Tualako Okukula Mopaspilitu Okuhetekela Paulu
“Ame nalwa ovilwa oviwa, nahateka alo konthyulilo yovilinga viange, naendela mekolelo.”—2 TIMÓTEO 4:7.
1, 2. Omapiluluko patyi Paulu yo ko Tarsu alingile momuenyo wae? Iya alingi ovilinga patyi viakolela?
SAULU wo ko Tarsu ankho omulume umue omunongo nomutokoli. Anthi, omulume oo, ankho ulinga omahando ae opahitu. (Efésios 2:3) Konyima omulume oo elipopi okuti ankho “omuhingani, umonesa vakuavo ononkhumbi, nokuatomba ovanthu.”—1 Timóteo 1:13.
2 Anthi, omuenyo wa Saulu konyima aupiluluka unene. Wayekapo ovituwa viae ovivi, aundapa unene ‘okuovola okulinga ehando liovanthu ovanyingi, ahalingi vala liae muene.’ (1 Coríntios 10:33) Saulu akala omupoleyi nokuna ohole novakuatate vae mewaneno ankho amonaisile ononkhumbi. (Tanga 1 Tessalonicenses 2:7, 8.) Saulu wahoneka okuti: “Ame nalinga omuumbili wa Huku.” Ayawisako okuti: “Namphila ame ndyimututu tyipona una wahulilila ko nosandu ambuho, nalingilwa okankhenda nahatokalele, opo ndyiivise komalongo aeho omalondolo onondaka onongwa konthele youhona wahaelekua wa Kristu.”—Efésios 3:7, 8.
3. Oñgeni okulilongesa omikanda via Paulu nehipululo liovilinga viae matyitukuatesako?
3 Saulu, tupu ankho utiwa o Paulu, wekulile unene konthele yokunoñgonoka otyili. (Atos 13:9) Otyipuka tyimue matyitukuatesako okunoñgonoka nawa otyili, okulilongesa omikanda via Paulu, nehipululo liovilinga viae viokuivisa, iya atuhetekela ekolelo liae. (Tanga 1 Coríntios 11:1; Hebreus 13:7.) Tutalei oñgeni okulinga ngotyo matyituavela ondundo yokulinga apeho elilongeso lietu lioulike, nokukala nohole yotyotyili novanthu, nokusoka monkhalelo yaviuka konthele yetu muene.
Paulu Ankho Ulilongesa Apeho
4, 5. Oñgeni elilongeso lioulike liakuatesileko Paulu?
4 Paulu ankho omu Faliseu “walongesilue na Gamaliyeli konthele Yovitumino viovakuaukulu.” Moluotyo, ankho una enoñgonoko lio Vihonekwa. (Atos 22:1-3; Filipenses 3:4-6) Etyi Paulu ambatisalwa, “aende mo Arabia”—Mehoko lio Siria ine opomphangu imue pahayuele mo Arabia opo akasokolole nawa. (Gálatas 1:17) Tyafuile Paulu waile okukasokolola nawa ovihonekwa vialekesa okuti Jesus ankho oe Mesiya. Tupu, Paulu ankho wahandele okulipongiya nawa pala ovilinga ankho vimukevelela komutue. (Tanga Atos 9:15, 16, 20, 22.) Paulu waovolele omuvo wokusokolola ovipuka viopaspilitu.
5 Enoñgonoko lio Vihonekwa nekungunyiko Paulu ankho apola melilongeso liae lioulike, viemupele ounongo wokulongesa otyili. Mongeleka, mokapela ko Antiokia mo Pisidia, Paulu watumbulile onotestu ononthano mbo Vihonekwa vio Hebreu, mbulekesa okuti Jesus oe Mesiya. Tupu, Paulu ovikando ovinyingi wapopile konthele yovihonekwa via Huku. Onondaka mbae konthele Yombimbiliya mbehikile komitima viovanthu iya “ova Judeu ovanyingi na vana vetavela okufenda Huku, avalandula Paulu na Barnabe” opo valongeswe vali. (Atos 13:14-44) Konyima yomanima onthumbo imue yo va Judeu vomo Roma aveya okuovola Paulu pondyuo ankho akala. Iya Paulu evehangununina ovihonekwa “okuvepopila konthele youhamba wa Huku, evekuatesako novitumino via Moisesi no Viovauli tunde komuhuka alo kongulohi, opo vetavele Jesus.”—Atos 28:17, 22, 23.
6. Oityi tyapamekele Paulu mopaspilitu namphila ankho amoneswa ononkhumbi?
6 Tyina ankho Paulu apita mononkhumbi, ankho utualako okulilongesa Ovihonekwa, iya avimupameka unene. (Hebreus 4:12) Puetyi ankho ekahi mokaleya mo Roma, nkhele eheneipawe, Paulu waitile Timoteo emuetele “omikanda noumbandwa wovihonekua.” (2 Timóteo 4:13) Omikanda ovio, ankho ononthele mbumwe mbo Vihonekwa vio Hebreu Paulu ankho aundapesa melilongeso liae liokuaya kohi. Okulilongesa apeho Ombimbiliya ankho tyakolela unene ku Paulu, mokonda ankho tyimupa enoñgonoko lio Vihonekwa, limukuatesako okutualako tyapama.
7. Popiapo ouwa upondola okupola kokutanga apeho Ombimbiliya.
7 Okulilongesa apeho Ombimbiliya, nokusokolola nawa etyi tuelilongesa, matyitukuatesako okukula mopaspilitu. (Hebreus 5:12-14) Omuhoneki wo no salmu waimba konthele Yondaka ya Huku okuti: “Ovitumino vitunda momulungu wove oviwa pala ame, tyipona oulu nopalata onyingi. Ovitumino viove vinkhalesa vali nonondunge tyipona onondyale mbange, mokonda omo ndyiendela apeho. Natyilika onomphai mbange okuliata monondyila mbovivi, opo ndyiendele mondaka yove.” (Salmo 119:72, 98, 101) Okuti ove ulinga apeho elilongeso lio Mbimbiliya lioulike? Okuti ukahi nokutanga Ombimbiliya kese nthiki nokusokolola nawa kuetyi utanga, opo ulipongiye pala ovilinga via Huku vikahi komutue?
Saulu Welilongesile Okukala Nohole Novanthu
8. Oñgeni Paulu ankho atekula ovanthu vehekahi mongeleya yo va Judeu?
8 Puetyi Saulu ehenekale Omukristau, ankho wali nombili onene mongeleya yae, mahi ankho utupu esuko na vana vehekahi mongeleya yo va Judeu. (Atos 26:4, 5) Moluotyo, wahambukilue no va Judeu ankho vaipaa Estevau nomamanya. Tyina ankho Saulu atala Estevau wiipaua, ngotyo kue ankho ukahi nokulinga nawa. Ankho usoka okuti Estevau watokala okuipawa. (Atos 6:8-14; 7:54–8:1) Ondaka ya Huku yati: “Saulu wahimbika okumonesa ononkhumbi ewaneno, okuenda umbo na umbo, akokololamo aveho tyilinge ovalume ine ovakai evepakesa movikaleya.” (Atos 8:3) Tupu, “aende okukevemonesa ononkhumbi alo umue komapundaumbo omakuavo.”—Atos 26:11.
9. Oityi tyakuatesileko Paulu okupilulula onkhalelo yae yokukala novanthu?
9 Puetyi Saulu ankho aya ko Damasku okukamonesa emone ovalongwa va Kristu, Tatekulu Jesus emumonekela. Otyimimi tyihuvisa tyo Mona wa Huku atyilingisa Saulu omumphoki, ahimbika okuhongolelwa na vakuavo. Puetyi Jeova atuma Anania ekemupatule omaiho, onkhalelo Saulu ankho atala ovanthu yapiluluka. (Atos 9:1-30) Etyi Saulu akala omulanduli wa Kristu, walingile ononkhono opo atekule ovanthu aveho ngetyi Jesus ankho alinga. Otyo, ankho tyilekesa okuti una okuyekapo okukala omukalavi, akala omunthu “wombembwa novanthu aveho.”—Tanga Romanos 12:17-21.
10, 11. Oityi Paulu alingile opo akale nohole onene novanthu?
10 Paulu ankho kahambukilwe vala okukala nombembwa na vakuavo. Ankho uhanda okukala nohole yotyotyili, iya ovilinga viokuivisa avimukuatesako. Moungendi wae wotete woumisionaliu, waivisile onondaka onongwa mo Asia Menor. Namphila ankho amoneswa ononkhumbi, Paulu no omundyila yae vaundapele unene okukuatesako ovanthu okukala Ovakristau. Vakondokele okukatalelapo o Listra no Ikoniu, namphila onondyale momapundaumbo omo vahandele okuipaa Paulu.—Atos 13:1-3; 14:1-7, 19-23.
11 Konyima Paulu no omundyila yae avakaovola vana vahanda okukala noupanga na Huku mo Masendonia epundaumbo lio Filipu. Iya omukai umue omu Judeu utiwa o Lidia etavela onondaka onongwa akala Omukristau. Anthi, ovatumini vamue avavete Paulu na Sila novimuti iya avevepake mokaleya. Mahi, Paulu aivisa onondaka onongwa komuyungi wokaleya nombunga yae, avambatisalwa iya avakala Ovaumbili va Jeova.—Atos 16:11-34.
12. Oityi tyapele omukalavi Saulu ondundo yokukala apostolu yohole ya Jesus Kristu?
12 Omokonda yatyi Saulu atavelela okuumbila Huku kumue na vana amonesile ononkhumbi? Otyityi tyahindilile omulume oo omukalavi okukala apostolu yokuna okankhenda nohole, watokolele okupaka omuenyo wae motyiponga opo akuateseko vakuavo okunoñgonoka otyili konthele ya Huku na Kristu? Paulu muene wahangununa okuti: “Huku wokuandyihana mokonda yoluembia luae nahatokalele, wasoka okuhololola Omona wae kuame.” (Gálatas 1:15, 16) Paulu wahonekelele Timoteo okuti: “Nalingilwa okankhenda opo menyina liange, ame mukuankhali wavilapo, Kristu Jesus alekesa oumphualundo wae auho, ngelekeso ku vana mavakakala nekolelo mue pala omuenyo wahapu.” (1 Timóteo 1:16) Jeova waevela Paulu, iya mokonda yoluembia ahatokalele nokankhenda alingilwa, tyemuavela ondundo yokulekesa ohole vakuavo, okuvepopila onondaka onongwa.
13. Oityi matyitukuatesako okukala nohole na vakuetu? Iya oñgeni tupondola okutyilinga?
13 Jeova tupu utuevela ononkhali mbetu noviponyo. (Salmo 103:8-14) Omuhoneki wo salmu wapula okuti: “Ove Jeova, inkha wayungile oviponyo vietu, ñgeno olie ukahi lutai, Jeova?” (Salmo 130:3) Inkha hakankhenda ka Huku, ñgeno tutupu ehambu liokulinga ovilinga via Huku, ine okukevela okutambula omuenyo wahapu. Oluembia lua Huku tuahatokalele olunene unene pala onthue atuho. Ngetyi tyalingile Paulu, nonthue tuesukisa okuyawisa ohole yetu na vakuetu, okuvepopila nokuvelongesa otyili, nokupameka ovakuatate.—Tanga Atos 14:21-23.
14. Oñgeni tupondola okuyawisa ovilinga vietu viokuivisa?
14 Ongeleka ya Jesus yehikile unene komutima wa Paulu, iya akala nehando liokuyawisa ovilinga viae nounongo wae wokuivisa onondaka onongwa. Omona wa Huku walekesile okuti una ohole yahaelekwa novanthu mononkhalelo ononyingi, imue okuvepopila Ondaka ya Huku. Jesus wati: “Ovilinga viokuteya ovinene, mahi ovaundapi kavehi. Moluotyo, itei ku Muene wovilinga opo atume ovaundapi kovilinga viae viokuteya.” (Mateus 9:35-38) Paulu nae waitile okutumiswa vali ovaundapi, mahi aivisa nombili onene, tyelikuata kumue nomalikuambelo ae. Iya ove? Okuti upondola okuyawisa vali ounongo wove wokuivisa? Ine upondola okuyawisa vali omuvo wove movilinga viokuivisa Ouhamba wa Huku? Okuti upondola okuonganeka nawa onkhalelo yomuenyo wove opo ukale omukokoli-ndyila? Tukalei nohole yotyotyili na vakuetu, okuvekuatesako “okukakatela mondaka yomuenyo.”—Filipenses 2:16.
Oñgeni Paulu Ankho Elitala
15. Oñgeni Paulu ankho elitala pokati ko Vakristau vakuavo?
15 Paulu omuumbili Omukristau, utuavela ongeleka onene monkhalelo onkhuavo. Paulu wapelue ovilinga ovinyingi mewaneno lio Vakristau. Mahi ankho wanoñgonokele nawa okuti kevipelwe mokonda younongo wae muene. Paulu waimbukile okuti ononkhano onongwa ankho ena, omokonda yoluembia lua Huku ahatokalele. Paulu ankho utyii okuti tupu Ovakristau vakuavo navo ovaivisi ovanongo vonondaka onongwa. Namphila ankho ena otyilinga otyinene pokati kovanthu va Huku, mahi ankho weliola omutima.—Tanga 1 Coríntios 15:9-11.
16. Oñgeni Paulu alekesile omutima weliola potyitateka tyokupita ekuendye?
16 Tala oñgeni Paulu alingile etyi pamoneka otyitateka tyimue mepundaumbo lio Antiokia mo Siria. Ovakristau vewaneno mepundaumbo olio, ankho vena otyitateka konthele yokupitiswa ekuandye. (Atos 14:26–15:2) Mokonda Paulu ankho waholovonua opo akale komutue wokuivisila Onosindiyu vahapitile ekuendye, oe ankho upondola okusoka okuti wafuapo nawa pala okutetulula otyitateka tya vana veheva Judeu. (Tanga Gálatas 2:8, 9.) Anthi, etyi amona okuti ketyivili okutetulula otyitateka otyo, nomutima weliola aende kovakulu ononkhalamutue mo Jelusalei opo vetyitetulule. Iya etyi ovakulu valinga etokolo konthele oyo, Paulu aundapela kumue navo, okutavela okutumwa komawaneno. (Atos 15:22-31) Ngotyo, Paulu waavele ongeleka onene ‘yokuhumba’ ovakuatate vae.—Romanos 12:10b.
17, 18. (a) Oñgeni Paulu akalele na vakuavo mewaneno? (b) Etyi tyalingile ovakulu vewaneno lio mo Efesu tyitulongesa tyi konthele ya Paulu?
17 Nomutima weliola Paulu keliyapulile kovakuatate vae no nomphange momawaneno. Anthi, ankho welikuata kumue navo. Konthyulilo yomukanda wae ahonekelele ova Roma, Paulu watyalunguisilepo ovakuatate 20 okuvetumbula komayina. Ovanyingi povakuatate ovo, kavatumbulilwe na pamue vali Mombimbiliya. Tupu, kavehi pokati kavo vakalele notyilinga otyinene. Mahi, aveho vali ovaumbili va Jeova vekolelo, iya Paulu wakalele nohole navo.—Romanos 16:1-16.
18 Omutima weliola wa Paulu noupanga wae, viapamekele unene omawaneno. Etyi elivasa otyikando tyahulililako novakulu vewaneno lio mo Efesu, avahumbakana Paulu nokumupa onombesinyu. Mokonda onondaka apopia mbeveihama unene, etyi evepopila okuti kamavemumono vali.” Inkha Paulu ali omunthu womalityindailo nokulipola ku vakuavo, ñgeno kavemulekelele ngotyo etyi apita.—Atos 20:37, 38.
19. Oñgeni matulekesa “epoleyo” novakuatate Ovakristau?
19 Aveho vahanda okukula mopaspilitu, vena okukala nomutima weliola nga Paulu. Paulu walondolele Ovakristau okuti: “[Muhalingei] natyimue novilwa ine okulipakako. Mahi, lingei nomutima weliola, okutala vakuenyi ngatyina ovanene vali kuonwe.” (Filipenses 2:3) Oñgeni matuendela monondonga ombo? Onkhalelo imue, okuundapela kumue novakulu vewaneno lietu, okutavela ehongolelo liavo nomatokolo valinga. (Tanga Hebreus 13:17.) Onkhalelo onkhuavo, okupanda unene ovakuatate vetu no nomphange mewaneno. Momawaneno ovaumbili va Jeova, muna ovanthu vomihoko, nomomalaka, novivala vielikalaila, nononkhalelo ambuho mbomuenyo. Tuesukisa okulilonga okukala nohole navo aveho tyihena okapungulula, ngetyi tyalingile Paulu. (Atos 17:26; Romanos 12:10a) Tukahi nokupewa ondundo “yokulitambula kese umue na mukuavo, ngetyi Kristu etutambula, opo tunkhimaneke Huku.”—Romanos 15:7.
“Hateka Nekoleleyo” Mondyila Yomuenyo
20, 21. Oityi matyitukuatesako okuhateka nawa mondyila yomuenyo?
20 Omuenyo wo Vakristau upondola okuelekwa na vana vahateka okuenda kokule. Paulu wahoneka okuti: “Ame nalwa ovilwa oviwa, nahateka alo konthyulilo yovilinga viange, naendela mekolelo. Pahe napakelwa ekolowa liouviuki, lina Tatekulu omukoyesi omuviuki makampha ondyambi monthiki ina, anthi hameko vala, mahi aveho vehole ehololoko liae.”—2 Timóteo 4:7, 8.
21 Okuhetekela Paulu, matyitukuatesako okuhateka nawa mondyila yomuenyo wahapu. (Hebreus 12:1) Anthi, tyakolela unene tutualeko okukula mopaspilitu, okukala notyituwa tyokulinga apeho elilongeso lietu lioulike, nokukala nohole onene novanthu, nokukala nomutima weliola.
Oñgeni Ove Mokumbulula?
• Oñgeni okulilongesa apeho Ovihonekwa tyapamekele Paulu?
• Omokonda yatyi okukala nohole onene novanthu tyakolela unene ko Vakristau votyotyili?
• Ovituwa patyi mavikukuatesako okukala na vakuenyi tyihena okapungulula?
• Oñgeni okuhetekela Paulu matyikukuatesako okuundapela kumue novakulu vewaneno lienyi?
[Olutalatu pefo 26]
Tanga apeho Ovihonekwa ngetyi tyalingaile Paulu opo upame
[Olutalatu pefo 28]
Kala nohole novanthu okuvepopila onondaka onongwa
[Olutalatu pefo 29]
Ove utyii omokonda yatyi ovakuatate ankho veholele unene Paulu?