Watuaileko Namphila Ankho Asoyeswa

 1. Omokonda yatyi ovanthu mo Siloo ankho vanumana nokulila?

SAMUELE ankho wanumana ko Siloo. Ankho ongatyina mepundaumbo olio mueyula ononkhuka. Omaumbo eñgapi ankho ekahi nokulila mokonda yovohe, novalume, novana nonomphange mavahakondoka vali keumbo? Tutyii okuti omafualali 30.000 ova Isilayeli aipaelwe etyi valwa nova Filisteu, iya ankho palamba vala katutu etyi omafualali 4.000 aipaelwa movilwa ovikuavo.​—1 Sam. 4:1, 2, 10.

2, 3. Ovipuka patyi vikundisa vialingilwe mo Siloo?

² Ovio oviponga vimwe vala puevi viaendeleko. Omunene-nakwa Eli ankho una ovana vevali onondingavivi, Hofeni na Fineia vatundile ko Siloo notyikasa tyikola tyomphango. Otyikasa otyo ankho tyikala mondyuo yefendelo​—ondyuo ikahi ngekaka​—ankho otyilekeso tya Huku. Mahi ovanthu avatuala Otyikasa tya Huku kovilwa ankho vasoka okuti matyiveamena avafindi ovilwa. Mahi ova Filisteu avaipaa Hofeni na Fineia avatyindipo otyikasa tyomphango.​—1 Sam. 4:3-11.

³ Otyikasa Tyomphango tyakala omanima omanyingi mekaka lia Huku ko Siloo. Pahe ankho katyimo vali. Etyi omunene-nakwa Eli eiva onondaka ombo ankho una omanima 98, atoko kotyipundi ankhi. Omukuekai wae, omuhepe monthiki oyo nae ankhi pokukutula. Etyi ehungi kokunkhia ati: “Omunkhima watunda mo Isilayeli.” Moluotyo o Siloo kamaikala vali ngetyi ankho ikahi.​—1 Sam. 4:12-22.

 4. Oityi matulilongesa mo kapitulu aka?

⁴ Oñgeni Samuele akala etyi eiva ovipuka ovio visoyesa unene? Okuti matualako nekolelo liae liokukuatesako ovanthu vaihamenwa nokuhapandelwe vali na Jeova? Hono atuho tupondola okuvasiwa novitateka viepuiya nokusoyesa vilola ekolelo lietu. Mahi, tutalei etyi tupondola okulilongesila ku Samuele.

5, 6. Oityi Ombimbiliya ipopia konthele yomuvo womanima 20, iya oityi ankho Samuele alinga?

⁵ Okuhimbikila apa, Ombimbiliya kaipopi vali konthele ya Samuele mahi ipopia vali konthele Yotyikasa, okulekesa oñgeni ova Filisteu vamoneswa ononkhumbi mokonda yokuatyindapo otyikasa nokutyikondola kononkhono. Etyi ehipululo liawana vali okupopia konthele ya Samuele ankho palambale omanima 20. (1 Sam. 7:2) Oityi alinga mokueenda kuomanima oo? Ombimbiliya itupopila tyo.

⁶ Yapopia okuti etyi omanima oo ehenehimbike, “Samuele ankho utualako okupopia nova Isilayeli aveho.” (1 Sam. 4:1) Ehipululo liapopia okuti konyima yomuvo oo Samuele watuaileko okutalelapo omapundaumbo etatu o Isilayeli, okuliseta nao kese enima pala okuviyula ovanthu nokutetulula ovitateka. Konyima akondoka kepundaumbo liae ko Ramaa. (1 Sam. 7:15-17) Tyimoneka nawa okuti Samuele apeho ankho una ovilinga ovinyingi, mokueenda kuomuvo oo womanima 20.

7, 8. (a) Onondaka patyi mbeyovo Samuele apopila ovanthu konyima yomanima 20 ovilinga ovinene? (b) Oñgeni ovanthu valinga etyi vapopilwa na Samuele?

⁷ Omaundalelapo novivi ankho vilingwa novana va Eli vianyonene unene ekolelo liovanthu. Ovanyingi mokutala vakondoka okufenda ovikahuku. Etyi palamba omanima omakwi evali ovilinga ovinyingi, Samuele apopila ovanthu onondaka ombu: “Inkha muakondoka nomutima auho ku Jeova, polei pokati kenyi ovikahuku viovilongo umbilei vala Jeova, iya Jeova memuyovola ko ova Filisteu.”​—1 Sam. 7:3.

⁸ “Ova Filisteu” ankho veyele ova Isilayeli. Omafualali ova Isilayeli ankho afindwa nomafualali ova Filisteu, iya ova Filisteu ankho vasoka okuti mavatualako okumonesa ononkhumbi ovanthu va Huku avahalingwa natyike. Mahi, Samuele apopila ova Isilayeli okuti ovipuka mavipiluluka vala inkha vakondoka ku Jeova. Okuti vahanda okulinga ngotyo? Vayekepo ovilolo viavo “avahimbika okufenda vala Jeova” iya otyo atyihambukiswa unene Samuele. Samuele aonganeka ovanthu ovanyingi ko Mispaa, mepundaumbo lio nomphunda kokulio kwo Jelusalei. Ovanthu aveliongiya avakala tyihali okulekesa okuti velivela etyi vafenda ovilolo.​—Tanga 1 Samuel 7:4-6.

 9. Ova Filisteu omphitilo patyi vamona, iya oityi ovanthu va Huku valinga?

⁹ Mahi, etyi ova Filisteu vetyiiva okuti veliongiya avasoko okuti oyo omphitilo ongwa. Avatumu omafualali ko Mispaa opo vakaipae ovafendi va Jeova. Ova Isilayeli aveivi ovita ovio vikahi popepi. Nokuatila owoma avapopila Samuele eveitileko ku Jeova. Samuele etavela tupu avalingi ovilikutila. Etyi vekahi nokulinga otyinipo otyo tyikola, omafualali ova Filisteu aaluisi ova Isilayeli ko Mispaa. Jeova akumbulula elikuambelo lia Samuele, okulekesa okuti wanumana. ‘Monthiki oyo Jeova aetela ova Filisteu omutitimo wayuela unene.’​—1 Sam. 7:7-10.

10, 11. (a) Omokonda yatyi omutitimo Jeova aetela omafualali ova Filisteu ankho welikalela? (b) Ovilwa viahimbikila mo Mispaa viaeta tyi?

¹⁰ Okuti ova Filisteu ankho vekahi vala ngovana vakahatekela kovo ina tyina veiva omutitimo? Au, ankho ovanthu vamwe vapama vetyiliya ovilwa. Mahi, omutitimo oo tyafuile ankho welikalela unene novipuka vei. Okuti ankho “omuyuelo” vala womutitimo omunene wevetumphulula? Okuti eulu ankho litupu omakaka etyi kueivala omutitimo ine watundilila monomphunda, auvengwangwanesa? Ovalume vo Isilayeli avatundu mo Mispaa, aveveluisa, okuvetaata otyikambo otyile okuenda nokoutakelo wo Jelusalei.​—1 Sam. 7:11.

¹¹ Ovilwa ovio viaeta epiluluko enene movanthu va Huku. Ova Filisteu kavaluisile vali ova Isilayeli momuvo Samuele akala omukoyesi. Katutu-katutu, omapundaumbo ankho vapunda aakala vali ovanthu va Huku.​—1 Sam. 7:13, 14.

12. Oityi tyilekesa okuti Samuele “walinga nouviuki,” iya ovituwa patyi viemukuatesako okulinga etyi tyaviuka?

¹² Omanima omanyingi konyima, apostolu Paulu wapopia Samuele kumwe novauli novakoyesi okuti “valinga ouviuki.” (Heb. 11:32, 33) Samuele wakuatesileko ovanthu okulinga etyi tyaviuka komaiho a Huku. Ovilinga via Samuele viaendele nawa mokonda ankho ukevela noumphua-lundo ku Jeova, okulinga ovilinga viae nekolelo, namphila ankho asoyeswa. Tupu walekesile otyituwa tyokupandula. Etyi Jeova ayovola ovanthu ko Mispaa, Samuele aikipo emanya opo ova Isilayeli vahinangeleleko oñgeni Jeova eveyovola.​—1 Sam. 7:12.

13. (a) Ovituwa patyi tuesukisa okukala navio inkha tuhanda okuhetekela Samuele? (b) Onalupi ove usoka okuti omuwo waviuka wokukala novituwa ngo via Samuele?

¹³ Okuti noove uhanda ‘okulinga ouviuki’? Inkha otyo uhanda, otyiwa okulilongesila kovituwa via Samuele oumphua-lundo, nokuliola omutima, nokupandula. (Tanga 1 Pedro 5:6.) Olie puonthue uhahande ovituwa ovio? Otyiwa etyi Samuele akala nokualekesa ovituwa ovio etyi nkhele omukuendye, mokonda etyi ekula viemukuatesako okulamba ovitateka ovinene.

14, 15. (a) Ovipuka patyi visoyesa viaenda momuenyo wa Samuele etyi “akulupa”? (b) Okuti Samuele wakoyesilwe ngetyi tyalingilwe Eli? Hangununa.

¹⁴ Etyi ehipululo liakondoka okupopia Samuele “ankho wakulupa.” Pomuwo opo Samuele ankho una ovana vevali vekula Joele na Abiya, iya ankho wevepa otyilinga tyokumukuatesako pokukoyesa. Mahi ankho havanthu vayumbwa onthumbi opo vapewe otyilinga otyo. Namphila Samuele ankho omukuatyili, ovana vae ankho vaundapesa outumini opo vamonenemo, okuhakala ovaviuki nokutavela okufetwa.​—1 Sam. 8:1-3.

¹⁵ Monthiki imwe, ovakulu vomo Isilayeli avakapopila ombuale Samuele, okuti: “Ovana vove kavekahi nokuendela monondyila mbove.” (1 Sam. 8:4, 5) Okuti Samuele ankho utyii etyi vekahi nokulinga? Ehipululo kalityipopi. Mahi tyelikalela na Eli, Samuele ankho kesukisile okukoyeswa. Jeova wakoyesile Eli mokonda ankho kaviyulile ovana vae valinga ovivi, mokonda ankho wahumba vali ovana vae tyipona Huku. (1 Sam. 2:27-29) Mahi Jeova kavasile natyike otyivi mu Samuele.

16. Oñgeni ovohe vena ovana onomphuki velitehelela, iya oñgeni vapamekwa nongeleka ya Samuele?

¹⁶ Ehipululo kalipopi ohonyi Samuele akala nayo, nokuasukalala ine okuanumana etyi anoñgonoka ovipuka ovivi ovana vae vekahi nokulinga. Ovohe ovanyingi vapondola okusoka oñgeni ankho elitehelela. Ononthiki mbuno mbepuiya ovana ovanyingi kavetavela okulongwa, nokuviyulwa novohe. (Tanga 2 Timóteo 3:1-5.) Ongeleka ya Samuele ipondola okupameka ovohe vavahiwa movitateka ngovio. Samuele kayekele ovituwa ovivi viovana vae vimupilulule. Hinangela okuti namphila ovohe pamwe valonga ovana nokuveviyula mahi atyihehiki komitima viavo, ongeleka yovohe ivepameka unene. Ovohe apeho vena onomphitilo mbokuhambukiswa Tate yavo, Jeova Huku​—Ngetyi tyalingile Samuele.

17. Oityi ovakulu vo Isilayeli vaita ku Samuele iya oñgeni akala?

¹⁷ Ovana va Samuele kavasokele kovitateka omatutu avo nonkhi mavieta. Ovakulu vo Isilayeli vapopila Samuele okuti: “Tuholovonene ohamba itukoyese ngetyi tyikahi omalongo omakuavo.” Okuti otyo vaita tyilekesa okuti vekahi nokumuanya? Samuele ankho ukoyesale ovanthu ovo menyina lia Jeova mokueenda kuomanima omanyingi. Mahi ankho pahe vahanda ohamba opo ivekoyese, kavahande vali omuuli vala nga Samuele. Omalongo omakuavo ankho ena onohamba, ova Isilayeli navo ankho vahanda ohamba! Oityi Samuele alinga? Ombimbiliya yati “komaiho a Samuele otyipuka otyo ankho katyaviukile.”​—1 Sam. 8:5, 6.

18. Oñgeni Jeova apameka Samuele nokuhololola etyi matyieta onkhali yova Isilayeli?

¹⁸ Tala oñgeni Jeova akumbulula etyi Samuele apopia otyitateka otyo melikuambelo, Jeova wati: “Tehelela atyiho elongo likupopila, mokonda ove ahaveko vaanya, mahi ame vaanya ndyikale ohamba yavo.” Ku Samuele etyi Huku apopia tyemukengelela mahi ku Huku Wepondolo Aliho onondaka ombo mbemuihama unene! Jeova apopila omuuli alondole ova Isilayeli okuti etyi vaita matyiveetela ovitateka ovinene. Etyi Samuele etyipopia avatualako okuita okuti: “Au, mahi tuna okutuminwa nohamba.” Samuele atualako okutavela ku Huku yae, alembula ohamba Jeova aholovona.​—1 Sam. 8:7-19.

19, 20. (a) Omononkhalelo patyi Samuele etavela ehongolelo lia Jeova pokulembula Saulu ohamba yo Isilayeli? (b) Oñgeni Samuele atualako okukuatesako ovanthu va Jeova?

¹⁹ Okuti Samuele wetyilingile nokuahahandele ine nokuanumana? Okuti wayekele okuasoya tyinyone omutima wae? Ovanthu ovanyingi ongotyo vakala tyina vavasiwa novitateka ngovio, mahi Samuele hangotyoko alinga. Walembula Saulu aimbuka okuti waholovonwa na Jeova. Avela ombesu Saulu, tyilekesa okuti wemuliepesa nokutavela kohamba omphe. Apopila ovanthu okuti: “Muamona una Jeova aholovona, okuti pena ou elifwa nae pokati kovanthu aveho?”​—1 Sam. 10:1, 24.

²⁰ Samuele watala vali kovituwa viomunthu waholovonwa na Jeova, ahatale koviponyo viae. Konthele yae muene, watalele vali koukuatyili wae mu Huku tyipona eyovo liovanthu vana vahapamene. (1 Sam. 12:1-4) Tupu wafuisapo noukuatyili otyilinga tyae, okuviyula ovanthu va Huku konthele yovitateka mavakala navio mopamphepo nokuveavela ondundo opo vatualeko okukolela mu Jeova. Onondonga mbae mbehika komitima viavo, ovanthu avaiti Samuele elikuambele ku Jeova okuveitilako. Samuele akumbulula okuti: “Katyaviukile kuame okulinga onkhali ku Jeova, mokuyeka okulikuambela ku Jeova okumuitilako, tupu ndyina okumulongesa mondyila ongwa nokuaviuka.”​—1 Sam. 12:21-24.

21. Oñgeni ongeleka ya Samuele ipondola okukukuatesako inkha wanumana mokonda umwe wapewa otyilinga?

²¹ Okuti nthiki imwe wanumanene mokonda yomunthu umwe wapewa otyilinga? Ongeleka ya Samuele ehinangeleso limwe ewa liokuti katupondola okuyeka onkhi ine okunumana vikale momutima wetu. (Tanga Provérbios 14:30.) Huku una ovilinga ovinyingi oviwa nokuhambukiswa pala ovaumbili vae aveho vekolelo.

22. Omokonda yatyi Samuele tete ankho apandela Saulu?

²² Samuele ankho wapanda ovituwa oviwa via Saulu; ankho omunthu ukahi nawa. Ankho omule, omuwa, nokuakola omutima, etyi ehimbika ankho wahiliya, nokuapola pokati. (1 Sam. 10:22, 23, 27) Mahi, ankho utupu vala ovituwa oviwa, tupu ankho una epondolo liokuliholovonena, ine ounongo wokupunga etyi malingi, nokulinga omatokolo ae muene. (Deu. 30:19) Okuti Saulu waundapesile nawa epondolo olio?

23. Ovituwa patyi oviwa Saulu ayekapo, iya oñgeni atualako okulekesa omalityindailo?

²³ Mahi tyina omunthu ahanda okutumina, pamwe kakala vali novituwa oviwa. Kapakalele ehimbwe Saulu ehimbika okukala nomalityindailo. Atokola okuanya etyi Jeova emutuma menyina lia Samuele. Nthiki imwe, Saulu kakevelele, alingi otyilikutila ankho tyina okulingwa na Samuele. Samuele emuviyula unene iya emupopila okuti ouhamba kamautualako okukala mombunga yae. Saulu ehelivele etyi aviyulwa atualako okuhetavela.​—1 Sam. 13:8, 9, 13, 14.

24. (a) Oñgeni Saulu aanya okutavela Jeova movilwa alinga nova Amaleke? (b) Oñgeni Saulu akala etyi aviyulwa, iya etokolo patyi Jeova alinga?

²⁴ Menyina lia Samuele, Jeova apopila Saulu akaluise ova Amaleke. Tupu emutumu okuti una okuipaa ohamba, Agage. Mahi Saulu ahaipaa Agage, apundu ovipako ankho atumwa okuipaa. Etyi Samuele emuviyula, Saulu ehetavela. Keliolele omutima nokutavela okuviyulwa, mahi eliamena nokupopia okuti walinga nawa, ehetavela otyitateka avele onombei movanthu. Etyi Saulu ahanda okuanya okuviyulwa apopi okuti wahupisa ovipuka opo vilingilwe Jeova ovilikutila, Samuele apopi onondaka ombu mbuiwe nawa mbati: “Okutavela otyiwa vali tyipona otyilikutila.” Nomutima wakola Samuele wemuviyula nokumupopila etokolo lia Jeova, okuti: Ouhamba Saulu meupolwa aupewa omunthu ukahi nawa.a​—1 Sam. 15:1-33.

25, 26. (a) Omokonda yatyi Samuele alilila Saulu, iya oñgeni Jeova aviyula omuuli Wae? (b) Onondongwa patyi Samuele apelwe etyi apita keumbo lia Jesse?

²⁵ Samuele wanumanene unene mokonda yetyi Saulu alinga. Wakala otyinthiki atyiho nokulila nokuita opo Jeova emukuateseko. Samuele wamuene ovituwa oviwa Saulu ankho ena, mahi pahe aviho ankho akevelela alinge viahanyauka. Omunthu ankho ei nawa una ovituwa oviwa, pahe watyitukilapo Jeova. Samuele ahahande vali okutala Saulu. Mahi, konyima Jeova aviyula katutu Samuele okuti: “Alo pi mokala nokulia Saulu, tyina ame, naanya akale ohamba yo Isilayeli? Yulisa ombinga yove yomulela, enda. Mandyikutumu ku Jesse omu Mbelei, mokonda povana vae naholovonapo ohamba pala ame.”​—1 Sam. 15:34, 35; 16:1.

²⁶ Ehando lia Jeova kalitei kovanthu ovakuankhali, pamwe vahakala ovakuatyili. Inkha omunthu umwe katualako noukuatyili, Jeova uholovona omukuavo opo alinge ehando Liae. Ngotyo, ombuale Samuele aiyekepo okulila Saulu. Nehongolelo lia Jeova, Samuele wapita meumbo lia Jesse, ko Mbelei, oku anoñgonoka ovana ovawa va Jesse. Mahi omona wotete Samuele amona, Jeova emuhinangelesa okuti uhatale vala kolupe. (Tanga 1 Samuel 16:7.) Konyima, Samuele amono omona omututu vali, David una ankho Jeova aholovona!

27. (a) Oityi tyakuatesako Samuele okutualako okukala nekolelo liapama? (b) Oñgeni ove ulitehela konthele yongeleka ya Samuele?

²⁷ Momanima okuhulila omuenyo wae, Samuele wetyimona nawa okuti etokolo Jeova alinga liokuholovona David opo apinge pu Saulu liaviuka. Saulu wahandele okuipaa David mokonda yonkhi. Tupu ankho wayapuka motyili. David ankho una ovituwa oviwa, omutima wakola, nekolelo, noukuatyili. Ekolelo lia Samuele, konthyulilo yomuenyo wae liapama vali. Wetyimona okuti kutupu natyike tyisoyesa unene Jeova ehevili okuvelula, nokutetulula, ine okutyipilulula atyikala ononkhano onongwa. Konyima Samuele ankhi, asipo ongeleka ongwa yomuenyo mokueenda kuomanima ehungi potyita. Moluotyo ava Isilayeli aveho valilile unene omulume oo wekolelo! Hono, ovaumbili va Jeova otyiwa velipule okuti: ‘Mandyihetekela ekolelo lia Samuele?’