Okuti Sesusi Wankhila Umwe Ononkhali Mbange?

MO Mbimbiliya muna onongeleka mbovanthu ovanyingi velitehelele ngonthue. (Tia. 5:17) Mongeleka, onthue tunoñgonoka nawa onkhalelo Paulu ankho elitehelela etyi ahoneka onondaka tuvasa mu Ova Loma 7:21-24, mbati: “Tyina nahanda okulinga etyi tyaviuka, mu ame muna etyi tyapenga. . . . Pahe ndyimunthu patyi!” Okunoñgonoka okuti ovaumbili ovakuatyili va Siovaa nga apositolu Paulu navo valuile neyembelo liokulinga ovivi, tyitupameka unene.

Tupu Paulu wapopile onkhalelo onkhuavo ankho elitehelela. Mu Ova Galata 2:20 wapopia nonthumbi okuti Sesusi ‘wakala noluembia nae, aave omuenyo wae mokonda yae.’ Okuti no ove ongotyo ulitehelela? Hamwe, mahi pamwe tyipuiya okukala nonthumbi oyo.

Tyina omunthu elitehelela okuti kasilivila mokonda yononkhali alingile kohale, pamwe tyimupuiya okutavela okuti Siovaa umuhole iya wemuevela. Tupu tyimupuiya unene okutala otyilikutila tyeyovo ngatyina otyiawa tyakolela apewa. Okuti Sesusi uhanda tukale nonthumbi yokuti otyilikutila tyeyovo otyiawa vetuavela? Inkha ongotyo, oityi tyipondola okutukuatesako okukala nonthumbi oyo? Pahe matukumbulula omapulo oo.

Sesusi uhanda kese umwe pu onthue akale nonthumbi yokuti otyilikutila tyeyovo otyiawa emuavela. Omokonda yatyi tupopila ngotyo? Nkhele soka ku etyi tyivasiwa mu Luka 23:39-43. Ehipululo olio lipopia konthele yomulume umwe ankho wapapelua momuti wemone kumwe na Sesusi. Omulume oo aimbuka okuti ankho wapengesa. Otyipuka alinga ankho otyivi unene. Oñgeni tutyii? Omokonda yonkhalelo aipawa. Ankho wasukalala unene, iya apopila Sesusi okuti: “Nthyinangele tyina wamanyingila Mouhamba wove.”

Oityi Sesusi alingile? Soka oñgeni Sesusi tyemuihamene etyi alinga ononkhono mbokuleuka opo atale komulume oo. Namphila ankho eihamenwa unene, mahi elimemetela okuyola iya emupopila okuti: “Tyotyili, ame hono ndyikupopila okuti: Ove mokakala na ame Momphangu Yombembwa.” Sesusi ankho upondola vala okumuhinangelesa okuti “Omona womulume [weya] . . . opo ayovole ovanthu ovanyingi.” (Mat. 20:28) Mahi nokankhenda emupopila okuti otyilikutila tyeyovo o pala-e. Walekesa okuti ankho uhanda okukala epanga liae etyi aundapesa onondaka “ove” “na ame.” Tyihe-otyo vala, Sesusi emupopila okuti makakala momphangu yombembwa pano pohi.

Tyayandyuluka nawa okuti Sesusi ankho uhanda omulume oo akale nonthumbi yokuti otyilikutila tyeyovo matyimukuatesako. Pahe soka: Sesusi welitehelele ngotyo nomulume oo ondingavivi wahakalele nomphitilo yokuumbila Huku. Okuti ha ngotyo atala omuumbili wa Huku wambatisalua welivela ononkhali mbae? Ngotyo, oityi matyitukuatesako okukala nonthumbi yokuti Sesusi wankhila onthue namphila tualingile ononkhali?

Ovilinga viokuivisa viakuatesako Paulu okuimbuka okuti Sesusi wemunkhila. Ñgeni ngotyo? Paulu wati: “Ame ndyipandula Kilisitu Sesusi Tatekulu yetu, una wandyavela epondolo, mokonda wanthala okuti ndyimukuatyili amphe otyilinga tya Huku, namphila ankho ndyipopia omapita Huku nokumonesa ononkhumbi ovanthu vae, nokuatomba ovanthu.” (1 Tim. 1:12-14) Otyilinga Sesusi apele Paulu, tyemukuatesileko okukala nonthumbi yokuti Sesusi una okankhenda, umuhole iya wemuyumba onthumbi. Tupu Sesusi wetuyumba onthumbi mokuavela kese umwe pu onthue otyilinga tyokuivisa. (Mat. 28:19, 20) Okuti ovilinga viokuivisa nonthue vipondola okutukalesa nonthumbi yokuti Sesusi wetunkhila?

Alberto wakalele omanima ehungi po 34 tyapolwa mewaneno. Wati: “Apeho ankho ndyihinangela ononkhali mbange. Mahi tyina ndyikahi movilinga viokuivisa ndyilitehelela okuti ngetyi alingile apositolu Paulu, tupu Sesusi wampha ovilinga viokuivisa. Olusoke olo, lunkhuatesako okutula omutima, nokuhinangela ovipuka oviwa ndyina momuenyo, netyi mandyikapewa komutwe wandyila.” — Sal. 51:3.

Etyi Allan ehenenoñgonoke otyili, ankho ongangala iya ankho omukalavi unene. Wati: “Apeho ndyihinangela ovipuka ovivi nalingile ovanthu. Iya otyo pamwe tyinthyoyesa unene. Mahi ndyipandula unene Siovaa etyi ayeka omunthu nga ame okukapopila vakuavo onondaka onongwa. Tyina ndyimona onkhalelo ovanthu vakala tyina ndyivepopila onondaka onongwa, ndyihinangela okuti Siovaa una ohole. Ndyisoka okuti Siovaa ame ekahi nokuundapesa opo akuateseko vana vena ovitateka ngevi nali navio.”

Tyina tukahi movilinga viokuivisa, ngotyo tukahi nokuundapesa nawa ononkhono mbetu tupu tusoka monkhalelo yaviuka. Ovilinga viokuivisa vitukalesa nonthumbi yokuti Sesusi una okankhenda, utuhole iya utuyumba onthumbi.

Tyina nkhele ouye wa Satanasi uhenehanyue-ko, pamwe matulitehelela omapita mokonda yononkhali tualingile kohale. Oityi matyitukuatesako okuluisa omalusoke oo?

Jean apeho ulitehelela omapita mokonda yovipuka ovivi alingile pu etyi ankho omuhikuena. Ankho ukahi mphai mondyila, mphai mohika. Mahi wapopia okuti: “Otyipuka ndyihole unene, okunoñgonoka okuti ‘Huku omunene vali tyipona omitima vietu.’” (1 Suau 3:19, 20) Nga Jean, nonthue tupondola okutula omutima tyina tuamaimbuka okuti Siovaa na Sesusi vetyii okuti onthue tuvakuankhali. Hinangela okuti Siovaa na Sesusi kavaavelele otyilikutila tyeyovo ovanthu vehena onkhali. Otyilikutila tyeyovo, tyapewa ovanthu ovakuankhali velivela. — 1 Tim. 1:15.

Onthue matukala nonthumbi yokuti Sesusi wankhila ononkhali mbetu tyina tuamalingi ovipuka evi vivali: (1) Okusokolola nawa konkhalelo Sesusi atekulile ovanthu ovakuankhali. (2) Okulinga atyiho tuvila opo tufuisepo nawa ovilinga viokuivisa. Mokulinga ovipuka ovio, matukala nonthumbi Paulu ankho ena etyi apopia onondaka ombu: “[Sesusi] wakala noluembia na ame, aave omuenyo wae mokonda yange.”