Ounongo wa Jeova Utalelwa Kovipuka Atunga
“Ovituwa via Huku vihamoneka . . . vinoñgonokelwa kovipuka viatungwa.”—ROMANOS 1:20.
1. Ounongo womouye ukalesa ñgeni ovanthu ovanyingi hono?
ONDAKA “ounongo,” mouye yundapeswa omapita. Vamue vaihanwa vala okuti ovanongo mokonda yokuna enoñgonoko. Ovanongo vomouye kavaave ehongolelo liotyotyili momuenyo. Moluotyo, vana valandula ounongo womouye “vatahua-tahua ngomakufikufi elunga, okutualwa oku no oko no nomphepo ambuho mbomalongeso, nomatutu ovanthu, melunguko liokulinga ovivi.”—Efésios 4:14.
2, 3. (a) Omokonda yatyi Jeova oe “vala omunongo”? (b) Oñgeni ounongo wa Huku welikalela nounongo womouye?
2 Ounongo oo, welikalela unene nounongo wotyotyili Utunda ku Jeova Huku! Ombimbiliya itupopila okuti Jeova oe “vala omunongo.” (Romanos 16:27) Jeova wii ovipuka aviho atunga, okukutikinyamo ehipululo liavio. Ononkhono mbukuata oohi, novipuka aviho vikahi mouye—mbuna ovanthu velilongesa nokuayumba onthumbi—mbalingwa na Jeova. Moluotyo, ovipuka ovanongo vomouye vekahi nokulinga kavihuvisa Jeova. Tupu, kahuvila ounongo wovanthu vouye. “Ounongo wouye uno, owova komaiho a Huku.”—1 Coríntios 3:19.
3 Ombimbiliya itupopila okuti Jeova “wavela ounongo” ovaumbili vae. (Provérbios 2:6) Tyelikalela nounongo womouye, ounongo utunda ku Huku wayandyuluka nawa. Ounongo wotyotyili, wakutikinya okukala nonondunge nokuundapesa enoñgonoko monkhalelo yaviuka. (Tanga Tiago 3:17.) Apostolu Paulu wahuvile nounongo wa Jeova. Ahoneka okuti: “Omalumono a Huku nounongo wae nenoñgonoko, viaya kohi unene! Omakoyeso ae olie upondola okuehangununa, onondyila mbae olie umbwii!” (Romanos 11:33) Mokonda Jeova oe wavilapo vali kounongo, onthue tuna onthumbi yokuti ovitumino viae vituhongolela konkhalelo ongwa yomuenyo. Haunene, Jeova wanoñgonoka vali nawa tyivile kese munthu etyi tuesukisa opo tukale nombembwa.—Provérbios 3:5, 6.
Jesus—“Omesene Yovilinga”
4. Omononkhalelo patyi mbumue tupondola okunoñgonoka ounongo wa Jeova?
4 Ounongo wa Jeova novituwa viae ovikuavo viahaelekwa, vipondola okutalelwa kovipuka atunga. (Tanga Romanos 1:20.) Okuhimbikila koupuka oututu Jeova atunga alo kovinene, vilekesa nawa ovituwa viae. Tyilinge tutala peulu ine o pohi, ovipuka aviho vilekesa nawa ounongo noluembia luo Omupakeko wetu. Tupondola okulilongesa unene konthele yae mokutalela kovipuka atunga.—Salmo 19:1; Isaías 40:26.
5, 6. (a) Olie Jeova atunga nae ovipuka? (b) Oityi matulilongesa, omokonda yatyi?
5 Jeova katungile aike “eulu noohi.” (Gênesis 1:1) Ombimbiliya ilekesa okuti etyi Huku ehenetunge ovipuka aviho, watunga omunthu wopamphepo, una atunga nae “ovipuka aviho.” Omunthu oo wopamphepo, Omona wa Huku wongunga, “omutete kovipuka aviho atunga,” weile okukala pano pohi aihanwa okuti o Jesus. (Colossenses 1:15-17) Nga Jeova, Jesus nae una ounongo. Moluotyo, Provérbios kapitulu 8 ilekesa okuti oe una ounongo omunyingi. Tupu Ombimbiliya mokapitulu omo ilekesa okuti Jesus “omesene yovilinga” ya Huku.—Provérbios 8:12, 22-31.
6 Tupu, ovipuka Jeova atunga vilekesa ounongo wae no wo Mesene yae Yovilinga, Jesus. Ovipuka ovio vitulongesa onondonga mbakolela. Matulilongesa onongeleka ononkhuana mbovipuka Huku atunga viapopiwa mu Provérbios 30:24-28 okuti “vina ounongo.”a
Vitulongesa Ombili
7, 8. Ovipuka patyi vikuhuvisa konthele yo nohinyinyiki?
7 Tyina tutala ovilinga viovipuka Huku atunga alo umue “oupuka oututu-tutu” wo pohi, vituavela onondonga. Nkhele, tala ounongo wonohinyinyiki.—Tanga Provérbios 30:24, 25.
8 Ovanongo vamue vetavela okuti kuna 200,000 yo nohinyinyiki pala kese munthu, mbukahi nokuundapa nombili kohi yoohi. Mbukala tyaongana omambamba, iya pomambamba omanyingi pavasiwa omihoko vitatu vionohinyinyiki: pena ononkhai-hamba, nonondume, no mbokuundapa. Kese nthumbo ina otyilinga tyayo, povilinga viokutekula embamba aliho. Onohinyinyiki mbumue ko Amelika, mbuteta eholi, mbuihanwa okuti ovaundapi ovanongo vomovikunino. Onohinyinyiki ombo mbupaka ombumbi, mbutukula nokutuika, nokuoyolola eholi lilinga ombumbi opo ovikuna viyele nawa. Ovanongo vamona okuti onohinyinyiki ombo mbuihanwa okuti ovaundapi ovanongo “vomovikunino,” mbuundapa no nonkhono pala okueta okulia kuesukisa kutuuka membamba.b
9, 10. Oñgeni Tupondola okuhetekela ombili yonohinyinyiki?
9 Tupondola okulilongesila konohinyinyiki. Mbutulongesa okuti tuesukisa okuundapa nombili, opo tumone oviwa movilinga vietu. Ombimbiliya itupopila okuti: “Ove mukuandende, enda kohinyinyiki, katale onondyila mbayo opo ukale omunongo. Namphila ihena onkhalamutwe ine omutumini, ine ohamba, ipongiya okulia pokuenye, yongiya okulia kuayo pomuvo wokuteya.” (Provérbios 6:6-8) Jeova Nomesene yae Yovilinga Jesus, aveho ovaundapi vombili. Jesus wati: “Tate yange ukahi nokuundapa alo pahe, iya naame ndyitualako okuundapa.”—João 5:17.
10 Mokonda tuvahetekeli va Huku na Kristu, nonthue tuna okuundapa nombili. Kese tyilinga tuna meongano lia Huku, tuesukisa okutyilinga nombili onene, “okukala apeho novilinga ovinyingi movilinga via Tatekulu.” (1 Coríntios 15:58) Ngotyo, tulandula eviyulo lia Paulu etyi apopila Ovakristau mo Roma okuti: “Muhakalei nondende movilinga vienyi. Kalei nombili. Undapelei Jeova ngovapika.” (Romanos 12:11) Ononkhono tulinga pala okulinga ehando lia Jeova, mbapandwa unene. Ombimbiliya itupopila okuti: “Huku utupu onya, pala okulimbwa ovilinga vienyi nohole mualekesa menyina liae.”—Hebreus 6:10.
Tuyakulilei Oupanga Wetu na Huku
11. Popiapo ovituwa vimue viekopo.
11 Ekopo otyinyama otyikuavo otyitutu tyipondola okutuavela onondonga mbakolela. (Tanga Provérbios 30:26.) Ekopo lielifwa notyindimba mahi etutu vali, lina omakutui eliseta, novikalo ovisupi. Otyinyama otyo otyitutu, tyikala mononkhanda. Omakopo ena omaiho atala kokule unene, nokukala momaleva ononkhanda, opo etyivile okuliyakulila kutyina tyihanda okuekuata. Akala omanyingi tyeliongiya, opo eliyakulile nokulitokotesa poutalala.c
12, 13. Oityi tulilongesila komakopo?
12 Oityi tulilongesila kekopo? Tete, tala okuti otyinyama otyo katyikala poluhandya opo tyahakuatwa. Tupu tyina omaiho atala kokule, nokukala pononkhanda mbuna omaleva omu apondola okuholama. Tupu, nonthue tuesukisa okukala tyalunguka mopamphepo opo tutyivile okuimbuka omaliva ouye wa Satanasi. Apostolu Petulu walondola Ovakristau okuti: “Lungukei, no kutala nawa, mokonda ondyale yenyi Eliapu, ikahi nokuenda-enda ngatyina onkheyama ikoma okuovola ou maili.” (1 Pedro 5:8) Etyi Jesus ankho ekahi pano pohi, wakalele tyalunguka, nokuliyunga komaliva a Satanasi ankho uhanda okunyona ekolelo Liae. (Mateus 4:1-11) Jesus waava ongeleka ongwa tuna okulandula!
13 Onkhalelo imue tuna okulunguka okupola esilivilo keameno liopaspilitu tuavelwa na Jeova. Okulilongesa Ondaka ya Huku nokuenda apeho komaliongiyo Ovakristau otyo tuna okupaka otete momuenyo wetu. (Lucas 4:4; Hebreus 10:24, 25) Tupu, ngetyi omakopo akala kumue, nonthue tuesukisa okuliwaneka novakuatate vetu Ovakristau opo “tulipameke otyikati” navo. (Romanos 1:12) Mokulinga etyi Jeova etutuma, matulekesa okuti tuetavela etyi tyahoneka David, okuti: “Jeova onkhanda yange, no tyiholamo tyange, Nomuyovoli wange. Huku yange onkhanda yange, mwe omo mandyiholama.”—Salmo 18:2.
Tukoleleyei Namphila Tumoneswa Ononkhumbi
14. Namphila otyimphunia tyike katyihuvisa, oityi tupondola okupopia konthele yembamba liavio?
14 Tupondola okulilongesila kovimphunia. Otyimphunia, moule tyilifwe pomunwe. Tyike katyitilisa owoma, mahi embamba liavio litilisa owoma. (Tanga Provérbios 30:27.) Ovimphunia viiwe okuti vilia unene, embamba liavio lipondola okuhanyauna liwa-liwa epia liokuayela pala okuteyua. Ombimbiliya yeeleka omuuno wembamba liovimphunia, nomuuno womatukutuku ovita ine omuuno wekundungala liotupia. (Joel 2:3, 5) Ovanthu vehole okunthiakana omakundungala otupia opo vatyilike embamba liovimphunia, mahi kavetyivili. Omokonda yatyi? Omokonda ovimphunia viokuankhia vinyima otupia iya viokuesalapo pembamba otyo vitualako okuenda. Namphila viehena ohamba ine onkhalamutwe, embamba liovimphunia lieenda ngatyina ongombo yovita yaonganekwa nawa, pehena ou uvila okuityilika.d—Joel 2:25.
15, 16. Oñgeni hono ovaivisi Vouhamba velifwa nembamba liovimphunia?
15 Omuuli Joele waeleka otyilinga tyo vaumbili va Jeova netyi tyilinga ovimphunia. Wahoneka okuti: “Vahateka ngovalume vononkhono ononene. Valonda ovimato ngovalume vovita. Vaya kese umue no nondyila mbae, kavayapuka monondyila mbavo. Kavelikunyauna kese umue na mukuavo. Vatualako okuenda ngotyo ngomulume omunankhono mondyila yae. Inkha vamue vavangwa, ovakuavo kavatalama.”—Joel 2:7, 8.
16 Eulo olio lielikuata nawa novilinga viovaivisi Vouhamba wa Huku hono! Kutupu ‘oundyale’ nawike upondola okutalameka ovilinga viavo viokuivisa. Anthi, vatokola okuhetekela Jesus, watuaileko nokulinga ehando lia Huku namphila atombelwe novanthu ovanyingi. (Isaías 53:3) Otyili, Ovakristau ‘vamue vavangwa’ mokonda yekolelo liavo. No ngotyo, ovilinga viokuivisa vitualako, iya omuvalu wovaivisi Vouhamba ukahi nokuliyawisa. Tyotyili, oundyale pamue uyandyanesa onondaka onongwa alo kovanthu vana ñgeno tuhevilile okupopila onondaka Mbouhamba wa Huku. (Atos 8:1, 4) Movilinga viove viokuivisa, uhole okukoleleya ngo vimphunia, na tyina ovanthu vehetavela ine vekuyala?—Hebreus 10:39.
“Kakatelei Motyiwa”
17. Omokonda yatyi omankhanya otyikokolo geko etyivila okueenda apa pasesa?
17 Okakokolo katiwa geko okuketala ngoti kakaleme. (Tanga Provérbios 30:28.) Tyotyili, ovanongo vahuva unene nounongo wokanyama oko okatutu, kevila okuhateka meulu liondyuo yotyimato muasesa akahatoko. Oñgeni okakokolo oko ketyivila? Ounongo wako hakuti kena owii ine okola momankhanya. Anthi, kese munwe kuna oumuhipa ounyingi oututu ulifwe poluhuki. Koumuhipa oo kuna vali oumuhipa ounyingi oututu-tutu wahamoneka komaiho. Moumuhipa oo muna ononkhono mbutuuka okutyinda omulemo wokakokolo oko, na tyina kahateka movitulu nomutwe utala pohi! Ovanongo vamue vahuva nounongo wokakokolo oko, vahanda okulinga o adesivo (yokukuta povipute) ikuata nawa okuhetekela omankhanya ako.e
18. Oityi tuna okulinga opo apeho “tukakatele motyiwa”?
18 Oityi tupondola okulilongesila kotyikokolo? Ombimbiliya itulondola okuti: “Yalei ovivi, kakatelei motyiwa.” (Romanos 12:9) Omahongiliyo omavi ekahi mouye uno wa Satanasi apondola okutusoyesa okukakatela movitumino via Huku. Mongeleka, okulinga oupanga na vana vehetavela ovitumino via Huku—kosikola ine o kovilinga ine ovitalukiso vimue vinumanesa Huku—tyipondola okunyona etokolo lietu liokulinga etyi tyaviuka. Wahayeke ovipuka ovio vikunyone! Ondaka ya Huku itulondola okuti: “Uhakale omunongo komaiho ove muene.” (Provérbios 3:7) Anthi, landula elondolo ewa Moisesi avelele ovanthu va Huku kohale, liati: “Kala nonthilo na Jeova Huku yove. Oe una okuumbila, nokukakatela mwe.” (Deuteronômio 10:20) Mokukakatela mu Jeova, matuhetekela Jesus, wapopiua okuti: “Uhole ouviuki, ayale etyi tyiliatela ovitumino.” (Hebreus 1:9)
Onondonga mbutunda kuetyi tyatungwa
19. (a) Ovituwa patyi via Jeova ove utalela kovipuka atunga? (b) Oñgeni ounongo wa Huku utukuatesako?
19 Ngetyi tuhole okutala, ovituwa via Jeova vimonekela nawa kovipuka atunga, tupu vituavela onondonga mbakolela. Tyina tuamelilongesa unene ovilinga via Jeova, tuhuva unene nounongo wavio. Okulilongesa konthele younongo wa Huku, matukala nombembwa hono iya komutwe auketuamena. (Eclesiastes 7:12) Okulinga ngotyo, moliivilako konondaka mbukahi mu Provérbios 3:13, 18 mbapopia okuti: “Omunthu uvasa ounongo, nokuvila okupunga ovipuka, omuna-mbembwa. Ounongo omuti womuenyo pala vana vakakatelamo. Vana veukuata nawa vesukisa okuihanwa okuti ovana-mbembwa.”
[Onondaka Poutoi]
a Ovakuendye no vahikuena vesukisa okutala omikanda viayulikwa poutoi avevitange opo veye okupopia esilivilo vapolako, tyina onthele ei Yomutala Womulavi ililongeswa mewaneno.
b Opo unoñgonoke vali konthele yonohinyinyiki mbokuteta, tala mo Despertai! 22 ya Março yo 1997, pefo 31, no 22 ya Maio yo 2002, pefo 31.
c Opo unoñgonoke vali konthele yekopo, tala mo Despertai! 8 ya Setembro yo 1990, pomafo 15-16.
d Opo unoñgonoke vali konthele yovimphunia, tala mo Despertai! 22 ya Outubro yo 1976, pefo 11.
e Opo unoñgonoke vali konthele yo tyikokolo geko, tala mo Despertai! ya Abril yo 2008, pefo 26.
Okuti Ove Utyihinangela?
Oityi tulilongesila . . .
• kohinyinyiki?
• kekopo?
• kotyimphunia?
• kotyikokolo?
[Olutalatu pefo 18]
Ekopo mokukala tyaongana nomakuavo likala nondyakulilo. Nove ongotyo ulinga?
[Olutalatu pefo 20]
Tyilifwa novimphunia, Ovakristau vatualako okukoleleya
[Omalutalatu pefo 20]
Ngetyi otyikokolo tyikakatela apa pasesa, Ovakristau vakakatela motyiwa
[ELualandwa]
Stockbyte/Getty Images