‘Wasokela Momutima Etyi Mbuhangununa’

1, 2. Popiapo oungendi wa Maliya nokuhangununa omokonda yatyi ankho tyihapepukile?

NKHELE soka ku Maliya ukahi kotyimbulu upiluluka opo apumphame vali nawa. Ankho vaendale onovola ononyingi. Jose ukahi komutwe wotyimbulu okutyihongolela okuenda noko Mbelei. Maliya eivi vali omona meimo liae upikita.

² Eimo lia Maliya ankho liekula, Ombimbiliya ipopia okuti “eimo liekula” pala okulekesa okuti ankho Maliya ukahi popepi nokukutula. (Luc. 2:5) Putyina ovalinepi ovo valamba omapia, tyafuile vamwe ankho vekahi nokulimisa ine okukuna ankho velipula omokonda yatyi omukai oo waponua alingila oungendi. Oityi Maliya ankho ekahi nokulinga oungendi okutunda meumbo liae ko Nazare?

 3. Otyilinga patyi tyalema Maliya ankho apewa iya oityi tupondola okulilongesila kwe?

³ Atyiho tyehimbika mo nohanyi mbumwe konyima etyi omuhikuena oo omu Judeu atambula otyilinga tyimwe ovanthu aveho vehenepewe. Makutula omona makala Mesiya, omona wa Huku! (Luc. 1:35) Namphila ononthiki mba Maliya mbokukutula mbehikapo, mahi ankho oungendi oo wesukisa okulingwa. Moungendi oo, Maliya wakalele novitateka ovinyingi vilola ekolelo liae. Tutalei etyi tyemukuatesako okutualako nekolelo liapama.

4, 5. (a) Omokonda yatyi Jose na Maliya vaila ko Mbelei? (b) Otyitumino tya Sesale tyafuisapo eulo patyi?

⁴ Jose na Maliya ankho havo vala vekahi nokulinga oungendi pomuwo opo. Ononthiki mbumwe konyima, Sesale Augustu watumine ovanthu aveho motyilongo velihonekese, opo vetavele otyitumino otyo ovanthu ankho vena okulinga oungendi okuenda kotyilongo vatyitilwa. Oityi Jose alinga? Ehipululo liati: “Jose nae ainduka okutunda mo Galileia, mepundaumbo lio Nazare, aende ko Judeia, kepundaumbo lia David litiwa Mbelei, mokonda ankho o weumbo nombunga ya David.”​—Luc. 2:1-4.

⁵ Sesale kalingile vala otyitumino otyo pomuwo opo okulihakamo. Eulo limwe liahonekwa ovityita epanduvali konyima liapopia okuti Mesiya matyitilwa ko Mbelei. Ankho kuna epundaumbo ekuavo liihanwa okuti o Mbelei paendwa onokilometu 11 okutunda mo Nazare. Ngotyo, eulo liyandyulula nawa okuti Mesiya matyitilwa ko “Mbelei Efrata”. (Tanga Miquéias 5:2.) Hono, okutunda ko Nazare okuenda potyilongo otyo paendwa onokilometu 150 okuenda ko Samaria. Oko Mbelei oko Jose aile opo ekelihonekese, mokonda epundaumbo olio ankho oko kuali ovakuaukulu vombunga ya David, ombunga kuatuka Jose na Maliya.

6, 7. (a) Omokonda yatyi oungendi wa Maliya wemupuilisile unene? (b) Omokonda yatyi okunepwa na Jose tyaeta omapiluluko omanyingi momuenyo wa Maliya? (Tupu tala okatoi.)

⁶ Okuti Maliya ankho makuatesako Jese okutavela otyitumino otyo? Tyotyili oungendi maumupuiya unene. Tyafuile ankho oponkhalula mokonda okwenye kukahi nokupwa, iya ombila ihimbika okuloka. Onondaka ‘wainduka okutunda mo Galileia’, mbaviuka mokonda pala okuhika ko Mbelei tyesukisa okuinduka omulu wonometu 760, uponeswa, weendua ononthiki ononyingi. Momulu omo tyafuile vakalamo ononthiki ononyingi mokonda Maliya ankho wesukisa okupulaulukwa. Pononthiki ngombo omukai omulemi wesukisa okukala popepi neumbo, pomapanga nombunga opo vemukuateseko tyina eiva onongembia mbokukutula. Tyotyili, Maliya ankho wesukisa okukola omutima pala okulinga oungendi oo.

⁷ Namphila ekahi ngotyo, Luka wahoneka okuti Jose wapita “opo vekelihonekese na Maliya”. Tupu wahoneka okuti Maliya wanepua na [Jose] ngetyi tyalaelwe.” (Luc. 2:4, 5) Okunepwa na Jose tyaeta omapiluluko omanyingi momuenyo wa Maliya. Ankho umutala ngatyina onkhalamutwe yae nokutavela ehongolelo liae, okukala omukuatesiko wae ngetyi Huku atuma.a Ngotyo, okutavela komulume wae konthele yetokolo olio tyalola ekolelo lia Maliya, mahi nongotyo wetavela.

 8. (a) Tupu oityi hamwe tyalunda Maliya okutavela okuenda ko Mbelei na Jose? (b) Omonkhalelo patyi Maliya ongeleka ongwa kovanthu vekolelo?

⁸ Tupu oityi tyalunda Maliya okutavela? Okuti ankho utyii okuti Mesiya makatyitilwa ko Mbelei, ngetyi tyapopiwa? Ombimbiliya kaityipopi. Mahi, katupondola okutyianya mokonda tyilinge ononkhalamutwe mbonongeleya novanthu vala ankho vei nawa ehipululo olio. (Mat. 2:1-7; João 7:40-42) Omuhikuena Maliya ankho wii nawa ovihonekwa. (Luc. 1:46-55) Anthi, tyilinge Maliya walinga oungendi mokonda yokuetavela komulume wae ine omokonda yotyitumino, ine omokonda yeulo lia Jeova, ine omokonda yovipuka ovio aviho, oe wava ongeleka ongwa. Jeova upanda unene ovanthu vokueliola omutima nokutavela, tyilinge ovalume ine ovakai. Mononthiki mbuno, okutavela otyituwa tyimwe ovanthu vatomba, ongeleka ya Maliya ilunda ovanthu vekolelo ouye auho.

9, 10. (a) Oityi Maliya na Jose vasoka konthele yo Mbelei etyi vekahi popepi? (b) Opi Jose na Maliya vehikila iya omokonda yatyi?

⁹ Maliya tyafuile watua otyienyo tyehambu etyi amona Ombelei. Etyi vekahi nokulondeka omalutyamo onomphunda, nokulamba omivinyu nokutala ovinyango ovanthu vekahi nokunyanga, tyafuile Maliya na Jose vahinangela ehipululo liotyilongo otyo. Epundaumbo olio ankho etutu unene pala okuelekwa nomapundaumbo o Judaa. Mahi ngetyi tyapopia omuuli Mikeia, otyilongo otyo oko kuatyitilwa Boasi, na Noemi, na David novakuavo vali vatyitwa kohale.

¹⁰ Maliya na Jose otyilongo vetyivasa tyeyula. Ovanthu vamwe vehikale pala okulihonekesa, moluotyo ankho petupu vali omphangu apa mavehikila.b Mokonda yotyo, avakalala mohambo. Katyipuiya okusoka oñgeni Jose asukalala tyina atala omukai wae wiivite omaluihamo omanene eheneive, ekahi nokuliyawisa. Pomphangu opo vatula, Maliya ehimbika okuiva onongembia mbokukutula.

11. (a) Omokonda yatyi ovakai aveho vapondola okukala nonkhenda na Maliya? (b) Omononkhalelo patyi Jesus “otyiveli”?

¹¹ Ovakai mouye auho vei nawa etyi tyapitile na Maliya. Omanima 4.000 konyima Jeova wapopile okuti ovakai mavakamona onongembia pokukutula mokonda yonkhali vapiñgana. (Gên. 3:16) Natyike tyilekesa okuti Maliya keivile omaluihamo oo. Ehipululo lia Luka liapopia nounkhengela, kalipopi onongembia amona, liati vala: “Wakutula omona wae, otyiveli.” (Luc. 2:7) Tyotyili, omona wae otyiveli watyitua, omutete povana epandu-vali va Maliya. (Mar. 6:3) Mahi omona oo wakolela vali. Oo hamona vala otyiveli wa Maliya, otyiveli kovipuka aviho Jeova atunga, omona wae wongunga!​—Col. 1:15.

12. Opi Maliya alangeka olukembe, iya oñgeni omphangu oyo yelikalela nomalutalatu ouye netyi vapopia?

¹² Omonkhalelo oyo ehipululo liyawisako onondaka mbumwe mbankhimana, mbati: “Wemuwingila movinyanga emulangeka komutemba.” (Luc. 2:7) Ovanthu mouye tyina valinga omalutalatu, nokupopia, nokulinga ovinyano konthele yokutyitwa kwa Jesus vetyienga-enga, nokuhaviukile. Mahi nkhele soka kuetyi tyaendapo tyilityili. Omutemba omuti wahongwa kuna ovipako vipakelwa okulia. Hinangela okuti ombunga ankho ikahi mohambo, omphangu imwe muhena omphepo ongwa nokuhasukulwa, tyilinge kohale ine mononthiki mbetu. Okuti tyotyili ovohe ñgeno vaholovona umwe omphangu oyo inkha pali onomphangu ononkhuavo? Ovohe ovanyingi vahandela oviwa ovana vavo. Jose na Maliya ankho vemuhandela vali unene mokonda vetyii okuti Omona wa Huku.

13. (a) Omonkhalelo patyi Maliya na Jose valinga otyiwa, netyi ankho vena? (b) Oñgeni hono ovohe ovanongo vapaka komutwe evi viakolela vali ngetyi tyalingile Jose na Maliya?

¹³ Anthi, kavanumanene mokonda yonkhalelo oyo. Mahi valinga etyi vevila netyi vena. Tala, Maliya wayunga nawa olukembe. Weluhika nawa elulangeka momutemba, nonthumbi yokuti pekahi nawa nokuatokota. Maliya kakalele notyiho otyinene atyimutyilika okulinga etyi tyaviuka. Maliya na Jose tupu ankho vetyii okuti okutekula omona mopamphepo otyo otyipuka tyakolela vali vena okumulingila. (Tanga Deuteronômio 6:6-8.) Tupu hono ovohe ovanongo vapaka komutwe ovipuka viopamphepo mouye wovanthu vehesukile nokuumbila Huku.

14, 15. (a) Omokonda yatyi ovanthita ankho vasukalala nokutala olukembe? (b) Oityi ovanthita valinga etyi vamona Jesus momutemba?

¹⁴ Liwa-liwa, ombembwa ina ailambe. Ovanthita vanyingila liwa-liwa mohambo, nokuasuka nokutala ombunga, haunene, omona. Ovalume ovo ankho vahangayala nokuahambukwa unene. Ankho veya nokuhateka okutunda monomphunda, muna ankho vakala nokuyunga ovipako viavo.c Ovohe yomona vahuva okuhanda okunoñgonoka oityi vahanda. Ovanthita avevepopila ovipuka ovinyingi vihuvisa vamona. Etyi vekahi konomphunda, nokuyunga ovipako viavo kounthiki, vavasiwa noandyu. Otyimimi tyomunkhima atyiliaimina ponthele yavo, oandyu aivepopila okuti Kristu, Mesiya, watyitilwa ko Mbelei. Ovanthita mavavasi omona walangekua momutemba, wawingilwa povinyanga. Konyima yotyo, akumoneka otyipuka tyahuvisa vali, akuya onoandyu ononyingi, otyo mbuimba nokunkhimaneka Huku!​—Luc. 2:8-14.

¹⁵ Katyihuvisa okutala ovalume ovo vanyingila mo Mbelei nokuhateka! Tyafuile vahuvile unene okutala olukembe luatyitwa pahe lualangekwa momutemba ngetyi oandyu yapopia. Kavaholekele onondaka ombo onongwa. “Vapopia onondaka ombo . . . iya aveho veiva ovipuka ovanthita vapopia avahuvu.” (Luc. 2:17, 18) Mokutala, ononkhalamutwe mbonongeleya pomuvo opo ankho vatomba ovanthita. Mahi, tyimoneka nawa okuti Jeova wapanda unene ovalume ovo veliola omutima nokuna ekolelo. Oñgeni ovaenda ovo vakalesa Maliya?

16. Oñgeni Maliya alekesa okuti utyivila okusoka, iya oñgeni otyo tyakalesa ekolelo liae?

¹⁶ Maliya ankho wepuila unene mokonda yokuakutula, mahi nongotyo watehelela nawa kese ndaka. Tupu, “Maliya wahimbika okupaka onondaka ombo ambuho momutima wae, nokupunga etyi mbuhangununa.” (Luc. 2:19) Tyotyili, omuhikuena oo ankho utyivila okusoka. Ankho utyii okuti onondaka ombo mbonoandyu mbakolela unene. Huku yae, Jeova, ankho uhanda embunoñgonoke, nokuimbuka etyi mbupopia, nokunoñgonoka okuti omona wakolela. Ngotyo, katehelelele vala. Wapaka nawa onondaka ombo momutima wae opo embusokolole onohanyi ambuho, nomanima maeya komutwe. Otyo tyakuatesako Maliya okukala nekolelo momuenyo wae auho.​—Tanga Hebreus 11:1.

17. Oñgeni tupondola okuhetekela Maliya konthele yotyili tya Huku?

¹⁷ Ove mohetekela ongeleka ya Maliya? Jeova wapaka Mondaka yae onondongwa mbakolela unene. Mahi mambutukuatesako vala inkha tumbutehelela. Tulinga ngotyo mokutanga Ombimbiliya apeho, katutange vala ngomikanda omikuavo, mahi ou Omukanda wa Huku. (2 Tim. 3:16) Konyima nga Maliya, tuna okupaka nawa momutima onondaka mba Huku, nokutala etyi mbuhangununa. Inkha tusokolola muetyi tuatanga Mombimbiliya, okutala oñgeni matuendela nawa monondongwa mba Jeova, matutekula ekolelo lietu alipame.

18. (a) Oñgeni Maliya na Jose vetavela otyitumino Huku apele Moisesi mononthiki mbotete mba Jesus? (b) Oñgeni ovipuka Jose na Maliya vaava mondyuo ya Huku vialekesa okuti vetupu omalumono?

¹⁸ Etyi olukembe luatuukisa ononthiki etyinana, Maliya na Jose avatuala omona opo akatyoyoke, ngetyi ankho tyipopia Ovitumino Huku apele Moisesi, nokumuluka okuti o Jesus, ngetyi vapopililwe. (Luc. 1:31) Konyima, etyi palamba ononthiki 40 avatundu ko Mbelei avemutuala ko Jelusalei kondyuo ya Huku, ankho paendwa otyikambo tyimwe otyile, avakaava ovilikutila viousukuke, vina alo umwe ovanthu vahepa vevila okuava ngetyi ovitumino vipopia, okuava omakuti evali ine onopomba onombali. Inkha ankho vankhia ohonyi mokonda vetupu ongi ine ekuti opo vaave, ngetyi ankho ovohe vena okulinga, nongotyo kavakalele nohonyi. Mahi, omuvo vakala mondyuo ya Huku vapamekelwe unene.​—Luc. 2:21-24.

19. (a) Oñgeni Simau apopila vali onondaka Maliya apaka momutima wae? (b) Oñgeni Ana alinga etyi amona Jesus?

¹⁹ Omukulu umwe itiwa o Simau afuene ponthele yavo apopila vali Maliya onondaka, opo embupake nawa momutima wae. Omulume oo walaelue okuti tyina ehenenkhie Mesiya meya, iya Jeova menyina liospilitu sandu, emulekesa okuti Jesus oe omona ankho Walaua. Simau tupu apopila Maliya okuti nthiki imwe makakala nomuihamo omunene. Omuihamo umwe omunene ukahi ngatyina ekahi nokuvangwa nomutunga. (Luc. 2:25-35) Alo umwe onondaka ombo mbutilisa owoma tyafuile mbakuatesileko Maliya okulikuatesila etyi onthiki yomuihamo oo yehikapo, momanima omakwi etatu komutwe. Konyima yetyi Simau amana okupopia, omuuli umwe utiwa o Ana etyi amona Jesus ehimbika okupopia kovanthu aveho okuti ukevelela eyovo lio Jelusalei.​—Tanga Lucas 2:36-38.

20. Omokonda yatyi okutuala Jesus kondyuo ya Jeova ko Jelusalei tyakala etokolo ewa?

²⁰ Maliya na Jose etokolo valinga liokutuala omona kondyuo ya Jeova ko Jelusalei ewa! Mokualinga ngotyo, vahimbika nawa omuenyo wopamphepo womona wavo, watuaileko okuenda kondyuo ya Jeova. Tyina vekahi oko, valingile atyiho vevila avapewa onondongwa mbupameka. Tyotyili Maliya watunda kondyuo ya Huku monthiki oyo nekolelo liapama nomutima weyula onondaka mba Huku mbuna apondola okusokolola nokupopila vakuavo.

21. Oñgeni ekolelo lietu lipondola okukula nokupama ngo lia Maliya?

²¹ Hono, otyiwa unene tyina ovohe valandula ongeleka oyo. Ovohe onombangi mba Jeova vatuala ovana vavo komaliongiyo Ovakristau. Ovohe ovo valinga atyiho vevila movilinga via Jeova nokupopia onondaka mbupameka Ovakristau vakuavo. Vatunda komaliongiyo oko, nokuapama, nokuahambukwa, nokueyula ovipuka oviwa pala okupopila vakuavo. Onthwe tukahi nokukukonga opo uye komaliongiyo! Inkha tulinga ngotyo, matutale okuti ekolelo lietu, ngetyi ankho tyikahi lia Maliya, malipame vali.