyanumana navakuenyi. Moluotyo, kala tyafuapo pala okuevela!—Tanga Efésios 4:31, 32.
LINGA OVIPUKA MONKHALELO IHAMBUKISWA JEOVA
13. (a) Oñgeni Omukristau “aongiya omakala atema” pomutwe wondyale yae? (b) Okukumbulula nawa omunthu utuleva tyipondola okutuetela tyi?
13 Hamwe omunthu umwe uhelilongesa upondola okukulinga onya. Mahi upondola okumukuatesako opo esuke netyi Ombimbiliya ilongesa. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “‘Inkha ondyale yove una ondyala, muavela okulia, inkha una ohunga, muavela tyokunwa, mokonda tyina ulinga ngotyo, wongiya omakala atema pomutwe wae.’ Uhayeke ovivi vikufinde, anthi, tualako okufinda ovivi noviwa.” (Romanos 12:20, 21) Namphila ovanthu vanumana nove avekuleve, inkha utualako novituwa oviwa vapondola okupiluluka. Inkha ukala nohole nokupopia nawa nomunthu wekuleva, motyivili okumukuatesako elilongese otyili Tyombimbiliya. Okukumbulula nokuahiliya tyiavela omunthu omphitilo yokusoka nawa kovituwa viove oviwa.—1 Pedro 2:12; 3:16.
14. Omokonda yatyi wesukisila okuevela, alo umwe tyina umwe ekulinga tyimwe tyekuihama unene?
14 Ovanthu vamwe katyaviukile okulinga navo oupanga. Mongeleka, katyaviukile okulinga oupanga na vana vapolwa mewaneno, mokonda yokualinga onkhali onene avehelivele. Inkha omunthu oo tupu wekuetela ovitateka mokonda yonkhali alinga, tyipondola okukupuiya unene okumuevela. Namphila elivela, hamwe nkhele upondola okutualako tyanumana mokonda yetyi alingile. Inkha ukahi monkhalelo oyo, wesukisa okutualako okuita ku Jeova ekukuateseko okuevela una walingile onkhali. Mahi, oñgeni upondola okunoñgonoka etyi tyikahi momutima wamukuenyi? Jeova utyii. Oe utala etyi tyikahi momutima womunthu, iya wapua elundo navana valinga onkhali. (Salmo 7:9; Provérbios 17:3) Otyo Ovihonekwa vitupopila okuti: “Muhakondolelei nawike otyivi notyivi. Lingei ovipuka oviwa komaiho ovanthu aveho. Inkha tyitavela, muetyi muvila, kalei nombembwa novanthu aveho. Nonthyolwa, muhakondolelei nawike ovivi, anthi yekeipo onkhongo. Mokonda tyahonekwa okuti: ‘Okukondolela ovanthu, otyilinga tyange, ame madyifete kese munthu, otyo tyapopia Jeova.’” (Romanos 12:17-19) Okuti tuna epondolo liokukoyesa omunthu mukuetu? Au. (Mateus 7:1, 2) Mahi tupondola okukala nonthumbi yokuti Huku makakoyesa nouviuki.
15. Oityi matyitukuatesako okuhanumana unene nomunthu wetulinga tyimwe tyetuihama unene?
15 Inkha utala okuti tyepuiya okuevela omunthu wekulinga tyimwe tyekuihama unene, otyiwa okuhinangela okuti nae waihamenua. Nae wapiñgana onkhali ngoove. (Romanos 3:23) Jeova una okankhenda novanthu aveho ovakuankhali. Moluotyo, otyiwa okulikuambela okuitilako una wekunumanesa. Tyina tulikuambela okuitilako omunthu umwe, katunumana vali unene nae. Jesus wetyiyandyulula nawa okuti katuesukisile okutualako tyanumana navakuetu, namphila vetulinga tyimwe tyetuihama unene. Wati: “Tualeiko okukala nohole nonondyale mbenyi, nokuitilako vana vemumonesa ononkhumbi.”—Mateus 5:44.
16, 17. Oñgeni mokala tyina Ovakristau ovakulu vewaneno vamatokola okuevela omunthu welivela? Omokonda yatyi?
16 Jeova waavela Ovakristau ovakulu vewaneno otyilinga tyokutokola inkha omunthu wokualinga onkhali welivela ine kelivelele. Ovakuatate ovo kavei atyiho nga Huku, mahi vaovola okulinga etokolo lielikuata netyi Ondaka ya Huku ipopia, iya vakuatesuako nononkhono mba Huku. Moluotyo, tyina velikuambela ku Jeova opo evekuateseko okulinga etokolo, tupondola okukala nonthumbi yokuti etokolo liavo lielikuata nomalusoke a Jeova.—Mateus 18:18.
17 Tuesukisa okukala ovakuatyili. Tyina ovakulu vewaneno vamatokola okuevela omunthu welivela, okuti nonthue matumuevela nokulekesa okuti tumuhole? (2 Coríntios 2:5-8) Otyo pamwe katyapepukile, haunene inkha onkhali weilinga kuove ine o kombunga yove. Mahi inkha uyumba onthumbi mu Jeova, nomonkhalelo yae yokutetulula ovitateka ovio mewaneno, molingi etyi tyaviuka. Molekesa okuti tyilityili wafuapo pala okuevela vakuenyi.—Provérbios 3:5, 6.
18. Ouwa patyi mopoloko inkha ukala tyafuapo pala okuevela?
18 Tyina tuevela vakuetu, tupolako ouwa. Tyitukuatesako okulitehelela nawa mokonda kamatukala vali nonyengo, nokunumana. Mahi inkha katuevela, tyipondola okutuvelesa nokutupuiya okukala nawa navakuetu. Mahi, ouwa wavilapo tupolako tyina tuevela, okukala noupanga omuwa na Tate yetu keulu Jeova.—Tanga Colossenses 3:12-14.
[Olutalatu pefo 29]
Omokonda yatyi Jesus apopila ongeleka yomupika nomuhona?
[Olutalatu pefo 32]
Hinangela okuti Ovakristau vesukisa okuevela vakuavo