“Vamona” Ovipuka Vialaelwe

 1. Omokonda yatyi otyiwa okusoka kovipuka onthue tuhenemone? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

JEOVA wetuavela otyiawa tyimwe otyiwa. Otyiawa otyo ounongo wokusoka ovipuka tuhenemone. Ounongo oo utukuatesako okukevela ovipuka oviwa maviya komutwe nokupanga etyi matulingi nokulityilika ovitateka. Jeova wii etyi matyiya komutwe iya utupopila ovipuka vimwe onthue tukevelela. Namphila ovipuka ovio katuviete, onthue tupondola okusoka kuvio nokukala nonthumbi yokuti maviya.—2 Coríntios 4:18.

2, 3. (a) Oñgeni olusoke luetu lupondola okutukuatesako? (b) Omapulo patyi matukumbulula monthele ei?

² Tyotyili, pamwe tusoka ovipuka vimwe mavihakamoneka. Mongeleka, omona upondola okusoka okuendela keluviluvi. Tyotyili otyo katyitavela. Mahi Ana, me ya Samuele, ankho usoka kovipuka vitavela okulingwa. Ankho usoka onthiki makala nomona emutuala kondyuo ya Huku opo akaundape novanakwa. Otyo ankho handyoi. Otyo ankho otyipuka atokola okulinga. Pahe soka konthiki Ana aita ku Jeova opo emukuateseko okufuisapo omulao wae. (1 Samuel 1:22) Iya tyina tusoka etyi Jeova alaa okulinga, onthue tukahi nokusoka ovipuka mavikamoneka.—2 Pedro 1:19-21.

³ Ovanthu va Jeova vokohale ankho vasoka komilao viae. Omokonda yatyi ankho valinge ngotyo? Iya omokonda yatyi otyiwa onthue tusoke oñgeni omuenyo wetu maukakala tyina Huku amafuisapo omilao viae?

 4. Omokonda yatyi ankho Abele apondola okusoka okuti ovipuka mavikakala nawa komutwe?

⁴ Abele, omunthu wotete wakalele nekolelo momilao via Jeova. Ankho utyii etyi Jeova apopilile onyoka etyi Andau na Eva valinga onkhali: “Mandyipake oundyale pokati kove nomukai, no pokati kombuto yove nombuto yomukai. Oe mekekumiangula omutwe, iya ove mokemunumata kotyikomeko.” (Gênesis 3:14, 15) Abele ankho ketyii nawa-nawa oñgeni otyo matyimoneka. Mahi ankho usoka unene konthele yetyi Huku apopile. Abele ankho upondola okusoka, ‘Olie makanumatwa nonyoka iya akuatesako vali ovanthu okukala ovaviuki?’ Abele ankho una ekolelo liokuti omilao aviho via Jeova mavifuisuapo iya etyi aava otyilikutila atyihambukiswa Jeova.—Tanga Gênesis 4:3-5; Hebreus 11:4.

 5. Omokonda yatyi ankho otyiwa Enoke okusoka kovipuka maviya komutwe?

⁵ Enoke ankho omulume omukuavo wali nekolelo liapama mu Huku. Ankho ukala pokati kovanthu onondingavivi vapopia “ovipuka vinumanesa” Huku. Mahi Enoke ankho nomutima wakola eivisa ondaka ya Huku. Wapopilile ovanthu okuti Jeova makahanyako onondingavivi. (Judas 14, 15) Oityi tyemukuatesileko okulinga ngotyo? Enoke hamwe ankho usoka oñgeni ouye maukala tyina ovanthu aveho vaumbila Jeova.—Tanga Hebreus 11:5, 6.

 6. Konyima Yombila Onene, Noe hamwe wasokele konthele yatyi?

⁶ Noe wakalele nekolelo mu Jeova, ngotyo ahahanyuako Mombila Onene. (Hebreus 11:7) Iya mokonda yekolelo liae, Noe alingi ovilikutila viovi­nyama ku Jeova. (Gênesis 8:20) Konyima Yombila Onene, ouye aukala vali no­nondingavivi. Nirode ahimbika okutumina, iya ankho uhanda ovanthu vatyitukilepo Jeova. (Gênesis 10:8-12) Mahi ekolelo lia Noe liatuaileko tyapama. Nga Abele, Noe wali nonthumbi yokuti Huku nthiki imwe makamanako onkhali nononkhia. Noe hamwe tupu wasokele komuvo tyina makuhakakala vali ovatumini ovakalavi. Nonthue tupondola okusoka komuvo oo omuwa, pahe uli unene popepi!—Romanos 6:23.

 7. Ovipuka patyi ankho Abraiau na Isake na Jako vakevelela komutwe?

⁷ Abraiau na Isake na Jako tyipondola vasokele kovipuka oviwa maviya komutwe. Jeova walaele okuti ovanthu vomalongo aeho mavakapewa ononkhano onongwa mokonda “yombuto” yavo. (Gênesis 22:18; 26:4; 28:14) Huku tupu wevelaele okuti ombunga yavo maikakala elongo enene iya vapondola okukakala Motyilongo Valaelwe. (Gênesis 15:5-7) Mokonda Abraiau na Isake na Jako, ankho vetyii okuti omilao via Jeova mavikafuisuapo, ankho vapondola okusoka onombunga mbavo ngatyina mbukahiale motyilongo valaelwe. Ngotyo tunde etyi Andau na Eva valinga onkhali, Jeova ukahi nokukuatesako ovaumbili vae vekolelo, okunoñgonoka oñgeni ovanthu mavakala vali tyihena nkhali.

 8. Oityi tyakuatesileko Abraiau okukala nekolelo liapama nokutavela?

⁸ Mokonda ankho Abraiau una ekolelo liapama, etavela ku Jeova namphila ankho tyahapepukile. Abraiau novanthu ovakuavo vekolelo, vasokele komilao via Jeova, namphila viahafuisiluepo mumuvo ankho vena omuenyo. Ombimbiliya yati: “Vevimonena kokule avevitavela.” (Tanga Hebreus 11:8-13.) Abraiau ankho utyii okuti Jeova apeho wafuisilepo omilao viae alingile kohale, ngotyo ankho upondola okukala nonthumbi yokuti omilao aviho via Jeova mavikafuisuapo nawa.

 9. Oñgeni ekolelo lia Abraiau liemukuatesileko okuyumba onthumbi momilao via Huku?

⁹ Mokonda Abraiau wali nekolelo muetyi Jeova emulaele, watuaileko okulinga etyi Jeova ankho emutuma. Mongeleka, watundile meumbo liae mepunda-umbo lio Ur, ahakala vali mepunda-umbo nalike omuvo omunyingi. Abraiau ankho utyii okuti, omapunda-umbo ekahi popepi kamaatualako pala apeho mokonda ankho ovatumini vatyo kavaumbila Jeova. (Josué 24:2) Moluotyo, ankho vakevelela omuvo Jeova makatumina ohi pala apeho. Outumini oo, “epunda-umbo lina elisesu liotyotyili, lialingwa, nokuatungwa na Huku.” (Hebreus 11:10) Abraiau na Abele na Enoke na Noe, na vakuavo ankho vetavela okuti ovanthu mavatutiliswa. Tyina ankho vasoka okukakala apeho meheke limwe ewa, ekolelo liavo mu Jeova ankho litualako okukula nokupama.​—Tanga Hebreus 11:15, 16.

10. Omokonda yatyi ankho otyiwa Sara okusoka kovipuka maviya komutwe?

¹⁰ Omukai wa Abraiau, Sara, ankho una ekolelo momilao via Jeova. Namphila ankho ena omanima 90 otyo ehena ovana, ankho ukevelela omuvo tyina amakala nolukembe. Sara ankho upondola okusoka kovana vae mavakakala elongo enene. (Hebreus 11:11, 12) Oñgeni Sara ankho apondola okukala nonthumbi oyo? Omokonda yetyi Jeova apopilile omulume wae okuti: “Ame mandyimupe ononkhano onongwa, tupu menyina liae mandyimuavela omona womulume. Iya mandyimupe ononkhano onongwa, oe makakala omalongo. Mwe mamukatunda onohamba mbomalongo.” (Gênesis 17:16) Ngetyi Jeova alaele, Sara akala nomona, Isake. Ehuviso olio liemukalesa nonthumbi yokuti omilao omikuavo via Jeova mavikafuisuapo. Nonthue tupondola okupameka ekolelo lietu tyina tusoka kovipuka aviho oviwa Jeova etulaa.

11, 12. Oityi tyakuatesileko Moisesi okupanda vali Jeova?

¹¹ Moisesi tupu wakalele nekolelo momilao via Jeova. Moisesi wekulila mo Egitu ngomona wohamba. Mahi mokonda ankho uhole Jeova tyipona ovipuka ovikuavo, Moisesi kahandele okukala nepondolo nomalumono. Walongesilwe konthele ya Jeova no vohe ova Hebreu, vemulongesa okuti Jeova walaa okuyovola ova Hebreu moupika eveavela Otyilongo Valaelwe. (Gênesis 13:14, 15; Êxodo 2:5-10) Mokonda ankho Moisesi usoka unene komilao ovio, tupu apande vali unene Jeova.

¹² Ombimbiliya itupopila etyi Moisesi atuaileko okusoka: “Mokonda wali nekolelo, etyi Moisesi ekula katavelele okuihanwa okuti omona womona wa Farao. Aholovona okutekulwa onya kumwe novanthu va Huku, tyipona okukala nehambu lionkhali lihasete okupwa. Mokonda ankho wapanda ononkhumbi mba Kristu, ngatyina olumono olunene tyipona omalumono omo Egitu, tyetyi ankho utala nawa kondyambi mafetwa.”—Hebreus 11:24-26.

13. Omokonda yatyi ankho otyiwa Moisesi atualeko okusoka komilao via Jeova?

¹³ Moisesi ankho usoka unene komulao wa Jeova wokuyovola ova Hebreu koupika. Ngovaumbili ovakuavo va Jeova, Moisesi tupu ankho utyii okuti Jeova upondola okuyovola ovanthu aveho kononkhia. (Jó 14:14, 15; Hebreus 11:17-19) Ngotyo, ankho Moisesi utyii umwe nawa okuti Jeova uhole ovanthu. Otyo tyakuatesileko Moisesi okupanda Jeova nokupameka ekolelo liae mwe. Tupu otyo tyemukuatesileko okuumbila Jeova omuenyo wae auho. (Deuteronômio 6:4, 5) Alo umwe etyi ankho Farao ahandele okumuipaa, Moisesi katilile owoma. Ankho utyii okuti Jeova upondola okukemuyamba komutwe.—Êxodo 10:28, 29.

14. Oityi ovanthu vamwe vasoka konthele yovipuka mavikamoneka komutwe?

¹⁴ Ovanthu ovanyingi vasoka kovipuka maviya komutwe, iya alo umwe vasoka ovipuka mavihakamoneka. Mongeleka, ovanthu vamwe ovahepi vasoka okuti nthiki imwe mavakala ovahona avahakala vali notyiho natyike. Mahi Ombimbiliya ipopia okuti omuenyo mouye wa Satanasi apeho “weyula ovitateka noluihamo.” (Salmo 90:10) Vamwe vasoka okuti outumini wovanthu maumaneko ovitateka. Mahi Ombimbiliya ipopia okuti outumini wa Huku vala upondola okutyili­nga. (Daniel 2:44) Iya ovanthu ovanyingi vasoka okuti ouye kamaupiluluka. Mahi Ombimbiliya ipopia okuti Huku makahanyako ouye uno wovivi. (Sofonias 1:18; 1 João 2:15-17) Vana vasoka kovipuka vihelikuatele netyi Jeova apopia mavekelivela.

15. (a) Omokonda yatyi otyiwa okusoka kovipuka Huku etulaa? (b) Otyipuka patyi ove ukevelela?

¹⁵ Jeova wetulaa ovipuka oviwa komutwe wandyila. Tyina tusoka komuvo oo, tukala nehambu iya tyitupameka okutualako okuumbila Jeova. Okuti upondola okusoka kovipuka Jeova ekulaa, tyilinge una ekevelelo liokuenda keulu ine olio kukakala pano pohi? Inkha ove una ekevelelo liokukala pano pohi, soka tyina ukaundapa nomapanga ove pokuviukisa ohi opo ikale omphangu ongwa. Vana mavakakala komutwe wovilinga ovio mavekekukuatesako. Ovanthu aveho mavakakala nohole na Jeova, ngoove. Mokakala nekongoko nononkhono ononyingi, iya ohakala vali notyiho natyike. Mokakala nehambu tyina mokauundapesa ounongo wove pala okukuatesako vakuenyi nokuhilivika Jeova. Mokakuatesako ovanthu mavakatutiliswa okunoñgonoka nawa Jeova. (João 17:3; Atos 24:15) Tyina usoka kovipuka ovio, hanondyoi. Ovipuka ovio aviho mavikamoneka mokonda Ombimbiliya ipopia okuti mavikafuisuapo komutwe wandyila.—Isaías 11:9; 25:8; 33:24; 35:5-7; 65:22.

16, 17. Omokonda yatyi otyiwa okupopia konthele yomilao Jeova etulaa?

¹⁶ Tyina tupopila ovakuatate vetu nonomphange etyi tuhanda okukalinga mouye omupe, tulikuatesako okusoka vali nawa kovipuka oviwa maviya komutwe. Tyotyili katutyii nawa oityi kese wike makalinga. Mahi tyina tupopia konthele yovipuka tukevelela, tulekesa okuti tuna ekolelo momilao via Jeova. Monkhalelo oyo, tulipameka navakuetu okutualako okuumbila Jeova momivo viovitateka, ngetyi apostolu Paulu novakuatate vae mo Roma vali­ngile.—Romanos 1:11, 12.

¹⁷ Tyina usoka kovipuka Jeova alaa, matyikuatesako okuhasoko unene kovitateka viove. Onthiki imwe, Petulu ankho wasukalala iya apopila Jesus okuti: “Tala! Tuasapo ovipuka aviho atukulandula. Oityi matukapewa?” Jesus ankho uhanda Petulu novalongwa ovakuavo vasoke kovipuka oviwa mavakalinga komutwe. Evepopila okuti: “Tyina Omona womulume amapumphama kotyipundi tyae tyenkhimano, onwe vokualandula muame, tupu mamukapumphama kovipundi 12 vioutumini, pala okukoyesa omihoko 12 vio Isilayeli. Kese munthu wasapo eumbo, ine onondenge, ine onomphange, ine ohe, ine oina, ine ovana, ine onohika, mokonda yenyina liange, makatambula vali unene tyipona evi asapo, nokukapiñgana omuenyo uhapu.” (Mateus 19:27-29) Ngotyo, Petulu novalongwa ovakuavo ankho vapondola okusoka oñgeni mavakatumina na Jesus keulu nokukuatesako ovanthu vokutavela pano pohi okukala tyehena onkhali.

18. Omokonda yatyi otyiwa kuonthue okusoka omuvo tyina Huku makafuisapo etyi alaa?

¹⁸ Tuelilongesa oityi tyakuatesileko ovaumbili va Jeova kohale okupameka ekolelo liavo. Abele wasokele komilao via Jeova viokueta ovipuka oviwa komutwe, iya mokonda ankho una ekolelo momilao ovio, ahambukiswa Jeova. Abraiau wasokele komuvo tyina omilao via Jeova konthele “yombuto” viamafuisuapo, ngotyo etavela ku Jeova namphila ankho katyapepukile. (Gênesis 3:15) Moisesi ankho ukevelela ondyambi Jeova emulaele, iya otyo atyimukuatesako okupanda Jeova nokukala nekolelo. (Hebreus 11:26) Tyina tusoka komuvo Jeova makalinga atyiho alaa, ekolelo lietu noluembia luetu mwe mavipame. Monthele ilandulako, matulilongesa onkhalelo onkhuavo tupondola okuundapesa olusoke luetu.