Oñgeni Molambela Motyitateka Tyokusoya?

“Muhakalei notyiho nonthiki yamuhuka, mokonda onthiki yamuhuka maikala notyiho tyayo.” — MATEUSI 6:34.

Otyo tyihangununa-tyi? Okukala notyiho katyapengele. Nongotyo, hatyiwa okusukalala unene novipuka mavikamoneka muhuka. Linga ononkhono mbokuhakala notyiho.

• Okukala tyasoya tyipondola okueta otyiho. Moluotyo, linga ñgana: Tete nonoñgonoka okuti katutyivili okuhakala notyiho. Okusoka unene kovipuka uhevili okutetulula tyipondola vala okuvilisapo okukala notyiho. Vali, nonoñgonoka okuti pamwe ovipuka usukalala unene navio, hapeho mavimoneka.

‘Ounongo wo keulu . . . wapola pokati.’ — TIAKU 3:17.”

Otyo tyihangununa-tyi? Uhakevelele apeho vakuenyi valinge vala etyi tyaviuka. Lityilika okukevelela ovipuka ovinyingi kuove muene noku vakuenyi.

• Kala omunthu wapola pokati iya onoñgonoka okuti tyilinge ove ine ovakuenyi, okulinga ovipuka pena apa muoyela. Tyina ulinga ngotyo, utepulula kotyiho tyove nokotyiho tya vana veli ponthele yove. Tyihe otyo vala, apeho kala omunthu wokuyola-yola. Tyina uyola, alo umwe tyina otyipuka tyimwe tyapenga, tyipondola okukukuatesako okuhakala notyiho.

“Omunthu upunga ovipuka, wapoleya omutima.” — PROVÉRBIOS 17:27.

Otyo tyihangununa-tyi? Omalusoke ehekahi nawa apondola okunyona onkhalelo yove yokusoka nomatokolo ove. Ngotyo linga ononkhono mbokukala tyahiliya.

• Imbuka oityi tyikusoyesa iya tala nawa onkhalelo ukala. Mongeleka, tyina wamakala tyasoya, tala nawa omalusoke ove, iya alo umwe upondola okuvihoneka pomukanda umwe. Tyina utala nawa onkhalelo ukala, motyivili okulambela motyitateka tyokusoya. Tyihe otyo vala, soka oñgeni molityilika ovipuka vikusoyesa. Inkha kutyivili iya nongotyo utualako okukala tyasoya, hamwe una okuonganeka nawa ovilinga viove nomuvo wove.

• Tala ovipuka monkhalelo onkhuavo. Pamwe etyi tyikusoyesa, hamwe katyisoyesa omunthu omukuavo. Mahi otyo tyitei konkhalelo munthu na munthu atala otyitateka. Soka kovipuka evi:

  1. Uhasoke okuti omunthu umwe walingila tyawina otyipuka tyimwe. Mongeleka, tyina mukahi nokukevelela tyimwe, umwe upondola okukulambela ponthele. Inkha usoka okuti omunthu oo utupu onthilo navakuavo, otyo tyipondola okukusoyesa. Hatyiwa okusoka okuti omunthu oo walinga vala ngotyo mokonda hamwe ketyimuene iya ankho kahande okukunumanesa?

  2. Tala ovipuka monkhalelo ikahi nawa. Hamwe upondola okukevelela unene mosipitali opo uhakulwe ine motyipale tyono aviau. Inkha uundapesa nawa omuvo oo opo utange omukanda umwe, nokulinga ovipuka vimwe viokovilinga ine hamwe okutala onomesase uhenetange, tyipondola okukukuatesako okuhakala tyasoya.

  3. Tala ovipuka monkhalelo ikahi nawa. Lipula okuti: ‘Okuti etyi matyikala otyitateka otyinene muhuka ine osimanu maiya?’ Tala nawa oñgeni ovitateka ovinene vielikalela novitutu.

“Ovipuka aviho vilingwe monkhalelo yaviuka nokuaongana nawa.” — 1 OVA KOLINDU 14:40.

Otyo tyihangununa-tyi? Hetekela okuonganeka nawa omuenyo wove.

• Otyiwa okuonganeka nawa omuenyo wetu. Otyipuka tyimwe tyipondola okulingisa omunthu okuhaonganeka nawa ovipuka, atyimukalesa tyasoya ine okunumana, okuyeka ovipuka opo ha evilinge monthiki onkhuavo. Inkha ulinga ngotyo, mokala novilinga ovinyingi momuvo wike. Okuti upondola okuhetekela okulinga ovipuka evi?

  1. Linga o programa ikahi nawa iya olingi ononkhono mbokuilandula.

  2. Lityilika otyituwa tyikulingisa okuyeka ovipuka onthiki onkhuavo.

“Hahe vali okupululukua-po katutu, tyipona okuundapa unene olambesa, okuhatekela momphepo.” — ECLESIASTES 4:6.

Otyo tyihangununa-tyi? Ovanthu vokuatyiliya unene okuundapa kavetyivili okutala ouwa utundilila “kovilinga viavo vivali.” Kavakala nomuvo nononkhono mbokupola ouwa kovilinga viavo.

• Tala ovilinga nonombongo monkhalelo yapola pokati. Okukala nonombongo ononyingi katyilekesa okuti omunthu makala vali nehambu ine okuhakala tyasoya. Tyotyili, otyo tyelikalela unene. Eclesiastes 5:12 ipopia okuti “olumono lwa una wamona kalumukualesa nolumphoki.” Ngotyo linga ononkhono mbokuhambukilwa etyi una.

• Ovola omuvo wokupululukuapo. Inkha ulinga ovipuka uhole, otyo tyipondola okukukuatatesako okuhakala notyiho. Mahi lunguka. Otyi- talukiso tyihakala omuvo omunyingi, ngetyi okutala otelevisau, hamwe katyikukuatesako okufinda otyiho.

• Undapesa onokomputadole monkhalelo yapola pokati. Lityilika okukala omuvo omunyingi nokutanga ono mesase, novipuka ovanthu vapaka mo internete. Inkha katyesukisile, linga ononkhono mbokuhatale ovipuka viokovilinga tyina uhekahi nokuundapa.

“Okuhataika pala okunana monongolo, tyieta ouwa uhehi.” — 1 TIMOTIU 4:8.

Otyo tyihangununa-tyi? Okuhataika apeho, tyikuatesako okukala nekongoko likahi nawa.

• Linga ovipuka vieta ekongoko. Okuhataika tyipondola okukuatesako okukala nehambu nokukalesa nawa olutu luove tyina pamwe ukala tyasoya. Lia ovikulia vikongokesa, tupu lityilika okukala omuvo omunyingi tyihali. Tupu tyakolela unene okupululukwa-po nawa.

• Lityilika ovituwa ovivi vipondola okukukalesa tyasoya ngetyi okusipa, nokupuena omapangwe, nokunwa unene. Ovituwa ovio visoyesa vala mokonda vipaka ekongoko liove motyiponga iya alo umwe onombongo mbove.

• Inkha ulitehelela okuti wasoya unene, ovola ondotolo ikukuateseko. Uhakale nohonyi yokuovola ovanthu vapondola okukuatesako opo ufinde okusoya.

‘Talei nawa ovipuka viesukisa vali.’ — OVA FILIPU 1:10.

Otyo tyihangununa-tyi? Tala nawa ovipuka una okulinga tete iya viakolela vali.

• Ovipuka uhanda okulinga, vihoneka pomukanda. Otyo matyikukuatesako okutala kovipuka viakolela vali. Motyivili okuimbuka ovipuka una okulinga vala monthiki onkhuavo, ovipi una okuavela omunthu omukuavo opo evilinge iya tupu ovipi upondola okunyima-po.

• Mokueenda kuosimanu, honeka oñgeni uundapesa omuvo wove. Ovola ononkhalelo mbokuundapesa nawa omuvo wove. Tyina utyivila okuyunga nawa omuvo wove, kumakala novipuka ovinyingi pala okuvilinga momuvo uhehi.

• Ovola omuvo wokupululukuapo. Alo umwe inkha okamuvo kehehi, otyo tyipondola okukukuatesako unene okuhakala tyasoya.

“Otyiho tyiihamesa omutima womunthu, mahi ondaka ikahi nawa ihambukiswa omutima.” — PROVÉRBIOS 12:25.

Otyo tyihangununa-tyi? Onondaka mbukahi nawa mbomunthu unoñgonoka oñgeni ulitehelela, mbupondola okukukuatesako opo ulitehelele nawa.

• Tomphola na umwe wayumba onthumbi, unoñgonoka oñgeni ulitehelela. Omunthu upondola okukukuatesako okutala ovipuka monkha- lelo onkhuavo ine okufinda otyitateka monkhalelo ankho uhakevelela. Okupopila vakuenyi onkhalelo ilitehelela, tyipondola okukukuatesako okulitehelela nawa.

• Avela mukuenyi ovilinga vimwe ankho ulinga opo ekukuateseko.

• Inkha umwe muundapa nae ukulinga tyimwe tyikusoyesa ine tyikunumanesa, soka oñgeni upondola okulambela motyitateka otyo. (Provérbios 17:27) Inkha otyo katyitavela, hamwe otyiwa okuyekapo okukala noupanga nomunthu oo.

“Vena ehambu ovo vana vetyii okuti vesukisa okuhongolelwa na Huku.” — MATEUSI 5:3.

Otyo tyihangununa-tyi? Mokonda tuvanthu, onthue katuesukisile vala omuvalo, nokulia, nondyuo tupondola okukala. Onthue tuesukisa okulongeswa na Huku. Opo tukale nesuko olio, onthue tuesukisa okunoñgonoka okuti tuna esuko olio iya atulingi tyimwe opo tupameke oupanga wetu na Huku.

• Okulikuambela ku Huku tyipondola okukukuatesako unene. Siovaa ukukonga opo ‘upakule otyiho tyove kwe, mokonda ngwe wesuka no ove.’ (1 Petulu 5:7) Okulikuambela nokusoka kovipuka oviwa, tyipondola okukukuatesako okulitehelela okuti una ombembwa momutima. — Ova Filipu 4:6, 7.

• Tanga ovipuka vikufueneka ku Siovaa. Onondongwa mbuli momukanda ou, mbapolwa mo Mbimbiliya, omukanda wahonekwa opo utukuateseko okupameka oupanga wetu na Siovaa. Ombimbiliya tupu itukuatesako okukala “nenoñgonoko nonondunge.” (Provérbios 3:21) Oityi uhatangela Ombimbiliya? Omukanda wa Provérbios ukahi nawa pala okuhimbika.