Tokola Okuava Oumbangi Nombili
“Oe wetutuma okuivisa kovanthu nokuava oumbangi nombili.”—ATOS 10:42.
1. Etyi Petulu apopile na Korneliu, otyilinga patyi atonekele unene?
OMUTUMINI umue ankho wo matolopa o Italia, waongiyile ombunga yae nomapanga, pala eliongiyo lialekesa epiluluko enene monkhalelo Huku atala ovanthu. Omulume oo, ankho o Korneliu. Apostolu Petulu apopila ovanthu ovo okuti ono apostolu mbatumwa “okuivisa kovanthu nokuava oumbangi nombili” konthele ya Jesus. Oumbangi wa Petulu waavele ovinyango ovinyingi. Ovanthu Onosendiyu avatambula ononkhono mba Huku, avambatisalwa. Iya avakala momutete wo kukakala onohamba keulu na Jesus. Oumbangi wa Petulu waavele ovinyango oviwa ngatyi!—Atos 10:22, 34-48.
2. Oñgeni tutyii okuti otyilinga tyokuava oumbangi katyapelwe vala ono apostolu 12?
2 Ankho o menima 36 Pomuvo wa Kristu (P.K.) Etyi ankho kuakamba omanima evali, onkhalelo yomuenyo wondyale imue onene yo Vakristau, yapiluluka. Saulu yo ko Tarsu ankho wenda no ko Damasku etyi Jesus emumonekela iya emupopila okuti: “Nyingila mepundaumbo, ukapopilwe etyi una okulinga.” Jesus wapopilile omulongwa Anania okuti Saulu makaava oumbangi “komalongo no ko nohamba no ko vana vo Isilayeli.” (Tanga Atos 9:3-6, 13-20.) Etyi Anania avasa Saulu, emupopila okuti: “Huku yo vakuaukulu vetu wekuholovona . . . mokonda ove mokakala ombangi yae, kovanthu aveho.” (Atos 22:12-16) Oñgeni Saulu, weya okuihanwa okuti o Paulu, aimbukile okuti okuava oumbangi tyakolela unene?
Oe Waavele Oumbangi Nombili!
3. (a) Matukelilongesa konthele yatyi? (b) Oityi ovakulu vewaneno mo Efesu valingile etyi Paulu eveihana? Ongeleka patyi ongwa vaava?
3 Tyihuvisa okulilongesa atyiho Paulu alingile. Mahi, pahe nkhele tutalei elongomona Paulu alingile kenima 56 P.K., livasiwa mokapitulu 20 ka Atos. Paulu walingile elongomona olio konthyulilo youngendi wae watatu woumisionaliu. Oe wahembulukilile po Miletu, pana pehikila o mawato melunga litiwa Egeu, iya atumu okuihana ovakulu vewaneno lio Efesu. O Efesu ankho ikala ono kilometu 50, ankho palingua oungendi ounene, mokonda omatapalo ankho elisetaseta. Soka kehambu ovakulu vewaneno mo Efesu vakalele nalio etyi vatambula ondaka ya Paulu. (Eleka na Provérbios 10:28.) Mahi, ankho nkhele vesukisile okupongiya oungendi wokuenda ko Miletu. Okuti vamue ankho vesukisa okuita ononthiki kovilinga ine okuika ovitanda viavo? Ovakristau ovanyingi hono, navo vesukisa okulinga ngotyo opo vahapumbwe onthele naike yo tyonge tyavo tyononthiki ononthatu.
4. Ovilinga patyi Paulu alingile momanima akala mo Efesu?
4 Tyina usoka Paulu ankho ulinga tyi ononthiki ononthatu ine ononkhuana ankho akevelela ovakulu ovo? Inkha ove ñgeno walinga tyi? (Eleka na Atos 17:16, 17.) Onondaka Paulu apopilile ova Efesu mbutuvatela okuvasa omakumbululo. Oe wahipulula oñgeni ankho aivisa mokueenda kuomanima, okukutikinyamo omuvo akala mo Efesu. (Tanga Atos 20:18-21.) Tyihena owoma wokupatanua, oe wati: “Onwe mutyii nawa, okuti tunde onthiki yotete naliata motyilongo tyo Asia . . . Naava oumbangi nombili.” Tyotyili, Paulu watokolele okufuisapo otyilinga tyae apelwe na Jesus. Oñgeni etyifuisilepo mo Efesu? Waavelele oumbangi ova Judeu, okuenda pana ankho apondola okuvasa ovanthu ovanyingi. Luka uhipulula okuti etyi Paulu ankho eli mo Efesu menima 52-55 (P.K.), ankho ulinga omalongomona ehika komitima, mondyuo yokufendela. Etyi ova Judeu ‘vateneka omitima avehetavela,’ Paulu aende kovanthu ovakuavo mepundaumbo ngavo akaivisa. Ngotyo, waavele oumbangi ko va Judeu no va Gregu mepundaumbo olio enene.—Atos 19:1, 8, 9.[2a]
5, 6. Onthumbi patyi tuna yokuti Paulu waivisile umbo na umbo ku vana vehei ondaka?
5 Vamue ankho vokuakala Ovakristau, valongokele avakala ovakulu vewaneno. Ovo Paulu apopile navo mo Miletu. Paulu evehinangelesa etyi ankho ehole okulinga ati: “Ame hakalele nelundo lio kumupopila kese tyimue tyakolela, ine okumulongesa mounyingi no meumbo na umbo.” Ovanthu vati Paulu apa ankho ukahi nokupopia konthele yokutalailapo ovakuatate. Mahi, hatyoko. Onondaka ‘okulongesa mounyingi no meumbo na umbo,’ mbulekesa ovilinga viokuivisa pokati ka vana vehei ondaka. Otyo, tyimoneka nawa monondaka alandulisako, etyi Paulu ati, waavele oumbangi “ko va Judeu no va Gregu opo velivele ononkhali mbavo ku Huku, avakala nekolelo mu Tatekulu yetu Jesus.” Tyotyili, Paulu waavele oumbangi ku vana vehei ondaka, ankho vesukisa okulivela nokukala nekolelo mu Jesus.—Atos 20:20, 21.
6 Etyi omunongo umue aovola okunoñgonoka nawa Ovihonekwa vio Vakristau mo Gregu, wapopia konthele ya Atos 20:20 okuti: “Paulu wakalele omanima etatu mo Efesu. Oe watalelelepo omaumbo aeho, ine waivisile ondaka kovanthu aveho (oversikulu 26). Apa pena otyitumino tyo kuivisa umbo na umbo, napana pena ovanthu ovanyingi.” Ngetyi tyapopia omunongo oo, Paulu waendaile momaumbo aeho, ine kaendele momaumbo aeho. Mahi, Paulu ankho uhanda ovakulu vewaneno mo Efesu vahalimbwe oñgeni oe aavele oumbangi, novinyango tyava. Luka wati: “Aveho ankho vakala motyilongo tyo Asia, tyilinge ova Judeu ine ova Gregu, veivile ondaka ya Tatekulu.” (Atos 19:10) Mahi, oñgeni “aveho” mo Asia ankho vapondola okuiva ondaka? Otyo tyitulongesa tyi konthele yokuava oumbangi?
7. Oñgeni vana Paulu aivisila ondaka, vakatualako okuava ovinyango?
7 Mokonda Paulu waivisile pana pavasiwa ounyingi na umbo na umbo, ovanyingi veivile ondaka. Okuti aveho veivile ondaka oyo, vakalele vala mo Efesu, kavaile kovilongo ovikuavo okukalinga ovitanda, nokukala ponthele yo nombunga mbavo, ine okukaovola ponofika papoleya? Vatundilemo. Ovanyingi pamue hono vailuka, nove hamue wailuka mokonda yomahunga ngoo. Tupu, ovanthu ovakuavo ankho veya mo Efesu okulinga ovitanda viavo novipuka ovikuavo. Ononthiki vakalamo, tyafuile velivasile na Paulu ine vemuivile etyi aivisa. Iya etyi vakondoka komaubo avo avalingi tyi? Vana vetavela otyili, navo vakaivisa. Vamue pamue kavetavelele, mahi navo vapopila vakuavo etyi veiva ko Efesu. Moluotyo, onombunga mbavo, no vomunthele, na vana valanda ovitanda viavo, vapondola okuiva otyili, iya vamue avetavela. (Eleka na Marcos 5:14.) Otyo, tyilekesa tyi konthele youmbangi ove ukahi nokuava?
8. Oñgeni ovanthu vo motyilongo tyo Asia veivile otyili?
8 Omuvo Paulu akala mo Efesu, tunde 52-55 P. K., wahoneka okuti, ‘naikulilwa epito limue enene liovilinga.’ (1 Coríntios 16:8, 9) Epito patyi iya ñgeni ankho eliikulilua? Nkhele soka ankho pena o Kolosu, no Laodiseia, no Hierapoli, omapundaumbo etatu otyilongo tyo Efesu. Paulu ankho kaendele komapundaumbo oo, mahi Epafra oko atunda. (Colossenses 2:1; 4:12, 13) Okuti Epafra weivile oumbangi wa Paulu mo Efesu iya akala Omukristau? Ombimbiliya kaityipopi nawa. Mahi, Paulu wapopile konthele ya Epafra okuti, “onthyolwa yetu omupika mukuetu, omuumbili wekolelo wa Kristu, konthele yetu.” (Colossenses 1:7) Tyafuile Epafra ankho omutumwa wa Paulu pala okuyandyanesa otyili potyilongo tyae. Omanima Paulu akala nokuivisa mo Efesu, ovilinga vio Vakristau tupu, viehikile alo komapundaumbo o Filadelfia, no Sarde, no Tiatila.
9. (a) Paulu ankho una ehando patyi komutima? (b) Oipi otestu yenima yo 2009, omokonda yatyi yaviuka nawa?
9 Moluotyo, ovakulu vewaneno mo Efesu ankho vena ehunga enene liokutavela onondaka mba Paulu etyi ati: “Ame hapandele omuenyo wange ngatyina wakolela unene, tyakolela okuvitula otyilinga na tambula ku Tatekulu Jesus, tyo kuava oumbangi wo nondaka onongwa mbouwa wa Huku tuhatokalele.” Oversikulu oyo, ina epameko pala otestu yenima 2009 yati: ‘Ava nombili oumbangi wo Nondaka Onongwa.’—Atos 20:24.
Oumbangi Ukahi Nokuawa Nombili Hono
10. Oñgeni tutyii okuti nonthue tuna okuivisa movanthu aveho?
10 Otyitumino “tyokuivisa kovanthu nokuava nombili oumbangi,” ha tyo no apostolu vala. Etyi omututili Jesus apopia no valongwa 500 ankho veliongiya mo Galileia, oe wevetuma okuti: “Endei, kalongesei ovanthu movilongo aviho opo vakale ovalongwa. Iya amuvembatisala menyina lia Tate, no lio Mona, no liospilitu sandu. Velongesei okutavela ovipuka aviho ame nemutuma.” Onondaka mba Jesus mbalekesa okuti otyitumino otyo o pala Ovakristau aveho vo tyotyili hono. Oe wati: “Iya ame ndyikahi nonwe ononthiki mbatyo ambuho, alo konthyulilo youye uno.”—Mateus 28:19, 20.
11. Onombangi mba Jeova veiwe okuti valinga ovilinga patyi viakolela?
11 Ovakristau vondundo, vatualako okutavela otyitumino otyo, okulinga ononkhono “mbokuava nombili oumbangi wo nondaka onongwa.” Onkhalelo yotete yakolela movilinga ovio, oyoina Paulu apopilile ovakulu vewaneno mo Efesu, yokuivisa umbo na umbo. Momukanda umue upopia ovilinga vioumisionaliu wo 2007, David G. Stewart, Jr., wati: “Onondonga Onombangi mba Jeova vaava, mbuavela ondundo ovanthu vavo okuivisa nombili omatavelo avo ku vakuavo. [Otyilinga tyimue tyatuka kohale]. Ko Nombangi ononyingi mba Jeova, ovilinga vio kupopila vakuavo omatavelo avo, oviwa unene.” Oityi vamonamo? “Menima 1999, povanthu napopia navo momapundaumbo evali koutundilo wo Europa, kavehi vati lumue vataleleluepo no no Sandu Mbononthiki Mbahulila, ine o no nomisionaliu mbo ‘Mormone.’ Mahi, otyinyingi vati vatalailuapo ovikando ovinyingi no Nombangi mba Jeova.”
12. (a) Omokonda yatyi tukondaukila okukaivisa “ovikando ovinyingi” momaumbo? (b) Upondola okupopia ongeleka ya umue ankho uhasukile, mahi pahe wetavela?
12 Tyafuile novanthu vo potyilongo tyenyi vei nawa ovilinga ovio. Nove uhole okuundapa movilinga ovio. Tyina ove “ufuena” povanthu pokuivisa umbo na umbo, uhole okupopia novalume, novakai, novakuendye po maumbo. Vamue pamue kavahande okukutehelela namphila ukondaukapo “ovikando ovinyingi.” Ovakuavo pamue vekutehelela katutu tyina uvepopila oversikulu imue yo Mbimbiliya ine onondaka mbumue mo Vihonekwa. Nkhele vakuavo, weveavela oumbangi omuwa, iya avetavela. Matuvasi ovanthu mononkhalelo ngombo, tyina “tuava oumbangi wo nondaka onongwa.” Ngetyi ove utyii, kuna onongeleka ononyingi mbovanthu vapopilwa “ovikando ovinyingi,” avalekesa vala katutu esuko, mahi konyima avapiluluka. Pamue pena etyi tyapita navo, ine umue mombunga, tyeveikula omutima iya avetavela otyili. Hono valinga ovakuatate vetu no nomphange. Moluotyo, uhasoye inkha kuavasile ovanthu ovanyingi vetavela. Katukevelela aveho vetavele otyili. Mahi, Huku uhanda tutualeko okuava oumbangi nombili, nondundo okupopila ovanthu aveho tuvasa.
Oumbangi Tuava Upondola Okukalinga Etyi Tuhei
13. Oñgeni oumbangi tuava upondola okukaava ovinyango tuhei?
13 Ovinyango viovilinga via Paulu, ha vovanako vala akuatesileko iya avakala Ovakristau. Nonthue ovinyango vietu ha vovanako vala tukuatesako. Tutualeiko okuivisa apeho umbo na umbo, okuavela oumbangi ovanthu aveho tuvasa. Onthue tupopila onondaka onongwa ovomunthele yetu, na vana tuundapa navo ine tulongeswa navo kosikola, nombunga yetu. Okuti etyi ovilinga vietu mavikaava tutyii? Kovanthu vamue, ovinyango oviwa tupondola okuvimona liwa. Mahi, ku vamue ombuto yotyili, ipondola okuombelamo ehimbwe. Mahi, konyima pahe aihimbika okumena nokukula. Iya pamue ombuto oyo kaimene. Mahi ovanthu ovo tuapopila, pamue vakapopila vakuavo etyi tuevepopila, nomatavelo etu, novilinga vietu. Ngotyo, tyehetyii ovanthu ovo pamue ombuto vekeituaila vana vena omutima omuwa.
14, 15. Oumbangi omukuatate umue aava wehika alo pi?
14 Nkhele tala etyi tyapita na Ryan nomukai wae Mandi, vakala mo Florida ko Amalika. Oe waavela oumbangi kuvakuavo vaundapa nae. Omulume oo o wongeleya itiwa Hindu, iya ankho wahuva nonkhalelo Ryan avala netyi apopia. Metompho liavo, Ryan wapopia konthele yetutilo nonkhalelo yo vokuankhia. Onthiki imue mohanyi ya Kupupu kongulohi, omulume oo wapula omukai wae Jodi, oityi ei konthele Onombangi mba Jeova. Omukai ankho omu Katolika. Iya akumbulula okuti etyi ankho ei vala konthele yo Nombangi, “ovilinga viokuivisa umbo na umbo.” Moluotyo, Jodi ahoneka enyina “Onombangi mba Jeova” mo komputadole aikula po Web site yetu www.watchtower.org. Monohanyi ononthatu Jodi atange omikanda mo Internete, no Mbimbiliya no nonthele ononkhuavo mbakolela.
15 Onthiki imue, Jodi elivasi na Mandi, mokonda ankho aveho onofulumela. Iya Mandi akala nehambu liokukumbulula omapulo a Jodi. Onthiki imue vali avatomphola okupolelela “ku Andau alo ko Armagedon.” Jodi etavela okulongeswa Ombimbiliya peumbo. Etyi pakala, ahimbika okuenda Komaliongiyo. Mohanyi ya Kulindi akala omuivisi, mu Hitandyila ambatisalwa. Oe wahoneka okuti: “Pahe mokonda nanoñgonoka otyili, omuenyo wange una ombembwa nehambu.”
16. Ongeleka yo mukuatate ko Florida oityi itulongesa konthele yokulinga ononkhono mbo kuava oumbangi?
16 Ryan ankho ketyii okuti oumbangi aavela omulume oo maukaeta omunthu omukuavo motyili. Oe wanoñgonoka okuti etokolo liae “liokuava nombili oumbangi,” liava ovinyango. Ngotyo, ava oumbangi mo maumbo, kovilinga, kosikola, na kese pana ulivasa novanthu. Otyo, ondyila yo kuyandyaneka otyili ku vakuenyi. Paulu kamuene ovinyango aviho viatundilila kovilinga viae alingile “motyilongo tyo Asia.” Ngotyo, nove kumamono ovinyango aviho oviwa mavitundilila kovilinga viove viokuava nombili oumbangi. (Tanga Atos 23:11; 28:23.) Anthi, tyakolela utualeko okuivisa nombili!
17. Oityi watokola okulinga menima yo 2009?
17 Menima 2009, tutokolei atuho okufuisapo otyilinga tyetu tyokuivisa umbo na umbo, no mononkhalelo ononkhuavo. Ngotyo, matutyivili okupopia nga Paulu wati: “Ame hapandele omuenyo wange ngatyina wakolela unene, tyakolela okuvitula otyilinga na tambula ku Tatekulu Jesus, tyo kuava nombili oumbangi wo nondaka onongwa mbouwa wa Huku tuhatokalele.”
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oñgeni apostolu Petulu na Paulu no vakuavo kohale ankho vaava oumbangi nombili?
• Oumbangi tuava maukaundapa unene tyipona etyi twii mokonda yatyi?
• Oipi otestu pala enima yo 2009, omokonda yatyi utavela okuti yaviuka nawa?
[Onondaka Mbavilapo pefo 27]
Otestu pala enima yo 2009 yati: “Ava Nombili Oumbangi wo Nondaka Onongwa.”—Atos 20:24.