Otyili Umwe — Una Wankhia Makatutila?

1-2. Otyipuka patyi otyiwa ovafendeli votyotyili vakevelela?

OKUKEVELA otyipuka tyimwe matyiya, otyiwa unene. Ovanthu vamwe vakevelela okukala notyinepo otyiwa, avakala novana vakongoka, ovakuavo vakevela okuveluka kouvela umwe omuvi vena-o. No onthue vaumbili va Huku, ovipuka ovio tuvihole. Mahi tuna otyipuka tyimwe tukevela, tuesuka vali natyo; okukakalako apeho nomuenyo, atukayakula nawa vana tuhole ankho vanyima, mavakapewa vali nomuenyo.

² Omu apositolu Paulu wapopia okuti: “Ame ndyina ekevelo ku Huku, . . . liokuti, makukakala etutilo liovaviuki na vana vehevaviuki.” (Ovil. 24:15) Omu apositolu Paulu haeko watetekela okuyumba onthumbi mekevelo lietutilo. Sobe, nae ankho una ekevelo olio. Ankho wayumba-ko onthumbi, okuti Huku mekemuhinangela, ekemupa vali omuenyo. — Jó 14:7-10, 12-15.

 3. Ouwa patyi tupola-ko tyina tunoñgonoka etyi omukanda 1 Ova Kolindu 15 upopia?

³ ‘Okukevela vokuankhia mavakatutila’ otyimwe povipuka ‘viotete’ ovafendi va Huku valongeswa. (Heb. 6:1, 2) Paulu wapopia etutilo, momukanda 1 Kova Kolindu okapitulu 15. Etyi Paulu ahoneka, mokutala tyapamekele unene Ovakilisitau vo potyita tyotete. Okapitulu oko okukenoñgonoka, kapondola okutupameka, aketuavela ononkhono mbokukevela okuti vokuankhia mavakatutila.

 4. Oityi tyitukalesa neyumba-nthumbi liokuti vokuankhia mavakakala vali nomuenyo?

⁴ Metutilo lya Sesusi omo tupamena, atuyumbu-ko onthumbi yokuti, no vetu vanyima, mavakatutila. Povipuka oviwa ankho Paulu aivisa kova Kolindu, tyimwe ankho etutilo lya Sesusi. (1 Kol. 15:1, 2) Mongeleka, Paulu watile ine Omukilisitau umwe ketavela okuti ovanthu vatutila, opo ekolelo liae kalisilivila. (1 Kol. 15:17) Okutavela okuti Sesusi watutilile, oyo ondyivi-ndyivi yekevelo Liovakilisitau.

5-6. Oityi onondaka mbuvasiwa mu 1 Ova Kolindu 15:3, 4 mbutulongesa?

⁵ Povipuka vimwe Paulu apopia potete, pena vitatu viesukisa unene. Ovipuka ovio ovievi: (1) “Sesusi wankhila ononkhali mbetu.” (2) Etyi ankhia “apakwa melangalo.” (3) Pahe “apindulwa-po monthiki ya tatu ngetyi Ovihonekwa vipopia.” — Tanga 1 Ova Kolindu 15:3, 4.

⁶ Kononkhia mba Sesusi, na apa apakelwe, netutilo liae oityi tulilongesilako? Omuuli Isaia wapopile okuti: ‘Matetuako keheke lyo vokuna omuenyo’ tupu ati, ‘makapewa eendo liae pomaendo onondingavivi.’ Mahi ankho pena vali otyipuka otyikuavo makalinga. Isaia wayawisako okuti Mesiya ankho ‘matyindipo onkhali yovanthu ovanyingi.’ Sesusi walinga ngotyo etyi aava omuenyo wae na ukale ofeto yeyovo. (Isa. 53:8, 9, 12; Mat. 20:28; Loma 5:8) Ngotyo, mononkhia mba Sesusi, no meendo apakelwe, no metutilo liae, omo mupamena ekevelo lietu liokuti matuyovoka konkhali, no kononkhia, atukelivasa no vetu vokuanyima mavakapewa vali omuenyo.

7-8. Oityi tyakuatesileko ovalongwa avetavela okuti tyili Sesusi watutiliswa?

⁷ Ekevelelo lietu metutilo lipamena metutilo lya Sesusi, ngotyo onthue tuesukisa okutavela okuti Sesusi watutilile. Oityi onthue tutavelela okuti etyi Sesusi ankhia Siovaa wemuavelele vali omuenyo?

⁸ Kuali ovanthu ovanyingi vetyimuene okuti Sesusi tyili wapindulwapo kononkhia. (1 Kol. 15:5-7) Omunthu wotete Paulu apopia, wamuene Sesusi watutila o Petulu (Sefa). Tupu ovalongwa ovanyingi navo vetyipopia okuti, tyili Petulu wamuene umwe okuti Sesusi watutila. (Luka 24:33, 34) Tyehe-Petulu vala, ono apositolu ‘ekwii na vevali,’ vamuene vali etyi Sesusi apewa vali omuenyo. Konyima Kilisitu “amonekela ovakuatate valamba po 500 momuvo wike vala,” mokutala wevevasa meliongiyo limwe valingilile ko Ngalileya liapopiwa mu Mateusi 28:16-20. Tupu Sesusi “wamonekelele” Tiaku ondenge yae, tyafwa ankho nkhele wehetyitavela okuti Sesusi oe Mesiya. (Suau 7:5) Etyi Tiaku amona okuti Sesusi watutila, pahe etyitavela umwe nawa. Soka-ko menima 55 P.K, pu etyi Paulu ahoneka onondaka ombo, ovanyingi pu vana vamuene Sesusi etyi atutila nkhele ankho vena omuenyo. Una ankho wamatesa onkhango nkhele ankho upondola okukeveovola, evepulu.

 9. Ngetyi Ovilinga 9:3-5 ipopia, oityi Paulu amuene, tyemukalesa ombangi yetutilo lya Sesusi?

⁹ Konyima, Sesusi tupu wamonekelele Paulu yatyo umwe. (1 Kol. 15:8) Paulu (Saulu) ankho uli mondyila, wenda no ko Damasiku, ngamo eivila ondaka ya Sesusi wankhile atutila, Paulu emumonena momunkhima wo keulu. (Tanga Ovilinga 9:3-5.) Etyi Paulu amona tyemukalesile umwe nonthumbi yokuti tyili Sesusi watutila. — Ovil. 26:12-15.

10. Mokonda Paulu ankho wayumba-ko umwe onthumbi okuti tyili Sesusi watutila, walingile-tyi?

¹⁰ Paulu mokuakala ombangi yetutilo lya Sesusi, ovanthu vamwe ankho mavesuku unene natyo, mokonda Paulu ankho potete umonesa Ovakilisitau ononkhumbi. Paulu wati vala tavelee okuti Sesusi tyili wakala vali nomuenyo, ahimbika okukuatesako vakuavo navo vetavele okuti Sesusi tyili-tyili watutila. Ankho una okukoleleya, wavetelwe, apakwa mokaleya, iya pamwe ankho ukambela vala katutu kokunkhila melunga pokukapopila ovanthu otyili tyokuti, Sesusi ankho wankhia, una vali omuenyo. (1 Kol. 15:9-11; 2 Kol. 11:23-27) Paulu wetyitavelele umwe nawa okuti Sesusi wapinduka-po kononkhia, eliyumbuhi umwe okuamena otyili otyo. Okuti oumbangi wa Paulu wokuti Sesusi watutilile umwe, kaukukuatesako otavela okuti tyili Sesusi watutila? Katyikukuatesako oyumbu-ko onthumbi okuti vokuankhia naina mavatutila?

11. Oityi hamwe ova Kolindu vamwe vakalelele nomalusoko apenga tyina vasoka etutilo?

¹¹ Ova Geleku vamwe ankho veli mepunda-umbo lyo Kolindu, ankho vasoka etutilo omapita, pamwe ankho vasoka vali kokule, avati “kutupu etutilo lyo vokuankhia.” Oityi vasokela ngotyo? (1 Kol. 15:12) Ovanongo ankho veli mepunda-umbo limwe liova Geleku, ko Atena, ankho valinga omukuele etutilo lya Sesusi. Otyipuka otyo, tyafuile tyanyonene ovanthu vamwe ankho veli mo Kolindu. (Ovil. 17:18, 31, 32) Vamwe tyafuile ankho vasoka okuti, hamwe etutilo ongeleka vala hatyipuka tyo tyotyili, vehole okupopia okuti omunthu wankhia, tyina eli “monkhali,” akala vali “nomuenyo” putyina akala Omukilisitau. Omalusoko oo apenga, mokonda ine etyi vapopia otyili opo naina onthumbi yavo mu Huku ankho kaisilivila. Ine Huku katutilisile Sesusi, opo otyilikutila tyeyovo katyaavelwe, tyilekesa okuti ovanthu aveho opo veli vala monkhali kavaevelelwe. Vana vaanya okuti kuna etutilo, vetupu ekevelelo. — 1 Kol. 15:13-19; Heb. 9:12, 14.

12. Ngetyi tyipopia 1 Petulu 3:18, 22 oityi etutilo lya Sesusi lielikalelela nomatutilo aliko kohale?

¹² Paulu welimonena-ko muene okuti, “Kilisitu wapinduluapo mononkhia.” Olio, ankho etutilo limwe enene, lialamba-po omatutilo ovanthu aveho vatutilisilwe kohale, avankhi vali. Paulu wati Sesusi wakala “ngotyinyango tyo tete pu vana velele mononkhia.” Oityi Sesusi atilwa watetekela? Otyetyi oe watetekela okupindukapo kononkhia akala oandyu, tupu oe watetekela okututila povanthu vana mavaende keulu tyina vamatutila. — 1 Kol. 15:20; Ovil. 26:23; tanga 1 Petulu 3:18, 22.

13. Oityi Paulu apopia tyilekesa okuti ovo Andau na Sesusi etyi valinga tyelikalela?

¹³ Oñgeni ononkhia mba wike mbukaetela omuenyo ovanthu ovanyingi-nyingi? Paulu wakumbulula nawa epulo olio. Wapopia umwe nawa oñgeni etyi Andau alinga tyelikalela netyi matyilingilwa ovanthu mokonda ya Kilisitu. Paulu wati: “Ononkhia mbaetwa nomulume wike vala.” Etyi Andau alinga onkhali, tyati vala oe muene, ovanthu vatuka mwe, vakala novitateka ovinene. Onthue no hono, tuli nokumona ononkhumbi mbatuka kokuehetavela kwae. Mahi pahe soka-ko vala ouwa maukatuka ketutilo liomona wa Huku! “Etutilo lyo vokuankhia malikalingwa mokonda yomulume wike vala,” Sesusi. “Ngetyi ononkhia mbaetwa nomulume wike vala,” “tupu mu Kilisitu aveho mavakakala nomuenyo.” — 1 Kol. 15:21, 22.

14. Okuti na Andau makatutiliswa? Hangununa.

¹⁴ Oityi Paulu ankho ahanda okupopia etyi ati: “Mu Andau aveho vankhia”? Paulu ankho uli nokupopia ovanthu vatuka mu Andau vankhia kombanda yokuapiñgana onkhali, mokonda yonkhali, ovanthu vanthikululilwa kononkhia. (Loma 5:12) Pu vana vapopiwa okuti “mavakakala nomuenyo,” Andau kepo. Kotyilikutila tyeyovo, Andau kapolo-ko ouwa, mokonda ankho utupu onkhali, okuehetavelele ku Huku wetyilingila wina. Ngetyi Andau eheli pu vana mavakakala nomuenyo, na vana “Omona womulume” mapopi okuti vafwa “ovinkhombo,” mavakaya “kononkhia mbahapu.” — Mat. 25:31-33, 46; Heb. 5:9.

15. Ondaka “aveho mavakakala nomuenyo,” ovalie ipopia?

¹⁵ Tala etyi Paulu apopia, wati: “Mu Kilisitu aveho mavakakala nomuenyo.” (1 Kol. 15:22) Paulu wahonekelele onondaka ombo, Ovakilisitau ovalembulwa vomo Kolindu, vana ankho makatutiliswa avaende keulu. Ovakilisitau ovo, “vasukukiswa kumwe na Kilisitu, avaihanwa vakale ovasukuki.” Tupu, Paulu wapopia Ovakilisitau ovo okuti, “ovo vana velele-ale mononkhia kumwe na Kilisitu.” (1 Kol. 1:2; 15:18; 2 Kol. 5:17) Momukanda omukuavo Paulu ahonekele, watile ovo, ‘vankhia ngae tupu mavakatutiliswa ngae’ ngotyo mavalingi ngatyina ‘vahonya nae’ metutilo. (Loma 6:3-5) Sesusi watutila nolutu luo keulu aende keulu. Ngotyo, Novakilisitau vana ‘vokuahonya na Kilisitu,’ vana valembulwa nononkhono mba Huku navo mavatutiliswa nolutu luo keulu, avaende keulu.

16. Oityi Paulu atila Sesusi “otyinyango tyotete”?

¹⁶ Paulu wahonekele okuti Kilisitu, wapinduluapo kononkhia “akala ngotyinyango tyo tete pu vana velele mononkhia.” Mahi soka, namphila kuna ovanthu vatutilile avakala vali nomuenyo pano pohi, nga Lasalu, mahi Sesusi oe watetekela okupinduluapo kononkhia akala oandyu, apewa omuenyo wahapu. Ankho tyitavela umwe okumueleka notyinyango tyotete, nga vina ova Isilayeli ankho valingila Huku ovilikutila. Tupu, etyi Paulu ati Sesusi “otyinyango tyotete” walekesa okuti ankho pena vali ovanthu ovakuavo mavakapinduluapo mononkhia avai keulu. Ono apositolu novanthu ovakuavo vali, ‘vahonya na Kilisitu,’ ankho mavalandula Sesusi keulu.

17. Onalupi vana ‘vahonya na Kilisitu’ ankho mavapewa ondyambi yavo yokuenda keulu?

¹⁷ Etutilo liavana ankho mavai keulu, ‘vokuahonya na Kilisitu,’ etyi Paulu ahonekela ova Kolindu, ankho nkhele kalinehimbike. Naina, Paulu ankho uli nokupopia etutilo malikalingwa komutwe, wati: “Mahi kese umwe una onkhalelo yae muene: Kilisitu oe otyinyango tyo tete, konyima aveho va Kilisitu mokueenda kuomuvo ngwe eyale.” (1 Kol. 15:23; 1 Tes. 4:15, 16) Omuvo uno tukahi oo, wapopilwe okuti omuvo Kilisitu “eyale.” Otyili, ono apositolu Novakilisitau ovakuavo valembulwa, ankho vena okukevela omuvo Sesusi meya, pahe avatambula nawa ondyambi yavo yokuenda keulu, ‘avakahonya na Sesusi metutilo liae.’

18. (a) Oityi tyilekesa okuti kuna vali etutilo ekuavo malilandula ko lyo vokuenda keulu? (b) Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 15:24-26, oityi matyikalinga vana mavaende keulu?

¹⁸ Iya Ovakilisitau ovakuatyili vahai keulu mavalingi ñgeni? Navo vena ekevelelo liokukatutila. Ombimbiliya yapopia okuti Paulu novanthu ovakuavo, mavaende keulu, vakala “nomphitilo metutilo lyo tete po vokuankhia.” (Fili. 3:11) Okuti ondaka etutilo liotete kailekesa okuti kuna vali eli malilandulako? Etutilo olio malilandulako, liayemba kueli Sobe apopile ankho akevelela. (Jó 14:15) Aveho vana ‘mavakala va Kilisitu momuvo ngwe eyale,’ mavakaundapa nae keulu tyina apola-ko omautumini auho. Atee umwe ononkhia, “ondyale yahulilila-ko,” membunyimi-ko. Otyili, ononkhia tuapiñgana kamambukaetela vali emone ovanthu mavatutila avai keulu. Mahi ovanthu ovakuavo mavakala ñgeni? — Tanga 1 Ova Kolindu 15:24-26.

19. Oityi vana mavakakala pano pohi vakevela?

¹⁹ Vana mavakakala pano pohi oityi vakevela? Navo vapondola okukala nekevelo monondaka mba Paulu, mbokuati: “Ame ndyina ekevelo . . . liokuti, makukakala etutilo liovaviuki na vana vehevaviuki.” (Ovil. 24:15) Tyayandyuluka nawa, mokonda nawike wehemuviuki maende keulu, opo naina onondaka ombo mbupopia etutilo lya vana mavakala kombanda yohi.

20. Oityi tyipameka ekevelo liove metutilo?

²⁰ Nawike waanya okuti tyili “makukakala etutilo”! Vana vokuanyima mavakatutila avakala nomuenyo pano pohi tyahakankhia-nkhia vali. Yumba-ko onthumbi komulao oo, okuti maufuiswapo. Ekevelelo olio lipondola okukukuatesako tyina usoka kovanthu uhole vanyima. Ovo mavakatutila pomuvo Sesusi novanthu vokuenda keulu, mavakala “onohamba . . . omanima 1.000.” (Ehol. 20:6) No ove upondola okupameka eyumbua-nthumbi liove mekevelo olio, ine unkhia tyina omuvo womanima 1.000 wehenehikepo, ove mopakwa nawa! Olio ‘ekevelelo limwe liehetunumanesa.’ (Loma 5:5) Ekevelelo olio litupameka pehapano, tupu liyawisa kehambu lietu movilinga tulingila Huku. Mahi pena vali ovipuka ovikuavo tupondola okulilongesa momukanda 1 Ova Kolindu okapitulu 15, matutale monthele mailandulako.