Nombunga Mbo Vakristau —“Kalei Tyipahi”
“Tukalei tyipahi nokutualako tyalunguka.”—1 TESSALONICENSES 5:6.
1, 2. Oityi tyesukisa opo ombunga itualeko tyipahi mopamphepo?
OKUPOPIA konthele ‘yonthiki onene nokutilisa owoma ya Jeova,’ apostolu Paulu wahonekela Ovakristau ko Tesalonika okuti: “Vakuatate, onwe kamukahi menthiki, opo onthiki oyo imuuhulukile ngovimphulu. Mokonda onwe amuho muvana votyitei, novana votyitenya. Katukahi konthele yotyinthiki ine o yenthiki.” Paulu ayawisako okuti: “Ngotyo, tuhahungilei ngetyi ounyingi ukahi nokulinga, anthi tukalei tyipahi nokutualako tyalunguka.”—Joel 2:31; 1 Tessalonicenses 5:4-6.
2 Elondolo Paulu aavelele ova Tesalonika, liakolela haunene pala Ovakristau vekahi ‘momuvo wonthyulilo.’ (Daniel 12:4) Putyina onthyulilo youye wae wovivi ihika popepi, Satanasi watokola okuyondya ovafendi votyotyili opo vayekepo okuumbila Huku. Ngotyo, matulekesa okuti tuna onondunge inkha tukoneka elondolo lia Paulu liokutualako tyalunguka. Opo ombunga yo Vakristau ityivile okukala tyipahi, tyakolela kese umwe mombunga alinge otyilinga apewa na Jeova, ngetyi tyipopia Ombimbiliya. Otyilinga patyi, ovalume, novakai, novana vena opo vavatele ombunga yavo “okukala tyipahi”?
Valume—Hetekelei “Omunthita Omuwa”
3. Ngetyi tyipopia 1 Timóteo 5:8, oityi tyakutikinya movilinga viohongoi yombunga?
3 Ombimbiliya yati: “Omutwe womukai omulume.” (1 Coríntios 11:3) Oityi tyakutikinya movilinga viohongoi yombunga? Ovihonekwa vipopia konthele yotyilinga tyimwe tyohongoi okuti: “Inkha umwe katekula ombunga yae, haunene veumbo liae, ukahi nokuanya ekolelo, iya wapona una uhena ekolelo.” (1 Timóteo 5:8) Tyotyili omulume una okutekula ombunga molutu. Mahi, Inkha uhanda okukuatesako ombunga yae okukala tyipahi mopamphepo, kamaovola vala onombongo pala okutekula ombunga. Oe wesukisa okupameka ekolelo liombunga yae, okukuatesako aveho mombunga okupameka oupanga wavo na Huku. (Provérbios 24:3, 4) Oñgeni metyilingi?
4. Oityi matyikuatesako ovalume okupameka ekolelo liombunga?
4 Mokonda “omulume omutwe womukai wae, ngetyi Kristu omutwe wewaneno,” omulume wokuanepa una okulilongesa onkhalelo Jesus ahongolela ewaneno, nokumuhetekela. (Efésios 5:23) Tala oñgeni Jesus apopia oupanga wae novalongwa vae. (Tanga João 10:14, 15.) Oityi omulume uhanda okupameka eumbo liae mopaspilitu ena okulinga? Otyetyi: Una okulilongesa etyi Jesus “omunthita omuwa” alingile netyi apopile, “nokulandula onomphai mbae.”—1 Pedro 2:21.
5. Enoñgonoko patyi Omunthita Omuwa ena konthele yewaneno?
5 Mongeleka, oupanga ukala pokati komunthita nonongi mbae, owotyotyili. Omunthita wii atyiho konthele yonongi mbae, iya onongi nambo mbwii omunthita nokuna onthumbi mwe. Mbuimbuka nokutavela ondaka yae. Jesus wati: “Ame ndyii onongi mbange iya onongi mbange mbundyi.” Jesus kei vala ewaneno katutu. Ondaka yo Gregu yapitiyua “ndyii” ilekesa okuti “omunthu wanoñgonoka nawa otyipuka.” Tyotyili, Omunthita Omuwa wii nawa onongi mbae ambuho. Oe wii etyi vesukisa, netyi tyivesoyesa, netyi tyivepameka. Ongeleka yetu, natyike ehei konthele yonongi mbae. Iya onongi mbwii nawa omunthita nokuyumba onthumbi mehongolelo liae.
6. Oñgeni omulume mahetekela Omunthita Omuwa?
6 Opo ahetekele onkhalelo ya Kristu yokutumina, omulume una okulilongesa okulitala ngatyina oe omunthita, iya vana ayunga ngonongi. Oe una okulinga ononkhono mbokunoñgonoka nawa ombunga yae. Okuti omulume upondola umwe okukala nenoñgonoko olio? Enga, metyivili inkha apopia nawa naaveho mombunga yae, nokutehelela omasukalalo avo, nokupita komutwe movilinga viombunga. Tupu, na tyina alinga omatokolo omawa movipuka viakutikinya ombunga, ngelilongeso liombunga, nomaliongiyo, novilinga viokuivisa, novitalukiso. Tyina omulume Omukristau anoñgonoka nawa Ondaka ya Huku, nokuhongolela nawa ombunga yae, tupu ombunga maiyumbu onthumbi mehongolelo liae, iya oe ukala nehambu liokutala ombunga yae itualako tyeliwaneka mefendelo liotyotyili.
7, 8. Oñgeni omulume mahetekela Omunthita Omuwa konthele yokukala noluembia na vana atumina?
7 Omunthita omuwa tupu una oluembia nonongi mbae. Tyina tulilongesa ono Evandyeliu konthele yomuenyo wa Jesus novilinga viae, tukala nehambu enene mokonda yoluembia Jesus ankho ena novalanduli vae. Oe alo umwe ‘wapakula omuenyo wae opo aamene onongi mbae.’ Ovalume vena okuhetekela Jesus, mokukala noluembia na vana vekahi metumino liavo. Omulume uhanda okupandwa na Huku, kakandukila omukai wae, anthi, utualako okukala nohole nae ngetyi “Kristu ehole ewaneno, iya elipakula mokonda yalio.” (Efésios 5:25) Una okupopia nohole, nokankhenda, mokonda omukai watokala okuhumbwa.—1 Pedro 3:7.
8 Pokulongesa ovana, ohongoi yombunga wesukisa okuamena ovitumino via Huku. Anthi, oe una okutualako okukala noluembia novana vae. Wesukisa okuviyula ovana noluembia. Ovana vamwe, vesukisa omuvo omunyingi opo vanoñgonoke ovipuka tyimwe tyipona vakuavo. Ngotyo he wesukisa okuapwa unene elundo. Tyina ovalume vahetekela apeho Jesus, vakala neumbo lina onkhalelo ongwa nokuapama. Onombunga mbavo mbukala nekolelo liapama nga lina liaimbwa nomuhoneki wo salmu.—Tanga Salmo 23:1-6.
9. Otyilinga patyi tyelifwa no tya Noe ovalume Ovakristau vena? Oityi matyivekuatesako okutyifuisapo?
9 Ohongoi yombunga Noe, wakaleleko konthyulilo youye wo kononthiki mbae. Mahi, Jeova ‘wemuhupisile kumwe novanthu epanduvali, etyi aeta ombila onene opo ahanyeko ouye wonondingavivi.’ (2 Pedro 2:5) Noe ankho una otyilinga tyokukuatesako ombunga yae okuhupa Kefindya. Onohongoi mbo nombunga mbo Vakristau, navo vena otyilinga ngotyo mononthiki ombu mbahulililako. (Mateus 24:37) Moluotyo, tyakolela velilongese ongeleka “yomunthita omuwa,” nokulinga ononkhono mbokumuhetekela!
Vakai—‘Tungei Eumbo Lienyi’
10. Tyina omukai etavela komulume wae tyilekesa tyi?
10 Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Vakai tavelei kovalume venyi, ngatyina oku Tatekulu.” (Efésios 5:22) Onondaka ombo kambulekesa okuti ovakai vetupu esilivilo. Etyi Huku yotyotyili ehenetunge omukai wotete, Eva, oe wati: “Hatyiwa omulume atualeko okulala vala ngotyo. Mandyimulingila omukuatesiko, opo akale omuvateli wae.” (Gênesis 2:18) Otyilinga ‘tyomukuatesiko’ ine ‘omuvateli,’ tyokukuatesako omulume wae okufuisapo ovilinga viae mombunga, tyahumbwa unene.
11. Oñgeni omukai wonondunge ‘atunga eumbo liae’?
11 Omukai wonondunge uundapa pala ouwa weumbo liae. (Tanga Provérbios 14:1.) Omukai wotyova utupu onthilo noutumini, mahi omukai omuna-ndunge uhumba unene outumini. Oe kakala notyituwa tyomouye tyokuhetavela, anthi utavela komulume wae. (Efésios 2:2) Omukai uhena onondunge upopia omapita omulume wae, mahi wonondunge ulinga ononkhono opo ovana vae novanthu ovakuavo vahumbe vali unene omulume wae. Omukai oo kalingi ovipuka vitombesisa omulume wae, mokuñgoñga ine okutañguna nae. Oe tupu kapesela olumono. Omukai wotyova upesela ovipuka ombunga yamona nononkhono ononene. Mahi, omukai omuvateli kalingi ngotyo. Oe uundapela kumwe nomulume wae opo vahapesele onombongo. Ulinga ovipuka nonondunge, opo ahapesele. Kakuluminya omulume wae okuundapa unene.
12. Oityi omukai apondola okulinga opo akuateseko ombunga yae “okukala tyipahi”?
12 Omukai wonondunge ukuatesako ombunga ‘okukala tyipahi’ mokuvatela omulume wae okulonga ovana konthele ya Jeova. (Provérbios 1:8) Nombili wava ombatelo Melilongeso Liombimbiliya Mombunga. Tupu, ukuatesako omulume wae tyina alondola ovana vavo nokuvelonga. Otyo tyelikalela unene nomukai uhemuvateli, unyona ovana vae molutu no mopaspilitu!
13. Omokonda yatyi tyakolela omukai avatele omulume okufuisapo nawa ovilinga ena mewaneno?
13 Oñgeni omukai omuvateli elitehelela tyina atala omulume wae ulinga nawa ovilinga viae mewaneno lio Vakristau? Tyotyili uhambukwa unene! Inkha omulume wae omukuatesiko wovakulu vewaneno, ine omukulu weuaneno, ine uvatela Ovaameni vo Nombangi Konthele Yohonde ine Okomisau yo Vokutunga Onondyuo Mbomaliongiyo Motyilongo, omukai oo uhambukwa notyilinga otyo. Okuvatela nawa omulume wae nonondaka mbae netyi alinga, tyotyili tyesukisa ononkhono ononene. Mahi, oe wimbuka okuti tyina omulume wae alinga ovilinga viewaneno no vieongano, otyo tyikuatesako ombunga aiho okutualako tyipahi mopamphepo.
14. (a) Otyitateka patyi omukai omuvateli apondola okuvasa, oñgeni mevili okutyitetulula? (b) Oñgeni omukai avatela opo ombunga yae aiho ikale nawa?
14 Okutualako okuvatela omulume tyipondola okupuiya tyina oe alinga etokolo omukai ahahandele. No ngotyo, utualako okukala ‘notyituwa tyahiliya noutendi’ nokuundapela kumwe nomulume wae opo etyi atokola tyiende nawa. (1 Pedro 3:4) Omukai wonondunge wovola okulandula onongeleka onongwa mbovakai ankho vafenda Huku kohale, nga Sara, na Rute, na Abigail, na Maliya ina ya Jesus, iya evehetekela. (1 Pedro 3:5, 6) Tupu uhetekela ovakai hono vena ‘ovituwa vihumbisa.’ (Tito 2:3, 4) Mokonda una ohole nehumbilo nomulume wae, omukai wonondunge ukuatesako otyinepo tyiende nawa, nombunga yae aiho. Meumbo liae muna ombembwa, nepameko. Omukai omuvateli, wakolela unene komulume walongoka mopaspilitu!—Provérbios 18:22.
Vakuendye Novahikuena —‘Talei Kovipuka Vihamoneka’
15. Oñgeni ovakuendye novahikuena vapondola okuundapela kumwe novohe opo ombunga “ikale tyipahi”?
15 Oñgeni onwe vakuendye novahikuena mupondola okukuatesako ovoho opo ombunga “ikale tyipahi” mopamphepo? Soka kondyambi Jeova ekupakela. Tyafuile etyi ankho umututu, ovoho ankho vekulekesa omalutalatu omuenyo omuwa Momphangu Yombembwa. Etyi wekula, vahimbika okukulongesa Nombimbiliya nomikanda viomupika opo unoñgonoke oñgeni omuenyo uhapu maukakala mouye omupe. Okutualako okusoka kovilinga via Jeova nokuendesa omuenyo wove ngetyi oe ahanda, matyikuvatela “okukala tyipahi.”
16, 17. Oityi matyikuatesako ovakuendye okuhateka nawa mondyila yomuenyo?
16 Koneka nawa onondaka mbo apostolu Paulu mbuvasiwa mu 1 Coríntios 9:24. (Tanga.) Hateka mondyila yomuenyo nehando liokufinda. Holovona ondyila maikutuala komuenyo uhapu. Ovanyingi vayeka okuovola omalumono tyivetalukiswe, avayekepo kokutala kondyambi. Otyo owova omunene ngatyi! Okupesela omuenyo mokuovola omalumono katyieta ehambu liotyotyili. Ovipuka vilandwa no nombongo kavisete okupwa. Onwe vakuendye talei “kovipuka vihamoneka.” Omokonda yatyi? Omokonda “ovipuka vihamoneka kavipu.”—2 Coríntios 4:18.
17 “Movipuka vihamoneka” muakutikinya ouwa mauya Nouhamba wa Huku. Endesa nawa omuenyo wove opo ukamone omuenyo oo. Ehambu liotyotyili lituka kokuundapesa omuenyo wove movilinga via Jeova. Okuumbila Huku yotyotyili tyikuavela omphitilo yokuovola ovilinga uhanda okumulingila pahe nevi mohande komutwe.a Okuovola ovilinga movili okulingila Huku, matyikuvatela okumuumbila nehando liokukamona ondyambi yomuenyo uhapu.—1 João 2:17.
18, 19. Oñgeni omukuendye maimbuka inkha ukahi nokuendela umwe motyili?
18 Vakuendye novahikuena, otyipuka tyotete mondyila yomuenyo, okukala epanga lia Jeova. Okuti onwe muetyilingale? Lipulei kese umwe okuti: “Ame nalongoka mopamphepo, ine ndyifenda vala Huku mokonda yo votate? Okuti ndyina ovituwa vihambukiswa Huku? Okuti ndyilinga ononkhono mbokutualako novilinga viefendelo liotyotyili, okulikuambela apeho, nokulilongesa, nokuenda apeho komaliongiyo, no movilinga viokuivisa? Ndyikahi nokufuena vali ku Huku, mokupameka oupanga wange nae?”—Tiago 4:8.
19 Sokolola nawa kongeleka ya Moisesi. Namphila Moisesi ankho akala pokati kovanthu vena ovituwa vielikalela no viae, waholovonene okukala konthele yovafendi va Jeova, tyipona okutiwa omona womona wa Farao. (Tanga Hebreus 11:24-27.) Nonwe vakuendye Ovakristau, muesukisa okutokola okuumbila Jeova nekolelo. Inkha mulinga ngotyo, mamukala nombembwa yotyotyili, nomuenyo omuwa pahe, nekevelelo ‘liomuenyo wotyotyili.’—1 Timóteo 6:19.
20. Pu vana vahatekela omuenyo, olie makapewa ondyambi?
20 Kohale vokulilola okuhateka, ankho omuhateki wike vala ufinda. Anthi, okuhatekela omuenyo ha ngotyo ko. Huku uhanda “ovanthu vatyo aveho vayovolwe iya avakala nenoñgonoko liafuapo konthele yotyili.” (1 Timóteo 2:3, 4) Ovanyingi vahimbikale okuhateka etyi ove uhenehimbike, iya ovanyingi vekahi nokuhateka kumwe nove. (Hebreus 12:1, 2) Ondyambi, maikapewa aveho vahayekelepo okuhateka. Moluotyo, tokola okufinda!
21. Oityi matulilongesa monthele mailandulako?
21 ‘Onthiki onene itilisa owoma ya Jeova,’ maiya tyotyili. (Malaquias 4:5) Onthiki oyo kaipondola okuvasa onombunga mbo Vakristau tyatalukwa. Tyakolela unene aveho mombunga vafuisepo otyilinga tyavo tyapopiwa Movihonekwa. Oityi vali muesukisa okulinga, opo mutualeko tyipahi mopamphepo nokupameka oupanga wenyi na Huku? Onthele mailandulako, maipopi ovipuka vitatu mavikuatesako ombunga aiho okupameka oupanga wavo na Jeova.
[Onondaka Poutoi]
a Tala Omutala Womulavi 15 ya Kuhuhu yo 2010, pomafo 12-16; 15, no Sentinela 15 ya Julho yo 2004, pomafo 21-23.
Oityi Ove Welilongesa?
• Tyakolela onombunga mbo Vakristau ‘okukala tyipahi’ mokonda yatyi?
• Oñgeni omulume apondola okuhetekela Omunthita Omuwa?
• Oityi omukai wonondunge alinga opo akuateseko omulume wae?
• Oñgeni ovakuendye vapondola okuvatela onombunga mbavo okutualako tyipahi mopamphepo?
[Olutalatu pefo 12]
Omukai omuvateli wakolela unene komulume walongoka mondaka ya Huku