Jeova Utehelela Tyina Tuliyavela Okuita Ombatelo
“Omaiho a Jeova Atala ovaviuki, iya omatui ae atehelela tyina veliyavela okuita ombatelo.”—SALMO 34:15.
1, 2. (a) Ovanyingi hono velitehelela ñgeni? (b) Otyo katyituhuvisa mokonda yatyi?
OKUTI ove ukahi nokumona ononkhumbi? Haveko vala awike. Ovanyingi hono vekahi nokulwa novitateka kese nthiki mouye uno wovivi. Vamue vasoka okuti tyalema okukoleleya movitateka ovio. Ononkhumbi mbavo mbavilapo vali tyipona mba David wahoneka okuti: “Nasosoloka no nonkhumbi ononene. Neliyavela mokonda yomutima wange waihamenua. Omutima wange uveta nononkhono, ndyitupu vali omafa, omaiho ange kaepeete vali na katutu”.—Salmo 38:8, 10.
2 Ononkhumbi tukahi nokumona hono, kambutuhuvisa onthue Vakristau. Onthue tutyii okuti “onthyimbi yonongembia” ilinga onthele yenyingilikilo lilekesa okuti Jesus weyale. (Marcos 13:8; Mateus 24:3) Melaka liotete muapolwa onondaka “onthyimbi yonongembia,” ilekesa onongembia ononene omukai akala nambo tyina akutula. Onongembia ombo, mbulekesa nawa ononkhumbi ononene ovanthu vekahi nokumona mononthiki mbuno ‘mbokuepuiya’!—2 Timóteo 3:1.
Jeova Wii Nawa Ononkhumbi Mbetu
3. Oityi ovanthu va Huku vanoñgonoka nawa?
3 Ovanthu va Jeova vetyii nawa okuti navo vapondola okumona ononkhumbi mouye uno. Tupu vetyii okuti ovipuka ovivi mavikavilapo unene. Okuyawisila kemone ovanthu aveho vekahi nokumona, ovaumbili va Huku tupu vapita ‘moundyale we Liapu,’ liatokola okunyona ekolelo lietu. (1 Pedro 5:8) Otyo, tyipondola okutukalesa nga David wati: ‘Omutomba wandyihamesa omutima, otyipute tyatyo katyiveluka. Ame ankho ndyikevelela inkha pena ou mandingila okankhenda, mahi petupu nawike. Ankho ndyikevela omuungumanesi, mahi havasile nawike’!—Salmo 69:20.
4. Oityi matyitupameka tyina tumona ononkhumbi?
4 Okuti otyo tyilekesa okuti David ankho utupu ekevelelo? Au. Tala onondaka mbae ononkhuavo mo salmu oyo, mbati: ‘Jeova ukahi nokutehelela omapongo. Oe kamaniange ononkhuatwa mbae,’ ine ‘ovanthu vae vekahi mounkhuatwa.’ (Salmo 69:33.) Pamue omivo vimue tukala ngatyina tunonkhuatwa mbovitateka vietu, ine ononkhumbi. Pamue ngoti vakuetu kavanoñgonoka nawa onkhalelo yetu. Mahi hamue tyili kaveii. Anthi nga David, okunoñgonoka okuti Jeova wii nawa ononkhumbi mbetu, tyituungumanesa.—Salmo 34:15.
5. Ohamba Salomau ankho wali nonthumbi yatyi?
5 Salomau omona wa David pokupakula ondyuo ya Huku mo Jelusalei, walekesile nawa okuti Jeova utehelela omalikuambelo. (Tanga 2 Crônicas 6:29-31.) Salomau waitile ku Jeova opo atehelele omalikuambelo a kese munthu wokuna omutima waviuka, umuita ombatelo mokonda ‘yotyitateka tyae no nongembia mbae.’ Oñgeni Huku ankho makumbulula omalikuambelo ovanthu ovo vamona ononkhumbi? Salomau walekesile okuti ankho una onthumbi yokuti, Huku kamatehelela vala omalikuambelo avo, mahi tupu mevekuatesako. Omokonda yatyi? Omokonda Huku wii nawa etyi tyikahi “momitima viovanthu.”
6. Oñgeni matufindi omasukalalo? Omokonda yatyi?
6 Nonthue tupondola okufuena pu Jeova nomalikuambelo, okumuita ombatelo konthele ‘yovitateka vietu no nongembia mbetu,’ ine ononkhumbi kese umue ena. Okunoñgonoka okuti Jeova wii nawa ononkhumbi mbetu nokuti metukuatesako, tyituungumanesa. Apostolu Petulu wetyilekesa nawa etyi ati: ‘Pakulei omasukalalo enyi ku Huku, mokonda oe memuvatela.’ (1 Pedro 5:7) Jeova wasukalala tyotyili novipuka tupita navio. Jesus walekesile nawa oñgeni Jeova etutekula noluembia etyi ati: ‘Oviila vivali kavilandwa nopalata ike yahasilivila? Mahi, natyike matyitokela pohi otyo Tate yenyi ehetyii. Anthi, onohuki mbo komitue vienyi ambuho mbavalulwa. Moluotyo, muahakalei nowoma, onue muakolela vali tyipona oviila ovinyingi.’—Mateus 10:29-31.
Yumba Onthumbi Mombatelo ya Jeova
7. Ombatelo patyi tupondola okuyumba onthumbi?
7 Onthue tupondola okukala nonthumbi yokuti Jeova uhanda, no kuna epondolo lio kutuvatela tyina tuvasiwa no nonkhumbi. ‘Huku oe otyiholamo tyetu no nonkhono mbetu. Ombatelo imoneka liwa tyina tumona ononkhumbi.’ (Salmo 34:15-18; 46:1) Oñgeni Huku aava ombatelo oyo? Tala etyi 1 Coríntios 10:13 ipopia. Yati: ‘Anthi, Huku wayumbua onthumbi, kamayeke mulolwe alo muhetyivili vali okukoleleya. Mahi, tyina mulolwa memupe omphitilo, opo mutyivile okukoleleya.’ Jeova upondola okuava onondonga mbutuvatela okutetulula otyitateka otyo, ine okutuavela ononkhono mbesukisa opo tukoleleye. Jeova maovola onkhalelo yokutukuatesako.
8. Oñgeni matupolo esilivilo kombatelo ya Huku?
8 Oñgeni matupolo esilivilo kombatelo yatyo oyo? Tala onondonga tupewa: ‘Yumba omasukalalo ove aeho ku Huku.’ Otyo, tyihangununa okuti tupakula ku Jeova otyilinga tyokutuvatela kuatyiho tyitusukalalesa. Moluotyo, onthue tuovola okuyekapo okukala tyasukalala, mahi nokuapwa elundo tuyumba onthumbi mu Huku opo atetulule omasuka-suka etu. (Mateus 6:25-32) Okuyumba onthumbi mu Huku tyihanda omutima weliola, atuhakolela mononkhono mbetu ine omounongo wetu muene. Mahi, tuesukisa okuliola omutima ‘mombuelo yokuoko kuapama kua Huku,’ okuimbuka okuti tuvatutu unene. (Tanga 1 Pedro 5:6.) Okulinga ngotyo, matyitukuatesako okufinda ovipuka vina Huku ayekelela. Pamue onthue tuhanda okuamenwa liwa-liwa. Mahi tuna onthumbi yokuti Jeova wii vali nawa oñgeni metuamena, nomuvo watyo metyilingi.—Salmo 54:7; Isaías 41:10.
9. Omulemo patyi David ankho esukisa okupakula ku Jeova?
9 Hinangela onondaka mba David mo Salmo 55:22, yati: ‘Yumba omulemo wove ku Jeova, iya oe mekuvatela. Kamayeke omuviuki atengaulwe.’ Etyi David ahoneka onondaka ombu, ankho ukahi mononkhumbi ononene. (Salmo 55:4) Tyimoneka okuti o salmu ei yahonekwa puetyi omona wae Absalau ankho ahandele okumuipaa opo emutambule ouhamba. Aitofele epanga enene lia David ankho umupa onondonga nomalondolo, nae ankho welipaka kumue na Absalau. David ankho una okutila mo Jelusalei opo ahupise omuenyo wae. (2 Samuel 15:12-14) Alo umue mononkhumbi ngombo, David watuaileko okuyumba onthumbi mu Huku, iya oe emukuatesako.
10. Oityi vali tuna okulinga tyina tukahi nokumona ononkhumbi?
10 Ngetyi tyalingile David, nonthue tuna okufuena pu Jeova nomalikuambelo, okumupopila ononkhumbi tukahi nokumona. Tutalei oityi apostolu Paulu etulunda okulinga konthele oyo. (Tanga Filipenses 4:6, 7.) Okulinga omalikuambelo atyo oo nomutima auho, matyituavela tyi? “Ombembwa ya Huku, ipona onondunge nomalusoke aeho, maipameka omitima [vietu] nomalusoke [etu] menyina lia Kristu Jesus.”
11. Oñgeni “ombembwa ya Huku” mayamena omitima vietu no nondunge mbetu?
11 Okuti okulikuambela tyipondola okupilulula onkhalelo yove? Enga, tyipondola okuipilulula. Mahi, tuesukisa okunoñgonoka okuti Jeova kakumbulula apeho omalikuambelo etu monkhalelo onthue tuhanda. Anthi, omalikuambelo etukuatesako okukala apeho nonondunge, opo ononkhumbi mbehetupone. “Ombembwa ya Huku” ipondola okututulisa omutima tyina tuamalemenwa novitateka. Ngatyina embamba liomatolopa liatumwa okukaamena epundaumbo liakatukilwa no makongombanda, “ombembwa ya Huku” mayamena omitima vietu no nondunge mbetu. Tupu, maitukuatesako okuhakala nowoma nokuhangwangwana nomalusoke ahaviukile, nokututyilika okutetulula ovitateka monkhalelo yahaviukile.—Salmo 145:18.
12. Popia ongeleka ilekesa oñgeni omunthu apondola okukala nombembwa momutima.
12 Oñgeni tupondola okukala nombembwa momutima namphila tukahi nokumona ononkhumbi? Tala ongeleka imue ilekesa nawa onkhalelo yetu. Omuundapi umue, uundapa movilinga vituminwa nomulume umue wokuna onya. Mahi, omuundapi apopi nomuhona wavo wokuna okankhenda nokuapepuka omutima. Omuhona wavo akumbulula omuundapi oo okuti oe wasukalala unene netyi vekahi nokulingwa. Tupu, omuhona emupopila okuti kuakamba vala katutu omulume oo, mapolwa otyilinga otyo. Otyo, matyikalesa ñgeni omuundapi oo? Okutavela etyi apopilwa nokuiwa etyi omuhona malingi, matyimupe ononkhono mbokutualako okuundapa, namphila mamono ononkhumbi mokamuvo oko kehehi. Tupu, nonthue tutyii okuti Jeova wii nawa onkhalelo yetu, iya oe utulaa okuti apa katutu “omutumini wouye uno memunyimiko.” (João 12:31) Otyo, tyitutulisa unene omutima!
13. Tyina tuamelikuambela, oityi vali tuna okulinga?
13 Okuti okupopila Jeova ovitateka vietu momalikuambelo tyatuuka? Au, katyatuukile. Kuna otyipuka otyikuavo tyihandwa. Tuesukisa okulinga ngetyi tuaita momalikuambelo etu. Etyi Ohamba Saulu atumine ovanthu keumbo lia David opo vekemuipae, David welikuambelele okuti: ‘Huku yange ndyovole konondyale mbange. Ndyamene ku vana vankhatukila. Ndyovole ku vana valinga ovivi. Ndyovole kovanthu vokuna onkhali yohonde.’ (Salmo 59:1, 2) Etyi David amana okulikuambela, alingi etyi omukai wae emupopila, aende nkholo. (1 Samuel 19:11, 12) Tupu, nonthue tupondola okulikuambela okuita onondunge mambutuvatela, mahi atulingi ononkhono mbokutetulula otyitateka tyetu.—Tiago 1:5.
Oñgeni Matukala Nononkhono Mbokukoleleya
14. Oityi matyitukuatesako okukoleleya tyina tutumbukilwa novitateka?
14 Ovitateka vietu pamue kavipu liwa-liwa, hamue nkhele vitualako. Inkha nkhele vitualako, oityi matyitukuatesako okukoleleya? Tete, hinangela okuti tyina tutualako okuumbila Jeova nekolelo namphila tumona ononkhumbi, tulekesa okuti tuhole Huku. (Atos 14:22) Hinangela ovipuka Satanasi atendeleya Job etyi ati: “Okuti Job ñgeno wekufenda inkha akalele omuhepi? Ove ukahi apeho nokumuamena oe nombunga yae novipuka aviho ena. Wakanena nawa ovilinga viae aviho, wemupa ovipako ovinyingi pala okuyulisa otyilongo atyiho. Mahi pahe ñgeno umupola ovipuka aviho ena, mekuhingana kolupala luove!” (Jó 1:9-11) Mokonda yekoleleyo liae, Job walekesile okuti omatendeleyo oo ounkhembi. Nonthue, inkha tukoleleya tyina tumona ononkhumbi, matulekesa okuti Satanasi onkhembi. Iya ekoleleyo lietu malipameka ekevelelo lietu nonthumbi yetu mu Jeova.—Tiago 1:4.
15. Onongeleka patyi mbupondola okutupameka?
15 Vali, hinangela okuti ‘novakuatate venyi mouye auho, vekahi nokumona emone ngolio.’ (1 Pedro 5:9) Enga, ‘kutupu ononkhumbi mumona mbelikalela na mbuna ovanthu aveho vekahi nokumona.’ (1 Coríntios 10:13) Okusokolola nawa konongeleka mba vakuenyi, ohasoko vala kovitateka viove, matyikuavela ononkhono, nomutima wakola. (1 Tessalonicenses 1:5-7; Hebreus 12:1) Soka konongeleka mba vana ove wii vakoleleya namphila ononkhumbi mbavo mbutualako. Okuti uhole okuovola onongeleka mbuhipululwa momikanda vietu, mba vana vapita movitateka ngevi ove ukahi nokumona? Onongeleka ombo mambukupameka unene.
16. Oñgeni Huku etupameka tyina tuvasiwa nononkhumbi?
16 Tatu, hinangela okuti Jeova o “Tate wokankhenda, Huku weungumaneso aliho. Oe utuungumanesa mononkhumbi mbetu ambuho, opo nonthue tutyivile okuungumanesa vana vekahi nokumona ononkhumbi, neungumaneso lina Huku etuavela.” (2 Corintios 1:3, 4) Huku ukala ngatyina ekahi ponthele yetu opo etuavele ondundo nokutupameka, mononkhumbi tumona, hanonkhumbi mbo hono vala, mahi ‘omononkhumbi mbetu ambuho.’ Iya otyo tyitukuatesako okupameka vakuetu ‘kese ononkhumbi vamona.’ Paulu nae wapamekelue na vakuavo. —2 Coríntios 4:8, 9; 11:23-27.
17. Oñgeni Ombimbiliya itukuatesako okutetulula ovitateka vietu?
17 Kuana, tuna Ondaka ya Huku Ombimbiliya, ‘yakolela unene pala okulongesa, nokuviyula, nokuviukisa ovipuka, nokulonga nouviuki. Opo omunthu wa Huku akale tyafuapo nawa, nokuamaneka nawa pala ovilinga aviho oviwa.’ (2 Timóteo 3:16, 17) Ondaka ya Huku kaitukalesa vala ‘tyafuapo nokuamaneka nawa pala ovilinga aviho oviwa.’ Tupu, ituavela ounongo wokutetulula ovitateka viomuenyo. Itukuatesako okukala ‘tyafuapo nawa nokuamaneka nawa.’ Elaka liotete muapolwa onondaka ‘okuamaneka nawa’, ihangununa ‘okuamanekeswa.’ Ondaka oyo ankho ipopiwa kohale konthele yokulongela mowato ovipuka aviho viesukisa pala okulinga oungendi. Ine okupongiya nawa omakina opo ilinge ovilinga aviho vihandwa. Tupu, Jeova uundapesa Ondaka yae opo etuavele atyiho tyesukisa pala okutetulula kese tyitateka tuvasa. Moluotyo, tupondola okupopia okuti, ‘tyina Huku ayeka otyitateka etyi, omokonda ame ndyipondola okukoleleya nombatelo yae.’
Matuyovolwa Mononkhumbi Mbetu Ambuho
18. Oityi tuna yokusoka matyitukuatesako okukoleleya?
18 Tano: Soka apeho kotyipuka otyiwa unene Jeova makalinga apa katutu, tyokuyovola ovanthu aveho mononkhumbi. (Salmo 34:19; 37:9-11; 2 Pedro 2:9) Okuhulako, tyina Huku ametuyovola mononkhumbi mbo hono, matukamona omuenyo wahapu, tyilinge ava mavakakala keulu na Jesus na ava mavakala momphangu yombembwa pano pohi.
19. Oñgeni matutyivili okukoleleya?
19 Alo tuhika komuvo oo, matutualako nokumona ononkhumbi mouye uno wovivi. Tuhanda unene omuvo watyo oo, tyina kuahamakakala vali ononkhumbi! (Salmo 55:6-8) Tuhinangelei okuti ekoleleyo lietu, malilekesa okuti Eliapu onkhembi. Tupondola okupamekwa nomalikuambelo, novakuatate vetu Ovakristau, nokuhinangela okuti ovakuatate vetu, navo vamona ononkhumbi ngonthue. Tutualeiko okukala tyafuapo nawa, nokuamaneka nawa, mokuundapesa nawa Ondaka ya Huku. Wahayekepo nalumue okuyumba onthumbi mombatelo tupewa ‘na Huku weungumaneso aliho.’ Hinangela okuti ‘omaiho a Jeova atala ovaviuki. Iya omatui ae atehelela tyina veliyavela okuita ombatelo.’—Salmo 34:15.
Okuti Ove Upondola Okukumbulula?
• Ononkhumbi David amuene mbemukalesile ñgeni?
• Ohamba Salomau wali nonthumbi yatyi?
• Oityi matyitukuatesako okufinda ovitateka Jeova ayekelela?
[Olutalatu pefo 19]
Salomau wali nonthumbi yokuti Jeova makuatesako ovanthu vae mononkhumbi mbavo