ONTHELE YOKULILONGESWA 50
“Vokuankhia Mava- kapindulwa-po Ñgeni?”
“Nonkhia, ononkhono mbove mbulipi? Nonkhia, oulio wove ulipi?” — 1 KOL. 15:55.
OTYIIMBO 141 Omuenyo Uhuvisa
ETYI MATULILONGESAa
1-2. Omokonda yatyi atuho tuesukisila okunoñgonoka etutilo lya vana mavaende keulu?
OVANTHU ovanyingi vaumbila Siovaa vena ekevelelo liokukala apeho pano pohi. Iya ovakuavo vena ekevelelo liokukakala keulu. Ovalembulwa vesuka unene nokunoñgonoka oñgeni omuenyo wavo maukakala komutwe wandyila, iya ku vana vena ekevelelo liokukala pano pohi? Ngetyi matulilongesa monthele ei, etutilo lya vana mavakakala keulu malikaetela ovipuka oviwa ku vana mavakakala apeho pano pohi. Ngotyo, tyilinge vana vena ekevelelo liokukala apeho pano pohi, tyilinge vana vena ekevelelo liokuenda keulu, atuho tuesukisa okunoñgonoka etutilo lyo vokuenda keulu.
2 Huku watumine vamwe povalongwa va Sesusi opo vahoneke ekevelelo lya vana mavaende keulu. Apositolu Suau wahangununine okuti: “Pahe onthue tuvana va Huku, mahi oñgeni matukakala, nkhele katyineholololwe. Onthue tutyii okuti tyina ngwe amaholololwa matukala ngetyi ekahi.” (1 Suau 3:2) Ngotyo, Ovalembulwa kavetyii oñgeni olutu luavo malukakala tyina vamatutiliswa. Mahi tyafuile mavakamona Siovaa tyina vakapewa ondyambi yavo. Ombimbiliya kaitupopila ovipuka aviho maviendepo konthele yetutilo lyo vokuenda keulu, mahi omu apositolu Paulu wapopile kapii konthele yotyo. Ovalembulwa kumwe na Kilisitu mavanyimiko “outumini auho, nepondolo, nounene auho” otyo tyakutikinya “ondyale yahulilila-ko, ononkhia.” Konyima Sesusi novalembulwa mavakatuminwa na Siovaa una upaka ovipuka aviho mombuelo yae. (1 Kol. 15:24-28) Omuvo oo maukahambukiswa unene!b
3. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 15:30-32, onthumbi Paulu ankho ena netutilo yemukuatesileko okulinga-tyi?
3 Ekevelelo lietutilo liakuatesileko Paulu okukoleleya movitateka ovinyingi. (Tanga 1 Ova Kolindu 15:30-32.) Paulu apopila ova kolindu okuti: ‘Ononthiki ambuho nahupila kononkhia.’ Tupu ahoneka okuti: “Nalwa novinyama ko Efesu.” Tyafuile Paulu ankho ukahi nokupopia umwe ovinyama viotyotyili ankho vikala mo Efesu. (2 Kol. 1:8; 4:10; 11:23) Ine hamwe, Paulu ankho ukahi nokupopia ova Sundeu, novanthu ovakuavo vekahi ngatyina ovinyama. (Ovil. 19:26-34; 1 Kol. 16:9) Tyilinge otyo ine hatyo-ko, Paulu wamuene unene ononkhumbi. No ngotyo, atualako okukevelela nonthumbi ovipuka oviwa mavikamoneka komutwe wandyila. — 2 Kol. 4:16-18.
4. Oñgeni ekevelelo lietutilo lipameka ovaumbili va Huku hono? (Tala olutalatu lwo kondye.)
4 Onthue tuvasiwa momuvo wepuiya unene. Vamwe povakuatate vetu vavasiwa potyilongo pena onongangala. Vakuavo motyilongo tyavo muna ovilwa. Nkhele ovakuavo kovilongo viavo ovilinga vietu viokuivisa viailikwa, mahi no ngotyo valinga atyiho opo vatualeko okufenda Siovaa. Ovakuatate ovo aveho vatualako tyikoleleya iya ongeleka ongwa ku onthue. Ovakuatate ovo vetyii okuti namphila vapondola okunkhia, mahi no ngotyo Siovaa komutwe wandyila mekevetutilisa.
5. Olusoke patyi luapenga lupondola okutendesa onthumbi tuna metutilo?
5 Paulu walondolele ovakuatate vae konthele yolusoke lumwe luapenga, ovanthu vamwe ankho vena. Ankho vati: “Inkha vokuankhia kamavapindulwa-po opo ‘tuliei, tunwei, mokonda muhuka matunkhi-ale.’” Vamwe na hono nkhele ongotyo vasoka. Paulu etyi ahoneka onondaka ombo, tyafuile ankho ukahi nokusoka konondaka mba Isaías 22:13, mbupopia ovituwa vyo ova Isilayeli. Mongeleka, ova Isilayeli ankho kavesukile nokupameka oupanga wavo na Siovaa. Mahi ankho vesuka vala no omalia-alia. Otyituwa otyo ova Isilayeli ankho vena, hono tyakaka unene, ovanthu vapopia okuti tuliei, tunwei, mokonda muhuka matunkhi-ale. Iya Ombimbiliya ipopia ovitateka ova Isilayeli vakalele navio mokonda yotyituwa otyo. — 2 Crô. 36:15-20.
6. Oñgeni ekevelelo metutilo litukuatesako okuholovona nawa omapanga?
6 Okunoñgonoka okuti Siovaa makatutilisa vokuankhia, tyitukuatesako okuholovona nawa omapanga. Otyo ovakuatate vo mo Kolindu ankho vesukisa okulinga. Ankho vesukisa okulityilika okuenda na vana vehetavela okutiwa kuna etutilo. Tupu, tulilongesilako okuti, okukala unene novanthu vehetavela okuti kuna etutilo, tyipondola okutunyona tuyeke-po ovituwa vietu oviwa. Vapondola okutuhongiliya atulingi ovipuka Huku eyele. Otyo Paulu alondolele vakuetu okuti: “Pakei pomphangu onondunge mbenyi monkhalelo yaviuka iya muhalingei onkhali.” — 1 Kol. 15:33, 34.
OLUTU PATYI MAVEYA NALO?
7. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 15:35-38, epulo patyi ovanthu vapondola okulinga konthele yetutilo?
7 Tanga 1 Ova Kolindu 15:35-38. Ovanthu vokuhetavela metutilo vapondola okupula okuti: “Vokunkhia mavakapindulwa-po ñgeni?” Otyiwa tusoke kekumbululo lya Paulu mokonda ovanthu ovanyingi hono vena omalusoke omanyingi elikalela konthele yo vokuankhia. Mahi oityi Ombimbiliya ilongesa?
8. Ongeleka patyi itukuatesako okunoñgonoka etutilo lyo vokuenda keulu?
8 Tyina omunthu amankhi, olutu lwae luvola. Mahi una wokuatunga ouye utyivila okumututilisa emuavela olutu ankho enalo-ae. (Gên. 1:1; 2:7) Paulu wapopile ongeleka imwe ilekesa okuti, tyina Huku atutilisa omunthu, kesukisile okueta olutu ankho ena etyi ankhia. Wapopia konthele ‘yoñgima’ ine “ombuto.” Tyina omunthu amakunu oñgima, imena aikala otyilia. Otyilia otyo tyilikalela unene noñgima ina yakuninwe. Paulu wapopia ongeleka oyo opo alekese okuti, Omutungi wetu utyivila ukuavela omunthu atutilisa olutu emuhandela.
9. Oityi 1 Ova Kolindu 15:39-41, ipopia konthele yokuelikalaila kwomalutu?
9 Tanga 1 Ova Kolindu 15:39-41. Paulu wamona okuti Huku watunga ovipuka novivala vielikalaila. Mongeleka, omalutu onongombe, noviila, nombisi elikalaila. Tupu wapopia okuti tyina tutala ekumbi kalielifwile nohanyi. Tyihe-otyo vala, Paulu wapopia okuti “kese onthungululu omunkhima wayo welikalela.” Ngotyo, namphila vihamoneka komaiho, mahi ovanongo vapopia okuti kuna ononthungululu ononene, nononthutu, nononkhuhu, nononthuelu iya mbumwe mbelifwa nekumbi. Paulu tupu wapopia okuti: “Kuna omalutu o keulu, nomalutu o pohi.” Otyo tyihangununa-tyi? Tyihangununa okuti omalutu o pohi ena ohitu, mahi omalutu o keulu ekahi ngo onoandyu.
10. Vana mavakakala keulu mavatutiliswa nolutu patyi?
10 Tala vali otyipuka otyikuavo Paulu apopia. Wati: “Otyo tyelifwa netutilo lyo vokuankhia. Olutu luvola luhihilwa; mahi olutu lupindulwa-po kalupondola okuvola.” Onthue tutyii okuti tyina omunthu amankhi, olutu lwae luvola, alukala vali eheke. (Gên. 3:19) Ngotyo, oñgeni olutu “lupindulwa-po luhapondola okuvola”? Paulu kapopile vana mavatutiliswa opo vakale pano pohi nga vana vatutilisilwe na Eliya na Eliseu na Sesusi. Paulu ankho ukahi nokupopia vana mavatutiliswa opo vakakale keulu wokuna “olutu luhena ohitu nohonde.” — 1 Kol. 15:42-44.
11-12. Oñgeni olutu lwa Sesusi lwapiluluka etyi atutila? Iya oñgeni omalutu ovalembulwa nao apiluluka tyina vamatutila?
11 Etyi Sesusi eli pano pohi, ankho una olutu ngo luovanthu. Mahi etyi atutiliswa, wakala “oandyu yaava omuenyo”, akondoka keulu. Tupu, ovakilisitau Ovalembulwa navo mavatutiliswa nomalutu o keulu. Paulu wahangununa okuti: “Ngetyi tuelifwa nomulume una Huku alingile neheke, tupu matulifu nomulume wokuatundile keulu.” — 1 Kol. 15:45-49.
12 Tyakolela unene okunoñgonoka okuti Sesusi katutilisilwe nolutu ngo luovanthu. Etyi Paulu eli nokumanuhula onondaka apopia konthele yetutilo, wati: “Ohitu nohonde kavipondola okupiñgana Ouhamba wa Huku” keulu. (1 Kol. 15:50) Ono apositolu no valembulwa ovakuavo kavatutiliswa nomalutu ngovanthu. Mahi onalupi mavatutiliswa? Paulu wapopia okuti etutilo olio ankho malikalingwa vala komutwe wandyila. Omunthu kamati vala nkhie aende no keulu. Pomuvo apositolu Paulu ahoneka omukanda wa 1 ova Kolindu, vamwe ankho velele-ale mononkhia, mongeleka apositolu Tiaku nae ankho wankhia-le. (Ovil. 12:1, 2) Ono apositolu novalembulwa ovakuavo navo ankho mavankhi. — 1 Kol. 15:6.
ONONKHIA MAMBUKAPUAKO
13. Oityi ankho matyilingwa mokueenda “kuomuvo” wa Kilisitu?
13 Sesusi na Paulu aveho vaula omuvo umwe wakolela unene, omuvo oo omuvo wa Kilisitu. Pomuvo opo, mouye mamukala ovilwa, novinimawe, nomauvela, novitateka ovikuavo vali. Onthue tuete okuti eulo olio likahi nokufuiswapo tunde mo 1914. Pena vali otyipuka otyikuavo tyesukisa unene matyilingwa mokueenda komuvo oo. Sesusi wati: “Onondaka onongwa Mbouhamba wa Huku, mambukaiviswa kombanda yohi aiho, okuava oumbangi kovanthu vomalongo aeho iya konyima onthyulilo aiya.” (Mat. 24:3, 7-14) Tupu, Paulu wapopia okuti momuvo wa Tatekulu omo mamukatutiliswa Ovalembulwa aveho “velele mononkhia.” — 1 Tes. 4:14-16; 1 Kol. 15:23.
14. Oityi tyimoneka-po tyina ovalembulwa vankhia momuvo wa Kilisitu?
14 Ovakilisitau Ovalembulwa hono tyina vankhia, vatutiliswa nomuenyo wo keulu. Paulu nae otyo apopia mu 1 Ova Kolindu 15:51, 52, wati: “Ha atuho matulala mononkhia, mahi atuho matupilululwa, momuvo umwe, mokupanyina kueiho, tyina onkhuino yahulilila-ko yamahikwa.” Onondaka ombo Paulu apopia mbukahi nokufuisapo hono! Tyina Ovakilisitau ovalembulwa vamatutiliswa, vakala nehambu mokonda mavakakala “apeho na Tatekulu.” — 1 Tes. 4:17.
15. Otyilinga patyi matyikalinga vana mavakapilululwa, “mokupanyina kueiho”?
15 Ombimbiliya itupopila otyilinga tya vana mavakapilululwa, “mokupanyina kueiho” avaende keulu. Sesusi wati: “Una ufinda nokulinga etyi ndyituma aloo konthyulilo, ame mandyikemuavela ounene wokutumina ovanthu vomalongo, iya makanthita ovanthu nonkhunye yotyivela, iya avakatyatyaulwa ngonombiya mboluma, ngetyi natambula ounene ku Tate yange.” (Ehol. 2:26, 27) Ovanthu ovo mavakalandula monkhalamutwe yavo Sesusi, tyina vakanthita omalongo nonkhunye yotyivela. — Ehol. 19:11-15.
16. Oñgeni ovanthu ovanyingi-nyingi mavakamona okuti ononkhia mbutupu etyi mbuvila?
16 Tyamoneka nawa okuti kovalembulwa ononkhia mbutupu etyi mbuvila. (1 Kol. 15:54-57) Mokonda ovalembulwa vekahi-ale nokututila, navo mavakakala motyilinga tyokumana-ko ovivi mokueenda kuovilwa vyo Alumagedom. Ovanthu ovanyingi ovakai novalume ‘mavakatunda mononkhumbi ononene’ mavakanyingila mouye omupe. (Ehol. 7:14) Ovanthu ovo mavakahupa, navo mavakamona okuti ononkhia mbutupu etyi mbuvila. Maveketyimona tyina mavakapewa vavo ovanyingi-nyingi ankho vankhia vatutiliswa. Nkhele soka oñgeni otyo matyikahambukiswa unene ovanthu! (Ovil. 24:15) Ovanthu aveho vakuatyili ku Siovaa mavakayovoka konkhali iveetela ononkhia. Iya ovanthu ovo mavakakala nomuenyo apeho-apeho.
17. 1 Ova Kolindu 15:58 itulunda okulinga-tyi?
17 Ovaumbili va Huku ovanyingi hono vapondola okupandula unene onondaka mbupameka Paulu ahonekelele Ovakilisitau ova Kolindu mbupopia etutilo. Otyo tuesukisila okutavela etyi Paulu etupopila okuti tuundapei unene “movilinga vya Tatekulu” hono. (Tanga 1 Ova Kolindu 15:58.) Ine tukala ovakuatyili nokuundapa unene movilinga ovio, matukakala nehambu lyo kukamona ovipuka ovio oviwa komutwe wandyila. Ovipuka vikahi komutwe wandyila oviwa unene katutyivili-ale okutyisoka. Ovipuka ovio mavikalekesa nawa okuti ononkhono tulinga hono movilinga vya Tatekulu hanonkhono-puila.
OTYIIMBO 140 Omuenyo Uhapu!
a Onthele yavali yomukanda tete ova Kolindu 15 ipopia unene etutilo, mahi haunene ipopia etutilo liovalembulwa. Mahi onondaka ombo Paulu ahoneka, tupu mbesukisa unene konongi ononkhuavo. Onthele ei maitulongesa oñgeni ekevelelo lietutilo litukuatesako okukala nomuenyo ukahi nawa pahe tyino, no ñgeni malitukuatesako okukakala nehambu komutwe wandyila.
b Onthele “Omapulo Ovatangi” ili momutala ou womulavi ihangununa nawa onondaka Paulu apopia mbuvasiwa mu 1 Kolindu 15:29.