Lityilika Okulilolela, Ovola Ombembwa

 1. Oityi tyipondola okumoneka-po inkha omunthu umwe woovola okulilekesa okuti omunene vali ku vakuavo?

OVANTHU ovanyingi mouye vetyihole tyokulilolela. Mongeleka omunthu wokulinga nondando, ulinga atyiho evila opo ondando yae yeende vali ko ya vakuavo, iya atee umwe upondola okulinga ovipuka vinyona vakuavo. Wokusana ombola upondola okutahula tyawina mukuavo opo ngwe vanganyane. Tupu ovalongwa vamwe opo valongeswe monosikola ononene, pokulinga ono polova valinga ono kambula. Mahi onthue mokonda tuvaumbili va Huku, tutyii okuti ovipuka ovio viapenga tupu vilinga onthele ‘yovilinga violutu.’ (Gal. 5:19-21)Mahi okuti no mewaneno mupondola okukala ovakuatate valinga ovipuka vilekesa okuti ovanene vali kuvakuavo? Epulo olio liesukisa unene, mokonda okalolela kapondola okunyona ewaneko liewaneno.

 2. Oityi matulilongesa monthele ei?

² Monthele ei, matulilongesa ovituwa vimwe vipondola okulingisisa ovakuatate nonomphange okuhimbika okulilolela. Tupu matulilongesa onongeleka mbovalume novakai vahakalele novituwa ovio. Mahi nkhele matulilongesa, oñgeni tupondola okutala etyi tyitulunda okulinga ovipuka mewaneno.

 3. Omapulo patyi tuesukisa okulipula?

³ Pamwe-pamwe otyiwa okutala nawa oityi tyitulunda okulinga ovipuka mewaneno. Tupondola okulipula okuti: ‘Okuti ndyisoka okuti navilapo vali ku vakuetu? Okuti tyina ndyilinga ovipuka ndyisoka okuti navilapo vali kovakuatate nonomphange mewaneno? Ine ndyilinga vala ononkhono mbokulinga atyiho ndyivila movilinga vya Siovaa?’ Omokonda yatyi omapulo oo esukisila? Tutalei etyi Ondaka ya Huku ipopia.

 4. Omokonda yatyi tuesukisila okulityilika okulilolela ngetyi tyipopia Ova Galata 6:3, 4?

⁴ Ombimbiliya ipopia okuti tuesukisa okulityilika okulilolela na vakuetu. (Tanga Ova Galata 6:3, 4.) Omokonda yatyi? Tyimwe omokonda tyina tusoka okuti tuavilapo vali kuvakuetu tupondola okukala nomalityindailo. Otyikuavo inkha tulieleka na vakuetu, matyitusoyesa. Tupu katupondola okusoka okuti tuna vali esilivilo lipona pueli tuna. (Loma 12:3) Omphange umwe utiwa Katerina,b ukala ko Grécia wapopia okuti: “Ame ankho ndyilieleka na vakuetu valongesa nawa movilinga viokuivisa, na vana vetyivila okulinga oupanga na vakuavo. Mokonda yotyo andyihimbika okusoka okuti hisilivila.” Tuesukisa okuhinangela okuti, Siovaa wetukokela kwe, hamokonda tuvawa vali, ine tuankhimana vali ku vakuetu mahi omokonda tumuhole, tutehelela etyi Omona wae apopia. — Suau 6:44; 1 Kol. 1:26-31.

 5. Oityi welilongesila kuetyi tyaendele nomukuatate Hyun?

⁵ Epulo ekuavo tuesukisa okulilinga olieli: ‘Okuti vakuetu vanthala ngatyina ndyimunthu wombembwa ine vanthala ngomunthu uhole okalolela? Tutalei etyi tyaendele nomukuatate utiwa Hyun, ukala ko Korea do Sul. Omukuatate oo ankho usoka okuti, ovakuatate vena ovilinga mewaneno vahanda vala okulikesa okuti ovanene vali kwe. Wapopia okuti: “Andyihimbika okuvepopia omapita iya otyipuka otyo ankho tyivesoyesa unene.” Oityi tyatundililako? Omukuatate Hyun wayawisako okuti: “Atyiteyepo ewaneko liewaneno.” Omapanga amwe a Hyun aemukuatesako okutala okuti ankho wesukisa okupiluluka. Hyun alingi umwe omapiluluko, pahe omukulu wewaneno ukahi nawa. Inkha tumona okuti tukahi nokukala notyituwa tyokulilolela, tuesukisa okulinga ononkhono mbokupiluluka.

 6. Ngetyi tyipopia Ova Galata 5:26, ovituwa patyi vipondola okulingisisa omunthu okulilolela na vakuavo?

⁶ Tanga Ova Galata 5:26. Ovituwa patyi vipondola okulingisisa omunthu okulilolela na vakuavo? Tyotete okulipakako. Omunthu wokulipakako una omalityindailo iya usoka vala kwe muene. Otyituwa tyavali onkhi. Omunthu wonkhi uhanda ñgeno vakuavo kavakala novipuka iya tupu uhanda ñgeno ovipuka viavakuavo vikala viae. Omunthu wokuna onkhi upondola okuyala vakuavo. Tupu uhanda ñgeno vakuavo oe vala valingila ovipuka oviwa!

 7. Ongeleka patyi ilekesa okuti okulipakako nokukala nonkhi otyivi?

⁷ Onkhi nokulipakako tyikahi ngonthuko. Mongeleka, omphandyi ipondola okukala tyitai omanima amwe mahi konyima ipondola okutekapo mokonda yokuatukwa. Tyelifwa notyo, omunthu ulipakako nokuna onkhi upondola umwe okuumbila Siovaa omanima amwe. Mahi mokonda ulinga ovipuka nonkhi nokulipakako, konyima upondola okutokela mehanyauno. (Pro. 16:18) Omunthu oo, uyekapo okuumbila Siovaa, elinyono oe mwene tupu upondola okunyona vakuavo. Oityi tupondola okulinga opo tuhakale nonkhi nokulipakako?

 8. Oityi tuesukisa okulinga opo tuehelipakeko?

⁸ Opo tuhelipakeko tuesukisa okuendela monondongwa, omu apositolu Paulu apopilile Ova Filipu, mbati: “Muhalingei natyike novilwa ine omalityindailo, mahi nomutima weliola talei vakuenyi ngatyina ovanene vali ku onwe.” (Fili. 2:3) Inkha tutala vakuetu ngatyina ovanene vali ku onthue, kamatulieleka navo mokonda younongo wetu ine ovipuka tuvila okulinga, mahi matuvehambukilwa. Haunene matuhambukwa unene inkha ovakuatate ovo, vaundapesa ounongo wavo opo vankhimaneke Siovaa. Tupu inkha ovakuatate nonomphange vevila okulinga ovipuka, navo vaendela monondongwa mbo omu apositolu Paulu, na vakuavo mavatale kovituwa viavo oviwa. Mokonda yotyo atuho atueta ombembwa newaneko mewaneno.

 9. Oityi tuesukisa okulinga opo tuhalwe onkhi ovakuatate nonomphange?

⁹ Opo tuhalwe onkhi ovakuatate vetu nonomphange tuesukisa okupola pokati, nokunoñgonoka okuti ovipuka vimwe katuvivili umwe okuvilinga. Inkha tulipaka koututu, kamatusoko okuti ovipuka tulinga viavilapo vali kuevi vakuetu valinga. Mahi matutale ku vakuetu, atulilongesilako ovipuka ovinyingi oviwa. Mongeleka, inkha mewaneno muna omukuatate ulinga nawa omalongomona, opo tuhemulwe onkhi tupondola okumupula oñgeni afuiika omalongomona ae. Inkha mewaneno muna omphange umwe uteleka nawa, tupondola okupopia nae opo etulongese. Iya inkha umukuendye mahi okulinga oupanga na vakuenyi tyikupuiya, upondola okupopia nomukuatate umwe una ounongo wokulinga oupanga, ekukuateseko. Ankho tulinga ovipuka ovio, kamatulu onkhi ovakuatate nonomphange, mahi matulilongesila unene kuvo.

10. Ovitateka patyi Gideau akalele navio?

¹⁰ Tutalei etyi tyaendele na Gideau omulume umwe womuhoko wa Manasesi, novalume vomuhoko wa Efalaii. Huku wakuatesileko Gideau novalume 300 okuluisa onondyale mbae. Otyipuka otyo ankho tyipondola okulingisa Gideau okukala nomalityindailo. Mahi ovalume vo momuhoko wa Efalaii avaende ku Gideau, avehemupandula mahi avahimbika okumupopia omapita. Ankho vanumana mokonda Gideau keveihanene opo akalwise navo onondyale mba Huku. Ovalume ovo, ankho vahanda ovanthu vankhimaneke omuhoko wavo, avalimbuako okuti Gideau ankho oe wesukisa okupandulwa mokonda wasukukisa enyina lya Huku nokuayakulila ovanthu va Huku. — Juíz. 8:1.

11. Oñgeni Gideau akumbululile ovalume vo momuhoko wa Efalaii?

¹¹ Nomutima weliola Gideau evekumbulula: “Oityi nalinga tyelifwa netyi onwe mualinga?” Gideau wahinangelesile ovalume vana, okusoka oñgeni Siovaa evekuatesileko okukala novipuka ovinyingi. Mokonda yotyo, ovalume vana “avatulu omutima.” (Juíz. 8:2, 3) Mokonda ankho Gideau welikondola koututu, akuatesako ovanthu va Huku okukala nombembwa.

12. Oityi tulilongesila kova Efalaii noku Gideau?

¹² Oityi tulilongesila kehipululo eli? Kova Efalaii tulilongesilako okuti, katupondola okuovola okunkhimanekwa na vakuetu, una okunkhimanekwa o Siovaa Huku. Ononkhalamutwe mbonombunga novakulu vomawaneno navo vapondola okulilongesila ku Gideau. Inkha omukuatate umwe kapandele etyi mualinga, mupondola okuovola okunoñgonoka oityi asokela ngotyo. Tupu mupondola okupandula omukuatate oo ovipuka oviwa ehole okulinga. Tupu muesukisa okulikondola koututu, ine okuliola omutima, haunene inkha omukuatate oo wapengesa umwe. Hahe vali okukala nombembwa tyipona okuovola okulekesa kovanthu okuti tuaviukisa.

13. Ovitateka patyi Ana akalele navio? Iya oñgeni akoleleyile?

¹³ Pahe tusokei kuetyi tyaendele na Ana. Ana ankho wanepwa no mu Levita umwe utiwa o Elkana iya ankho umuhole unene. Mahi tupu Elkana ankho una omukai omukuavo utiwa o Penina. Elkana ankho uhole vali Ana tyipona Penina mahi, “Penina ankho una ovana, mahi Ana utupu ovana.” Mokonda yotyo Penina ankho, “ulinga unene omukuele” Ana. Oñgeni otyo tyakalesile Ana? Ombimbiliya yati: ‘Ana ankho ulila unene atee umwe ankho kali.’ (1 Sam. 1:2, 6, 7) Ombimbiliya kaipopi okuti na Ana ankho ulinga omukuele Penina. Oityi Ana alingile? Ana wapopilile Siovaa atyiho tyili mombungo yae, nonthumbi yokuti Siovaa memukuatesako. Okuti Penina wayekeleko okukuela Ana? Ombimbiliya kaityipopi. Mahi etyi twii okuti Ana walingile ononkhono opo atualeko nombembwa na Penina. Ombimbiliya yati: “Otyipala tyae atyihalekesa vali okuti wasoya.” — 1 Sam. 1:10, 18.

14. Oityi tulilongesila ku Ana?

¹⁴ Oityi tulilongesila ku Ana? Inkha umona okuti pena umwe uhanda okulilolela no ove, hinangela okuti etyi upondola okulinga tyitei ku ove. Wehelilolele nae. Wehemukondolele otyivi ekulinga, ovola okukala nombembwa nae. (Loma 12:17-21) Omunthu oo upondola okuhapiluluka mahi no ngotyo ove mokala nombembwa nehambu.

15. Oityi Apolu na Paulu ankho vena tyelifwa?

¹⁵ Pahe matulilongesa konthele yomulongwa Apolu, nomu apositolu Paulu. Aveho ankho vanoñgonoka nawa Ombimbiliya. Aveho ankho veiwe okuti valongesa nawa. Tupu aveho vakuatesileko ovanthu ovanyingi okukala ovalongwa. Mahi ankho kavelitale ngonondyale.

16. Ku ove Apolu ankho omunthu patyi?

¹⁶ Apolu “watyitilwa ko Alesandiliya” epunda-umbo limwe ankho liankhimana unene pomuvo wono apositolu mokonda ankho muna onosikola ononene. Ankho ulongesa nawa tupu ankho “wanoñgonoka nawa Ovihonekwa.” (Ovil. 18:24) Etyi Apolu akala omuvo umwe mo Kolindu ovakuatate ngae vahumbapo vali tyipona vakuavo, atee umwe noku apositolu Paulu. (1 Kol. 1:12, 13) Okuti hamwe Apolu ankho ukahi nokuyapula ovakuatate? Au. Mokonda etyi atunda ko Kolindu, Paulu emuhonekela opo akondoke vali ko Kolindu. (1 Kol. 16:12) Inkha Apolu ankho ukahi nokuyapula ewaneno ñgeno Paulu katile akondoke vali mo Kolindu. Naina Apolu ankho waundapesa ounongo wae, opo aivise onondaka onongwa nokupameka ovakuatate. Tyili Apolu ankho weliola omutima. Mongeleka etyi Pilisila na Akila ‘vemuhangununina vali nawa ondyila ya Huku’, Ombimbiliya kaipopi okuti wanumanene. — Ovil. 18:24-28.

17. Oñgeni Paulu atuaileko nombembwa?

¹⁷ Apositolu Paulu ankho wii nawa ovilinga oviwa Apolu alinga. Mahi ankho kemulu onkhi nii kasokele okuti ovakuatate mavasoko okuti Apolu ukahi vali nawa tyiponae. Tyina tutanga omikanda ahonekela ewaneno lyo Kolindu tumona okuti, Paulu weliola omutima iya wapola pokati. Tyihe-otyo vala tyina ovakuatate, ankho vapopia okuti “ame ndyiwa Paulu”, ngwe ankho kahambukwa mahi uvekuatesako okunoñgonoka okuti wesukisa okunkhimanekwa o Siovaa na Sesusi Kilisitu. — 1 Kol. 3:3-6.

18. Ngetyi tyipopia 1 Ova Kolindu 4:6, 7, oityi tulilongesila ku Apositolu Paulu noku Apolu?

¹⁸ Oityi tulilongesila ku Apositolu Paulu noku Apolu? Tulilongesila okuti, tuesukisa okuundapa unene movilinga vya Siovaa nokukuatesako ovanthu okumbatisalwa. Tupu tuesukisa okunoñgonoka okuti atyiho tuvila, tukuateswako na Siovaa. Tupu tulilongesilako okuti, inkha tuna ovilinga mewaneno, tuesukisa okulinga ononkhono mbokukuatesako ewaneno okukala nombembwa. Tuhambukwa unene tyina tumona okuti ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo, vetukuatesako okulikuata okapandi, nokukala nombembwa. Vetyilinga tyina vetupakaila-mo nonondongwa mbatunda mo Mbimbiliya. Kavelilekesa ngatyina vavilapo vali ku onthue mahi vakuatesako aveho okutavela Sesusi nokumuhetekela! — Tanga 1 Ova Kolindu 4:6, 7.

19. Oityi kese umwe esukisa okulinga? (Tupu tala okakasa kati “Uhalingise Ovakuatate Okulilolela.”)

¹⁹ Kese umwe pu onthue Siovaa wemuavela ounongo wokulinga otyipuka tyimwe. Onthue tuesukisa okuundapesa ounongo oo pala ‘okuundapela vakuetu.’ (1 Pet. 4:10) Mahi pamwe tupondola okusoka okuti ovipuka tulinga ovitutu, kavisilivilale. Tuesukisa okuhinangela okuti ngetyi tyesukisa omuti wike-wike opo omunthu atunge otyivo ine otyitunge, tupu ovipuka ovitutu tulinga ovio mavikuatesako ewaneno okukala nombembwa newaneno. Tulityilikei okalolela momutima. Tutualeiko okukuatesako ewaneno okukala nombembwa newaneko. — Efe. 4:3.